Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

Kako će se malo kasnije vidjeti iz podataka, taj je cikluszaista i započeo. Na kraju slijedi jedan zaključak, koji bih i danasželio istaći:»Ako sad još treba izvući i jedan formalni zaključak iz našihrazmatranja, on bi mogao glasiti ovako: 1961. i 1964. godinaindiciraju da je društveno-ekonomska struktura zemlje postalatoliko složena da se ad hoc rješenjima bez ozbiljnih naučn:ihistraživanja ni planiranje ni ekonomska politika više ne moguvoditi uspješno. To ne znači da je doveden u pitanje daljni razvojprivrede uopće, ali znači da bi taj razvoj mogao biti. i beznepotrebnih žrtava.«»Nerazumijevanje javnosti i nadležnih organa i loše riješenapitanja financiranja zakočila su razvoj naučnoistraživačkog radau području ekonomije u našoj zemlji i dovela do raskorakaizmedju potreba prakse i mogućnosti nauke da na njih odgovori.Zbog toga naša privreda trpi milijardske štete.Da bi se situacija popravila nedovoljno je provesti neke sitneorganizacione promjene. Potrebno je, naprotiv, povesti široku isistematsku društvenu akciju da se opći stav prema naučnomradu suštinski - ne deklarativno kao do sada - izmijeni i da sešto prije ostvari adekvatniji i fleksibilniji sistem financiranja.Uspijemo li to provesti, ostvarit ćemo radikalno podizanje standardau području ekonomskih istraživanja. Ne uspijemo li, trebada očekujemo još koju 1961. godinu i tempo razvoja koji je znatnoispod mogućnosti našeg društvenog ekonomskog sistema.«U pogledu financiranja naučnog rada situacija se u protekletri godine osjetno pogoršala. A kao što će nam statistički podacipokazati, godina 1961. doista se ponovila, i to u pogrešnomizdanju.Malo statistikeNa ovom mjestu nemoguće je i nepotrebno izvršiti potankuanalizu svih privrednih kretanja, analizirati komponente proizvodnje,kretanje investicija i zaposlenosti, cijena i vanjsketrgovine. To je, uostalom, uradjeno u jednoj studiji Jugoslavenskoginstituta za ekonomska istraživanja (koja nije objavljena jerse nije mogao pronaći platežno sposoban interesent koji bi jefinancirao).8 Mi ćemo naš problem maksimalno pojednostaviti.8 Financiranje te studije upravo je preuzela Privredna komora Beograda.46Istraživanja su pokazala da se cjelokupna naša privreda (sizuzetkom poljoprivrede) ponaša onako kako se ponaša industrija.Prema tome osnovnu predodžbu o kretanjima u privredi možemodobiti ako promatramo kretanja industrijske proizvodnje. Evolančanih indeksa (indeksi porasta proizvodnje u toku godine uusporedbi s prethodnom godinom) kretanja industrijske proizvodnjeu dva perioda koja usporedjujemo:Lančani indeksi industrijske proizvodnje1960. godina 1151961. godina 1071962. godina 1071964. godina 1161965. godina 1081966. godina 104Paralelizam je potpun. Jedna reforma započela je na početku1961. godine, druga sredinom 1965. U oba slučaja došlo je doprepolovijenja stopa rasta u toku godine. Depresivne stope rastaodržale su se i u idućoj godini. Povoljne 1963. i 1964. godina nisubile iskorištene za studiozno pripremanje dugoročne stabilizacionepolitike čime bi se izbjegla drastična usporavanja u daljnjedvije godine. U stvari mehanizam cikličkog kretanja naše privredeostao je nepoznat organima ekonomske politike kao što se tovidi iz usporedbe planiranih i ostvarenih stopa rasta industrijskeproizvodnje:Stopa rasta industrijske proizvodnje1961.1962.1963.1964.1965.1966.Plan12,013,010,011,011,07,0Izvršenje77161684,3Sve do 1965. Zavod za planiranje predvidjao je tačno obrnutood stvarnih kretanja: kad je planiran porast stope rasta došlo jedo pada, a kad je predvidjeno smanjenje, ostvaren je izvanredanporast.Za 1961. g. Savezni zavod za privredno planiranje uglavnomje eksploatirao raniju visoku stopu rasta. No kako je sredinom1960. već započelo usporavanje, koje je ostalo nezapaženo, ostvarenastopa rasta bila je za 42 posto niža. To se smatralo slučajnim47