Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

lIfinanciranja u visini od 75 % prošlogodišnjih, naš Institut nijedobio ništa uz obrazloženje da se tako dobro uklopio u reformuda mu, za razliku od ostalih koji slabo rade, ništa ni ne treba! Uisto vrijeme Zagrebačkom ekonomskom institutu, koji je približnoiste veličine kao i lEN, osigurala je njegova republika više od150 milijuna dinara. Kad se sad ova dva instituta pojave nanekom konkursu, Zagrebački institut može uvijek p'onuditi jeftinijeprojekte i tako je u priviligiranom položaju koji onda ikoristi. Isto vrijedi i za ostale republičke institute. Dodajmo jošda u takvim uslovima tržišta Institut mora predložiti 10 različitihprojekata da bi jedan bio prihvaćen, da su naučne diskusije uInstitutu sasvim zamrle i glavna briga se vodi o tome kako da sepokriju oni saradnici koji trenutno nemaju projekta, da takvasituacija ima razorne psihološke efekte i neminovno degradiranaučni rad i naučne radnike, i dase dešava da specijalist zaekonomiku transporta mora preuzimati projekat iz oblasti penzijaili planiranja, jer inače ostaje nepokriven i bez ličnog dohotka,a da suradnik orijentiran na ekonomsko modeliranje sukcesivnozavršava projekte iz oblasti financiranja kulture i utvrdjivanjarežima zaliha u jednom poduzeću. Pa, i u takvim uslovimaInstitut se razvijao i čuvao standarde naučnog i obrazovnog rada.No kad je u proljeće ove godine proslavljena desetogodišnjicanaučnog rada, umjesto priznanja došlo je do još jednog razočarenjaoOd svih pozvanih gostiju od SIV-a je došao samo inž. MarkoBule, a iz političkih foruma republike nitko. Kolektiv je ovajdogadjaj primio kao odraz potpune indiferentnosti društva premaradu Instituta.Mi smo godinama upozoravali da svaki entuzijazam imasvoje granice i da jednog dana mora doći do demoralizacije.Izgleda da je do toga sada konačno i došlo. Institut je bioorijentiran na samostalno razvijanje izvora financiranja, na jakoslonac na privredu i na brzu ekspanziju integracijama i prikupljenjemnajboljih kadrova iz cijele zemlje. Ukupan prihod porastaoje prošle godine za 30 %, ove treba da poraste za 50 %, idućebi trebalo da dostigne milijardu starih dinara. Time se željeloprebroditi sadašnje neriješeno financiranje naučnog i nastavnograda u zemlji. Opisana orijentacija još u februaru O. g. imala jejednoglasnu podršku kolektiva. Medjutim, kumulativno djelovanjeopisanih dogadjaja podrovalo je povjerenje i ubrzo dovelo dodemoralizacije. U referendumu prije nekoliko dana dosadašnjaorijentacija više nije dobila apsolutnu podršku. U vezi s tim jasam postavio i pitanje povjerenja direktoru; ono je izglasano sveoma malom većinom, u odnosu na nekadašnju skoro stoprocentnupodršku. U proteklih mjesec dana osam suradnika napustilo118Jje ili napušta Institut. Medju njima tri naučna radnika i dvadirektora (istraživanja i Elektronskog računskog centra) od ukupnočetiri direktora sektora. Nekolicina ostalih spremaju se daodu. Odlazi se na univerzitet, u inostranstvo i zavičajnu republiku.Malaksalost, ozlojedjenost, razočaranost uzeli su maha.U medjuvremenu odredjeni krugovi započeli su miniranjeInstituta iznutra. Ranije savršeno jedinstven institut, u uslovimademoralizacije počeo je popuštati. Puštene su u opticaj oveglasine: društvo ne daje institutu podršku; treba prekinuti orijentacijuna privredu i raspustiti konzultantski sektor; treba eliminiratitržište; republika je svojim institutima riješila prostorije pabi se to moglo uraditi i za ovaj Institut ukoliko se dovedeodgovarajući direktor; republički instituti imaju osigurana sredstva,sadašnji direktor nema političku podršku i zato Institut nedobiva sredstva, već se mora orijentirati na tržište. A već odranije postojala je želja da se kao protuteža republičkom institutuu Zagrebu organizira jedan jaki republički institut u Beogradu.lEN, kao najkvalitetniji ekonomski institut u Beogradu, bio jevažna komponenta te kombinacije. Što se o tome otvorenijegovorilo, to više su se suradnici, koji su došli iz drugih republika,spremali da se vrate u svoje republike. Valja ukazati još i nazabrinjavajuću činjenicu da kod pojedinih gradskih organa uBeogradu Institut umjesto na gostoprimstvo nailazi na šikaniranje.Ovih dana desio se i jedan drastičan slučaj prijevare, što jevidljivo u prilogu.Situacija, u kojoj se Institut našao, ima ove tri komponente.1) Neriješeno financiranje naučnog rada, uslijed čega se brojnaučnih radnika od 1965. smanjuje u cijeloj zemlji, a instituti seosipaju i raspadaju, u istom smislu djeluje i na lEN. 2) Bojkot idiskriminacija odredjenih uticajnih krugova. 3) Specifičan položajInstituta zbog toga što ga je osnovala Federacija. Problem 1)zajednički je za sve institute, dobro je poznat, od kapitalne jevažnosti, ali ja ga ovdje ipak zaobilazim kao sekundarni. Bojkotje u posljednje vrijeme dobrim dijelom prestao, a kako su sestavovi i ocjene koje je Institut proteklih godina iznosio pokazalikao objektivni i tačni, Institut je stekao izuzetnu popularnost iugled u naučnoj i široj društvenoj javnosti u zemlji. Ostaje 3);Institut predstavlja strano tijelo u postojećem sistemu i to uslijedovih razloga:1. lEN je jedini općejugoslavenski ekonomski institut. Makakve bile intencije propisa, činjenica je da su svi ostali institutirepublički. To znači da uživaju najdirektniju podršku republičkihforuma u financiranju, prihvaćanju naučnih projekata na konkur-119