Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

Na p~smo do danas nisam dobio odgovor. Da izbjegnemeventual~I nesporazuI?' u junu o. g. zamolio sam Vas za razgovorpreko Vaseg ~~fa K~bmeta, ~ga Konfina, koji me je obavijestioda do sada mje USpIO organIzirati taj razgovor.. Kako je već prošla godina dana, neodgovaranje na poslanoPIS~O može. se protumačiti jedino kao negativni odgovor. UtakVIm usl~vIma smatram da ne mogu dalje snositi odgovornostza rad InstItuta, pa se stoga povlačim sa dužnosti direktora. Otome je već obaviješten i Savjet Instituta.20. X 1970. g.E. PISMO PREDSJEDNIKU SAVEZNOG IZVRŠNOG VIJEĆAO PERSPEKTIVAMA ZA 1972.Na vaš zahtjev da dam mišljenje o ekonomskoj perspektiviza narednu godinu odazivam se bez imalo oduševljenja. A evoyzasto.. U 196~. g?dini in!cirana je reforma sa zadacima stabilizacijeprIvr~de, IzmJe?~ privredne strukture i eliminiranjem vanjskotrgovlI~skogdefIcI.ta. U ~ogledu tih osnovnih ciljeva reforma je?r:trpJela POt~unI neuspjeh - kao što su ekonomisti prognoziraliJOs 1967. go~me - p~~vreda je nestabilnija nego ikada ranije,st~tu:ne dIsprOpOrCIje veće nego prije 1965, vanjskotrgovinskidefiCIt Je rekordan, a osim toga postigli smo i evropski rekord upo~ledu nezaposlenosti. U posljednje dvije godine posljednjed~IJe vlade ~tal?~ obeć~vaju stabilizacione programe koji se~Ik~o n~. p~Jav~uJu ~ OSIm kao sve veća administrativna ogranicenja.NIJe Izvrsena Javna, stručna i politička analiza svih tihneuspje.~a - .~ao ni .neizvršavanja petogodišnjeg plana - i nitkozbog . ~Jlh. ~~Je pomo odgovornost. Medjutim, neuspjesi su semogh IzbJ.ecI; zna se .. kakva treba da bude ekonomska politika,pre~ilagam su na Vrijeme stabilizacioni programi - ali vladesavJete naučni~ ra~ni~~ ,nisu uvažavale. Već nekoliko godinaypredlaze .s~ osmv~nJe VIJe~~ ekonomskih savjetnika, sastavljenogod .. nekohclI~~ najIstaknutIjIh ekonomista naše zemlje - a da tajprijedlog mje uzet čak ni u razmatranje. Prema tome trebaz~lj.učit.i ~a ~e s~ nastaviti na dosadašnji način, da se stoga moguocekivati I shčm rezultati. Šta oni mogu značiti na političkomplanu, pokazali su dogadjaji u Hrvatskoj. A što se tiče ekonomskeperspektive, ja je vidim ovako.. Pove~:mje proi.z~odnje i zaposlenosti u ovoj godini kupljenisu mflacIJom. Daljnje povećanje mogli bismo kupiti samo još122većom inflacijom - što se politički (socijalna diferencijacija) iekonomski (platni deficit) više ne bi moglo izdržati. Stabilizacijaa la reforma iz 1965, tj. monetarnom restrikcijom, dovela bi doponavljanja 1967. g. tj. do anuliranja rasta i masovne nezaposlenosti.To je danas politički nezamislivo. Stabilizacija na osnovunaučno zasnovane ekonomske politike mogla bi nas spasiti najgorihekscesa i nakon jednog prijelaznog razdoblja od 1-2 godinedovesti u mirnije vode brzog rasta, punog zapošljavanja i normalnijihekonomskih odnosa s inostranstvom. No kako nije stvorena_ niti se stvara - osnovica za takvu ekonomsku politiku, nemanikakvog izgleda da će do nje doći u narednoj godini. Preostaječetvrta alternativa: administrativno-birokratsko krpanje. Izvršitće se devalvacija i eventualno prijeći na kvartalne devalvacije.Provest će se - više na osnovu političkih pogadjanja nego naosnovu seriozne stručne analize - sitnije izmjene u propisima, aliu nedostatku opće koncepcije o funkcioniranju sistema, gorućipolitičko-ekonomski problemi (raspodjela deviza, financijski idrugi monopoli i sl.) ostat će i dalje neriješeni. Monetarnapolitika bit će dovoljno blago restriktivna da ne upropasti sasvimstopu rasta, ali i da stopa inflacije ne prijedje mnogo 15 %. Stoparasta će se smanjiti, a s njom, naravno, i zapošljavanje. 6 U kolikobi iduće godine zbog recesije u Zapadnoj Evropi došlo do masovnijegvraćanja naših radnika, mogli bismo imati-neopisivu gužvu.Budući da zamrzavanje cijena slabo funkcionira, vjerojatno će seeksperimentirati i sa zamrzavanjem dohotka. Tzv. društvenidogovori o raspodjeli dohotka bili su toliko slabo stručno pripravljenida su izazvali opću kritiku iz privrede pa ili ne funkcionirajuili _ osim nekoliko općih kriterija - neće ni biti inaugurirani.Općenito će se povećati obim administrativnih intervencija.Možemo očekivati trajnije stanje odredjivanih cijena, blokiranihračuna, administrativno reguliranog uvoza i kontroliranih dohodaka.Kako za administrativne intervencije ne postoje serioznorazradjeni programi, one se improviziraju i time se stvaraju noviporemećaji. Budući da je obim samoupravljanja inverzno proporcionalanprivrednoj nestabilnosti i administrativnim intervencijama,realno je očekivati daljnje ograničavanje samoupravljanjaraznim arbitrarnim mjerama.Ukratko, ja u narednoj godini očekujem nastavljanje dosadašnjegtrenda tj. daljnje zaoštravanje društvenih i ekonomskih6 Cijene na malo porasle su u 1972. g. za 16%. a stopa rasta društvenogproizvoda smanjila se od 8% u 1971. na 4% u 1972. g.123