Odgovor: Takvih studija nema, bar ne objavljenih.Pitanje: Ali vi imate Zavod za cijene koji postoji već desetgodina. Ta institucija nesumnjivo mora da zasniva svoju aktivnostna nekoj prostudiranoj metodologiji i mora da ima nekumakar rudimentarnu teoriju formiranja cijena?Odgovor: Možda ima neku teoriju i metodologiju, ali to zasada naučnoj javnosti nije poznato.Pitanje: A da li je Zavod pokušavao angažirati naučne organizacijena studiji odgovarajućih problema?Odgovor: Koliko mi je poznato nije.U vezi sa cijenama javlja se i veoma akutno pitanje inflacionihtendencija. To je opet vezano s problemima fiskalne i monetarnepolitike, kao i s problemima raspodjele dohotka.Pitanje: Vi ste proteklih godina imali ozbiljnih problema sinflacijom. Govori se da i investicije i potrošnja prelaze okvireraspoloživog dohotka. Depresijacija nacionalne valute, naravno,onemogućuje liberalizaciju vanjske trgovine što je opet, jedan odprogramiranih ciljeva ekonomske politike. Možete li mi datijednu iscrpniju studiju o tim kardinalni m problemima vašeprivrede?Odgovor: Takve studije nema.Pitanje: Pa zar vaši naučni radnici nisu zainteresirani zarješavanje tih problema?Odgovor: Naprotiv, veoma su zainteresirani, ali netko trebada financira takva istraživanja. .Pitanje: A zar vaša vlada ne smatra da bi joj ta istraživanjamogla biti korisna za fundiranje odgovarajuće politike?Odgovor: Pretpostavljam da smatra.Pitanje: Pa zašto vlada onda ne financira takva istraživanja?Ne ćete valjda reći da nema sredstava?Odgovor: Ne znam da li je kada o tome bilo riječi na sjednicivlade, ali odgovorni funkcioneri, s kojima naučni radnici dolazeu kontakt i predlažu takve i slične studije, tvrde da nemasredstava za takva istraživanja.U tržišnoj privredi ključnu ulogu igra financijski .sistem.Jedan inostrani financijski stručnjak želio bi da se obavijesti kakou tom pogledu stoje stvari kod nas.Pitanje: Vi ste u proteklih desetak godina sproveli pola tucetareformi bankarskog sistema. Imam utisak da su neke od tihreformi bile nepotrebne, jer se vraćalo na prvobitnu organizaciju,a osim toga izgleda mi da je to bilo prilično skupo eksperimentiranje.Zar kod vas ne postoji neki financijski institut koji bistudiozno pripremao evoluciju vašeg financijskog sistema?40Odgovor: Vaši su utisci tačni. A što se instituta tiče, on ne.postoji. Štaviše, u mnogobrojnim ekonomskim institutima uzemlji ne postoji ni jedno odjeljenje specijalizirano za financije.Pitanje: A kako stojite s kadrovima? Funkcioniranje decentraliziraneprivrede, uključivanje u medjunarodnu privredu i uspješnoprovodjenje reforme očigledno zahtijevaju štabove prvoklasnihfinancijskih stručnjaka na komandnim punktovima financijskogsistema.Odgovor: Prisustvovao sam jednom sastanku na kome jeutvrdjeno da u bankarskom aparatu u cijeloj zemlji postoji oko10 (deset) suvremeno obrazovanih financijskih stručnjaka.Pitanje: Otkud ta averzija prema financijama kod vašihnaučnih organizacija?Odgovor: Ne bih rekao da se radi o averziji. Dolazilo je dorazličitih inicijativa. No ni financije se ne mogu studirati bezfinanciranja. A naša Narodna banka i ostale banke do sada nisunašle za shodno da stave na raspolaganje sredstva za obukufinancijskih kadrovas i za dugoročno financiranje naučnih