Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

kontroliraju svoje društvene odnose. I zbog toga sve što dovodido otudjenja ličnosti, znači direktno razbijanje socijalističkeizgradnje.Razmotrili smo strateške faktore buduće izgradnje našegdruštva. Preostaje da zaključimo. Očigledno je da ništa nijepredodredjeno. Postoje, naravno, društvene zakonitosti koje djelujuautonomno i koje se ne mogu ignorirati. Mi o njima većpodosta znamo. Ali postoje i najrazličitije otvorene mogućnosti.Na nama je da te mogućnosti iskoristimo na inteligentan način.U tom pogledu zadatak današnje generacije nije ništa r:p.anji odzadatka generacije koja je izvela revoluciju i dovela zemlju predvrata socijalizma. Zadatak je vjerojatno složeniji, jer je i društvosloženije. No i naše znanje je veće. I tako predstoji fascinirajućaborba za pretvaranje mogućnosti u stvarnost, za .svjesnu izgradnjusocijalističkog društva.B. ANALIZA PRIVREDNIH KRETANJA I PRIJEDLOZIZA EKONOMSKU POLITIKU18Rad »Sumarna analiza privrednih kretanja i prijedlozi zaekonomsku politiku«19 predstavlja radove koji su napisani prijetačno godinu dana. Zbog toga bi očigledno trebalo novelirati tustudiju.Naslov našeg savjetovanja je ubrzavanje rasta u uslovimastabilizacije. Ako pogledamo, medjutim, statističke podatke zaposljednjih osam godina, vidimo da imamo usporavanje rasta. Isad se postavlja pitanje na kojoj osnovi možemo ubuduće očekivatiubrzanje rasta, kad smo u proteklih osam godina imaliusporavanje rasta. To je razlog koji me navodi na to da najvećidio izlaganja posvetim dijagnozi onoga što se desilo.Očigledno je, i to ne važi samo za liječnike, da najprije trebapostaviti dijagnozu da bi se odabrala najpodesnija terapija iubrzalo ozdravljenje bolesnika. Ako pogledamo natrag u tih osamgodina, vidimo da smo izveli dvije privredne reforme, jednu 1961.drugu 1965. One su se, doduše, nominalno različito zvale, ona iz1961. zvala se »novi privredni sistem«, a ova iz 1965. »privrednareforma«. Medjutim, suštinski ekonomski ciljevi obiju reformi su18 Rad predstavlja uvodno izlaganje i zaključnu riječ na savjetovanju »Ubrzanjerasta jugoslovenske privrede u uslovima stabilnosti« koje je održano u Kragujevcu,27. i 28. februara 1969.19 Jugoslovenski institut za ekonomska istraživanja, Beograd, 1968.146Ifbili isti. I isto tako, i suštinski rezultati obiju reformi su bili i~ti.A ti su rezultati razočarali. Iz štampe i političkih zbivanja u našojzemlji mogao sam ustanoviti da je službena ocjena naše današnjesituacije definirana s ove dvije tačke:prvo, da je privreda stabilizirana idrugo, da se ciljevi privredne reforme izvršavaju.Kasnije su dodani kvalifikativi, »osnovni ciljevi« ili »strateškiciljevi«. Prije nego što bih mogao da ma šta kažem o toj ocjeni,a očigledno je ključno da·se zna je li ta ocjena tačna za naš budućirazvoj i za akciju koju treba da poduzmemo ili ne, htio bih vamnavesti nesporne faktore. O interpretaciji fakata možemo diskutiratiali da bi diskusija imala smisla, mislim da je apsolutnonužno da se najprije navedu fakti koji su za tu diskusiju relevantni.Što se tiče prve ocjene, da je privreda stabilizirana, činjenicaje da nikad od ekonomske blokade 1948-1952. naša privreda nijebila tako nestabilna kao što je posljednjih nekoliko godina idanas. Dovoljno je pogledati grafikone profesora Bajta i Mencingerai iz naše knjige, dovoljno je da uzmemo statističke podatkei da na grafičkom papiru nacrtamo kretanja osnovnih privrednihserija, kao što su proizvodnja, dohodak, izvoz, krediti, medjusobnadugovanja i slično, pa da vidimo da amplitude oscilacija tihserija, razlike od minimuma do maksimuma nikada nisu bileveće od 1952. godine. Jednim istraživanjem u Institutu, s namjeromda se vidi kako stojimo prema ostalima zemljama izabranoje 10 zemalja za komparaciju, 5 istočnoevropskih i 5 zapadnih.Pokazalo se da je privredna nestabilnost u Jugoslaviji veća negou ma kojoj od tih 10 zemalja, a jedna od njih bile su i SAD, kojesu poznate po privrednim ciklusima. Prema tome, to su fakti.Ostaje da se interpretira zbog čega je to tako i što možemoubuduće očekivati.Što se tiče druge ocjene o ciljevima koji se izvršavaju,prethodno je potrebno definirati koji su to ciljevi. Tu ne postojisuglasnost i ne postoji, koliko sam lično informiran, ni jedanslužbeni dokument gdje su ti ciljevi tačno, nedvosmisleno nabrojeni.Ali unatoč tome mislim da postoji prilično opća suglasnosto ciljevima akcija kojima se ulazilo u reformu. Mislim da bi semogli klasificirati u slijedećih pet ciljeva ili zadataka. Ioni su,opet ponavljam, implicirani, ako nisu bili eksplicitno izraženi iu reformi iz 1961. godine.Prvi je bio stabilizacija cijena. Podaci pokazuju da su cijeneproizvodjača industrijskih proizvoda stabilizirane uglavnom naranijem trendu. Kao uporedjenje uzimam samo posljednje dvijelO' 147