Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

Drug Đodan je navedenu poruku shvatio na način kako jeniže navedeno, kod čega, radi dijaloga, svakoj tezi dodajem svojkomentar.1. Ne samo politika nego ni biologija nije uvijek bila zainteresiranaza gole znanstvene istine. Primjer: Staljin i Mičurin.Teško da nekome treba dokazivati da politika nije nužnozainteresirana za naučne istine. Iz toga, medjutim, ne slijedi danaučni radnici ne treba da vode politiku naučne istine. Posebnokad se radi o marksistima i komunistima. A što se tiče primjera,nije mi jasno kakve veze Staljinova parodija s Lisjenkom (Đodanpogrešno navodi Mičurina) ima sa suvremenom jugoslavenskomsituacijom?Monopol na ekonomsku teoriju2. »Kod nas su dugo monopol u ekonomskoj teoriji imalipristaše centralističkog načina privredjivanja, a da brojni ekonomistitu nisu mogli ništa popraviti dok se progresivna grupapolitičkih ljudi nije zauzela za decentralistički privredni model«.Proizlazi, ako tačno shvaćam taj stav, da sudbina naše zemljeovisi o tome kakva se grupa političara slučajno nalazi na vlasti.Da se slučajno ona progresivna grupa nije zauzela, ništa ne bibilo od svih naših ekonomskih i društvenih teorija, akcija, nastojanja... Da li zaista stoji tako rdjavo sa socijalizmom u Jugoslaviji?Nije li logičnije pretpostaviti da je do reforme došlo upravopod pritiskom progresivnih radnih ljudi, a medju njima i ekonomista?Zar je drug Đodan zaboravio na savj~tovanje ekonomistau siječnju 1963. g. o kome je i sam pisao i na kom se odigralateorijsko-ekonomska bitka za reformu iz 1965. g.? Politički rukovodiocisu, naravno, imali značajnu ulogu. Ali oni bi malo iliništa uradili bez teorijskog rada, pritiska i podrške koja jedolazila iz svih profesija i slojeva ove zemlje, kod čega progresivniekonomisti sigurno nisu igrali nevažnu ulogu.3. »Čini mi se daje pristup prof. Horvata reformi nedovoljnodubok, da je kenzijanski jer on smatra da se spretnim ubacivanjemuz uzlaznu fazu ciklusa moglo relativno glatko provesti ...reformu . ..« •Pretpostavit ću da atribut »kenzijanski« nije mišljen kaopolitičko etiketiranje, nego da su namjere serioznije. Ostaje,medjutim, nejasno odakle drugu Đodanu podatak da ja smatramkako je puka sinhronizacija s odredjenom fazom ciklusa dovoljnaza glatko i uspješno provodjenje reforme? Ne znam da li čovjek60ltrebada ima baš matematičko obrazovanje da shvati ogromnurazliku izmedju dovoljnog i nužnog uvjeta? Vjerojatno treba datislijedeće objašnjenje. Organima ekonomske politike bio je, i jošje to uvijek dobrim dijelom, nepoznat mehanizam cikli~kogkretanja naše privrede. Uslijed toga desilo se da je ova, kao I sveranije reforme, započeta u silaznoj fazi ciklusa, iako je notornoda se time ciklus opasno produbljuje, nastaju ogromne privredneštete i ozbiljno dovodi u pitanje ekonomski uspjeh reforme. Zaekonomski obrazovanog čovjeka to je isto tako notorno kao štoje za medicinski obrazovanog čovjeka to da prije operacije trebaoprati ruke. Medjutim, samo pranje ruku još uvijek ne jamči zauspjeh operacije, a niti onoga koji se tako priprema za. op~racij~ne zovu sljedbenikom Pasteura (ili već prema tome tko Je bIO prvIliječnik koji je shvatio važnost pranja ruku).Neobrazovani bankari4. »Pitanje je koliko prof. Horvat ima uvida u radove drugihautora, ali je činjenica da je o reformi već dosta pisano igovoreno«. Kao dokaz o mom neimanju uvida u te radove navodese onda dvije knjige, od kojih je jedna pisana pod mojomredakcijom, i nekoliko savjetovanja ekonomista, na kojima sami sam učestvovao. U ovom slučaju moje lingvističke teškoće daispravno razumijem dra Đodana postaju tako velike da mogureagirati još jedino interPunkcijom???5. »Kad se govori o bankama, prof. Horvat prelazi prekočinjenice da su one, a naročito bivše državne banke: Jug~slaven.­ska banka za vanjsku trgovinu, sada, samo u drugo] formi,predstavnici stare prakse bivših investicionih fondova. Pa sezalaže da se kompletiraju školovanim kadrovima umjesto da seukinu i da privreda slobodno formira svoje banke .. .«Alternativa neobrazovanim bankarskim službenicima nijereorganizacija bankarskog aparata - što se kod nas i tako vršibar jednom svake dvije godine - već obrazovani bankarskislužbenici. U tom pogledu teško je reći tko stoji gore, državne iliprivredne banke. Od svih jugoslavenskih banaka, i državnih iprivrednih, jedino je Narodna banka osjetila potrebu da suvremenoobrazuje - četiri svoja službenika. A i to nakon što je prošlegodine slična inicijativa propala - na savjetu radne zajedni~e:Dr Đodan je vjerojatno htio reći da je akcent trebalo staVItIna reorganizaciju, a ne na obrazovanje, budući da se polemiziras tekstom koji jednostavno govori o obrazovanju bez obzira na61