istraživanja.Privredna reforma zahtijeva specijalističko obrazovanje rukovodećihi analitičkih kadrova u privrednim organizacijama.Nedavno je čak i Fordova fondacija u New Yorku došla do togzaključka i poslala komisiju da ispita kako bi se program Fondacijeu Jugoslaviji mogao prilagoditi toj svrsi. Medjutim, našaSavezna privredna komora još ne uvidja problem i u tom pogledurazgovori liče potpuno na onaj o financijama i bankama.Jedan strani doktorand skuplja literaturu za svoju tezu.Naučio je jezik i raspituje se za najbolji ekonomski časopis uJugoslaviji da se na njega pretplati. Odgovaraju mu da je toEkonomist. On bi zatim želio vidjeti poslednje godište. Ispostavljase, medjutim, da časopis već duže vremena ne izlazi. 6J edan od najčešćih predmeta razgovora sa stranim naučnimradnicima jesu samoupravljanje i planiranje. Na uobičajenopitanje koja je najbolja jugoslavenska studija o samoupravljanju,slijedi odgovor da je to Workers' Management in Yugoslavia,monografija Medjunarodne organizacije rada. Razgovor o planiranjuvrijedi potpunije registrirati:Pitanje: J a sam prikupio zbirku vaših planova, ali nigdje nemogu naći analizu izvršavanja planova? Kao što znate američka<strong>privreda</strong> nije planska <strong>privreda</strong>, ali Vijeće ekonomskih savjetnika5 Prijatno je us;ap.oyiti da su stvari u. tom pogledu upravo počel.e da se mijenjaju.6 I u ovom slucajU Je došlo do promjene.41
Predsjednika svake godine objavljuje studiju u kojoj se potankoanalizira realizacija prihvaćene ekonomske politike i prognozirabudući razvoj. Postoji li nešto slično kod vas?Odgovor: Mi nemamo Vijeće ekonomskih savjetnika, aliimamo devet zavoda za planiranje - jedan savezni, šest republičkihi dva pokrajinska. Ti zavodi proizvode planove ali se uglavnomne upuštaju u sistemsku analizu izvršavanja planova. Usvakom slučaju takva analiza do sada još nije objavljena.Pitanje: Kod vas se planiranje" narodne privrede provodi većdvije decenije. U zavodima za planiranje nesumnjivo mora postojatipotanko razradjena metodologija planiranja. Bih li je" mogaoupoznati? Koje suvremene ekonometrijske metode upotrebljavateu planiranju?Odgovor: Govori se već više godina da bi trebalo sistematskiobraditi metodologiju planiranja, ali to za sad nije uradjeno.Ekonometrijske metode se ne upotrebljavaju. U zemlji je registrovanoukupno pet ekonometričara, a sad se na jednom Institutuzavršava poslijediplomski kurs koji će taj broj potrostručiti.Inače, nedavno mi je jedan kolega pokazao pismo iz kog proizlazida će prvi ekonometrijski model Jugoslavije možda izraditi jedanamerički doktorand jugoslavenskog porijekla.Pitanje: Zar nije uočena potreba upotrebe suvremenih metodaanalize i tehnike planiranja.Odgovor: Uočena je i čak fiksirana skupštinskom rezolucijom.Samo zaključci nisu provedeni.Budući da ovaj tekst ne pripada oblasti beletristike, nemapotrebe da se dalje nastavlja u obliku dijaloga. Isto tako jeočigledno da nam nisu bili potrebni strani profesori "da uočespomenute probleme. Oni su uočeni odavno, dana su upozorenja,pokrenute inicijative - ali bez naročitog uspjeha. Uzimamo kaoilustraciju problem iz posljednjeg dijaloga.Očigledno je da je seriozni studij izvršavanja planova jedanod ključnih preduvjeta za poboljšavanje metodologije planiranja.Odgovarajući ekonomski institut stavio je stoga taj projekt u svojprogram istraživačkog rada i ponudio ga Saveznom zavodu zaprivredno planiranje. Zavod je odgovorio negativno uz pismenoobrazloženje da se »..