Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

nepoljoprivrednim sektorima i opće stope privrednog rasta. Unerazvijenim privredama s velikim rezervama radne snage, doprinosproizvodnji od novog zapošljavanja bit će veći. U tome nesamo da nema ništa lošega već, naprotiv, to predstavlja racionalniput maksimalnom povećanju društvene proizvodnje. Ta ekspanzijaproizvodnje bit će doista maksimalna samo onda ako je iporast produktivnosti rada dovoljno visok. No kakvi će biti. relativni doprinosi produktivnosti i zapošljavanja sasvim je irelevantno,oni nisu determinante rasta, već su rastom determinirani.Što je brži tempo privrednog razvoja, brže će se iscrpiti rezerveradne snage i brže će se mijenjati proporcije u korist produktivnostirada.Iz gornjeg razmatranja proizlazi nedvosmisleno da se problemproduktivnosti rada rješava tempom privrednog rasta.Kako stojimo u tom pogledu?Veoma često vrše se potpuno arbitrarna usporedjivanja idaju neodgovorne javne izjave o našoj visokoj stopi rasta. Ona jezaista bila visoka prije 1965. godine, ali odonda se stalno smanjuje.Da bismo tu stopu mogli ocijeniti, moramo utvrditi nekistandard za usporedjivanje. Empirijska istraživanja u Institutuekonomskih nauka 4 pokazala su da Jugoslavija ekonomski pripadagrupi zemalja južne Evrope i da je stoga treba rangirati uodnosu na te zemlje, kao što je to učinjeno u narednoj tabeli:Tabela 3. Stope rasta društvenog proizvoda zemalja južne EvropeRumunijaBugarskaGrčkaAlbanijaPortugalŠpanijaJugoslavija1964-19759,48,28,0-7,8 b6,8 c6,75,4a196~1972 b1965-1973 C1964-1974 d1954-19641953-19648,27,25,74,85,6 d8,0Napomena: Grčka, Portugal i Španija po SNA definiciji, cijene 1970Bugarska i Rumunija po MP definiciji, stalne cijene.Jugoslavija po MP definiciji, cijene 1972.4 B. Horvat, »Klasifikacija područja svijeta prema karakteristikama privrednerazvijenosti«, Ekonomska analiza, ~/1971, 279-94; The Relationbetween the Rate of Growth and the Level of Development«, Journal ofDevelopment Studies, ~/1974, 382-94.220IIIzvori: U. N. Yearbook of National Accounts Statistics 1964.Vol. II, New York, 1970, ss. 181-85, OECD, NationalAccounts of OECD Countries 1962-1973, Vol. II.SZS, Statistički bilten 909, SGJ-76.Statističeskoj ežegodnik stran-člano v SEV 1975, s. 39World Bank Atlas 1975Obračune izvršio Stevo Stajić, viši naučni suradnik Instituta ekonomskihnauka .Jugoslavija ima najnižu stopu rasta i tako se nalazi naposljednjem mjestu. Uobičajeni argumenti da je do usporavanjarasta došlo zbog svjetske recesije u suprotnosti su s činjenicom,jer su sve ostale relevantne zemlje ubrzale rast. U prethodnomjedanaestogodišnjem razdoblju Jugoslavija je bila na čelu liste.Uslijed toga gotovo je uspjela da do 1964. godine sustigne ostalezemlje koje su - osim Albanije i Rumunije - na početku razdobljabile razvijenije. U narednom jedanaestogodišnjem razdoblju svisu ti dobici izgubljeni i Jugoslavija je po razvijenosti pala napretposlednje mjesto, ostajući jedino ispred Albanije. To bi z~ačiloda 30-godišnja izgradnja Jugoslaviju nije pomakla s mjestakoje je u Evropi zauzimala prije rata. Čini se, medjutim, da jeper capita proizvod za Jugoslaviju u tabeli 4 nešto potcijenjen ida je postignuta razvijenost negdje na razini Portugala.Tabela 4. Društveni proizvod po SNA definiciji po stanovniku u tekućimdolarima$ 1973- Indeksi bJugoslavija = 1001953 1964 1975Grčka 1870Španija 1710Bugarska 1590 130 120 147Portugal 1410Rumunija 96 98 123Jugoslavija 1010 100 100 100Albanija 460a World Bank Atlas 1975, s. 18.b Obračun Steve StajićaOvakvo drastično zaostajanje u rastu moralo se odraziti naefikasnost privredjivanja.221