• smatra da studija ne bi mogla da ukažena neke značajne do sada nesagledane momente.« Valja dodatida taj odgovor nije citiran zato što je izuzetak, već zato što jekarakterističan za odnose izmedju naučnih i državnih i privrednihorgana.Proljetos je s Skupštini održana politički veoma ozbiljnadebata o našim nerazvijenim područjima. Tom je prilikom u imeFonda za kreditiranje "razvoja nerazvijenih područja izjavljeno da42ne postoji metoda kojom bi se različita obilježja razvijenostimogla agregitirati u jedan jedini objektivizirani pokazatelj. Me-. djutim,ta metoda postoji, razvio ju je jedan naš naučni radnikkoji je o njoj objavio knjigu, a ta je knjiga već prevedena. Moglobi se primijetiti da predsjednik Fonda za nerazvijena područjane mora poznavati radove iz područja diskriminacione analize.Problem je, medjutim, u tome što je institut u kojem odnosninaučni radnik radi upozorio Fond na postojanje te metode iponudio svoje usluge. Fond nije reagirao. 7 Radi potpunosti valjadodati da su spomenutog naučnog radnika u isto vrijeme dok jebio ignoriran u zemlji angažirali Ujedinjeni narodi za rad naocjeni razvijenosti zemalja svijeta!Treba li da navodim još primjera? Bojim se da bih timenavukao na svoj institut više animoziteta no što ga on, u ovoj erisamofinanciranja, može podnijeti. I ovo što je spomenuto dovoljnoje da se postavi veoma ozbiljno pitanje o interpretaciji tihfenomena. O čemu se radi?Pretpostavljam da teorijski mogu postojati dvije mogućnosti:ili naš državni i privredni aparat radi tako dobro da naučniradovi ne bi mogli da ukažu na neke značajne do sada nesagledanemomente, a <strong>privreda</strong> je toliko dobro organizirana da nema štobitno da se popravlja, pa prema tome ni da se istražuje,ili postoji tako velik stupanj nerazumijevanja da ne samo štone postoje društveni uvjeti za efikasno rješavanje problema većrelevantno javno mnijenje još uvijek ne uočava ni samo postojanjeproblema.Kao naučni radnik ne želim apriorno tvrditi da je tačna biloprva bilo druga, bilo neka treća - pretpostavka. Navest ćučinjenice, a čitalac neka donese sud za sebe.No prije toga potrebno je, radi realnog prikazivanja situacije,ukazati i na to da pored indolentnosti, nepokretnosti i otpora, najednoj strani, postoje i sve se više razvijaju žarišta aktivnosti nadrugoj strani. Ako savezna privredna komora ne shvaća potrebuobrazovanja rukovodećih privrednih kadrova, to je shvatila gradskaprivredna komora"Beograda i akcija je započeta. Osim togaSPK je nedavno dala pohvalnu inicijativu u financiranju istraživanjaiz područja privrednog sistema, u čemu su zatajili državniorgani. Ako državni organi nisu shvatili potrebu sistematskogistraživanja privrednih kretanja i odredjenih teorijskih i sistemskihpitanja, to su shvatile tri gradske privredne komore -7 Prijatno je utvrditi da je taj nesporazum nedavno eliminiran.43
- Page 7 and 8: 1.RAZDOBLJE1967-1972
- Page 9 and 10: ska istraživanja 2 o tome već pod
- Page 11 and 12: Donja masna linija prikazuje stvarn
- Page 13 and 14: Prilično je poznato da se mnoge mj
- Page 16 and 17: 2. EKONOMSKA NAUKA I PRIVREDAA. KRA
- Page 19 and 20: Medjutim, ako imate seckanje »iz k
- Page 21: 1iUz rizik da se moj odgovor na ova
- Page 25 and 26: Kako će se malo kasnije vidjeti iz
- Page 27 and 28: tekstilnoj i u automobilskoj indust
- Page 29 and 30: privrednog objekta. U svim takvim s
- Page 31 and 32: 3. DVIJE POLEMIKEA. ILUSTRATIVNI DI
- Page 33 and 34: lakcente i bez prejudiciranja drugi
- Page 35 and 36: nemoguće je a da se ne vodi račun
- Page 37 and 38: Brionskog plenuma. A slobodna razmj
- Page 39 and 40: lKad je reforma koncipirana kao da
- Page 41 and 42: lse afirmira kao ličnost u svakom
- Page 43 and 44: kursa koji je prisutan u Jugoslavij
- Page 45 and 46: ska. Sramota je svih naših savezni
- Page 47 and 48: Dr BRANKO HORVAT: Pa i ne treba mi,
- Page 49 and 50: Dr VLADIMIR VESELICA: Ni u jednoj z
- Page 51 and 52: Dr BRANKO HORVAT: Ne može. Tako du
- Page 53 and 54: 4. INTERNA MEMORANDAA. TEZE O PRIVR
- Page 55 and 56: politike u jedan efikasan program z
- Page 57 and 58: C. PRIMJEDBE U VEZI S PREDNACRTOM P
- Page 59 and 60: izmijenile. Uslijed toga propisi se
- Page 61 and 62: lIfinanciranja u visini od 75 % pro
- Page 63 and 64: Na p~smo do danas nisam dobio odgov
- Page 65 and 66: lGraf. 1. Lančani indeksi industri
- Page 67 and 68: ~:'li !'ija. " a. "" "1:1 .>< .> oC
- Page 69 and 70: Značajan instrument ekonomske poli
- Page 71 and 72: Jugoslavija se pred rat nalazila u
- Page 73 and 74:
već zadovoljene, i u kome je svaki
- Page 75 and 76:
kontroliraju svoje društvene odnos
- Page 77 and 78:
mislim da bi i tu mogli ekonomisti
- Page 79 and 80:
esursi bili neiskorišteni - s jedn
- Page 81 and 82:
Čini mi se da mi moramo znati kakv
- Page 83 and 84:
Medjutim, ono što je sad za nas ka
- Page 85 and 86:
zadatak reforme je, ako hoćete, po
- Page 87 and 88:
globalno ocenjivali spoljnotrgovins
- Page 89 and 90:
istraživanje te pojave tri godine,
- Page 91 and 92:
B. HORVAT: Nije to samo politički
- Page 93 and 94:
a faktički inflacionu, što bi za
- Page 95 and 96:
neproduktivni dodatak koji živi od
- Page 97 and 98:
Instituta za ekonomiku investicija,
- Page 99 and 100:
3. Treća konsekvenca, koju sam hti
- Page 101 and 102:
mjerama za koje se unaprijed znalo
- Page 103 and 104:
2.RAZDOBLJE1974-1983
- Page 105 and 106:
jednu integrisanu teoriju ciklusa r
- Page 107 and 108:
- iako izbijanje u prvi front razvi
- Page 109 and 110:
l Ivalutu. Šta znači to što neki
- Page 111 and 112:
azvoja s brzim porastom produktivno
- Page 113 and 114:
lAko je stopa rasta niska, onda pri
- Page 115 and 116:
kretanja i ovog sadašnjeg stanja,
- Page 117 and 118:
Da li mi treba da čekamo to vrijem
- Page 119 and 120:
izgradnji donesen zakon, odnosno č
- Page 121 and 122:
privrede. I da takav defektni insti
- Page 123 and 124:
na jedan minimalan obim, gde je pri
- Page 125 and 126:
Vrlo malo! Baš u ovom Ekonomskom i
- Page 127 and 128:
Zato jer je politički sistem onemo
- Page 129 and 130:
stvuju.u r~d~ skupa. S. o~zirom na
- Page 131 and 132:
adničke klase prije rata i pribli
- Page 133 and 134:
Savezno izvršno vijeće nema šta
- Page 135 and 136:
inovacija u našem privrednom siste
- Page 137:
C. Od reforme do (promašaja) ekono