Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

1iUz rizik da se moj odgovor na ovakva pitanja shvati kaopaušalni optimizam, htio bi ipak odmah ovdje na početku sasvimodredjeno utvrditi da u svim tim pojavama nema nikakve nuždei neophodnosti. Iako mi nismo sposobni da ekonomske procesekontroliramo onom preciznošću kojom kontroliramo rad nekogstroja, ipak smo kadri - bar potencijalno - da to radimo mnogoefikasnije no do sada.Zbog čega onda nismo to već i uradili?Upravo je svrha ovog članka da ukaže na neke od uzrokanezadovoljavajuće kontrole privrednih kretanja u našoj zemlji.Želi li se povećati efikasnost rukovodjenja privredom, 'potrebnoje, očigledno, najprije otkriti uzroke neefikasnosti. U tom pogleduposebne obaveze prema društvu imaju, čini mi se, naučni radnicii ako se radi o privredi, naučni radnici ekonomisti. Ako privredane funkcionira kako treba, javno mnijenje će pozvati na odgovornostekonomiste. U uvjetima društvene podjele rada to je, nesumnjivo,jedino ispravna akcija. Pozivati se onda na to da ekonomistine utječu na formuliranje ekonomske politike, da ih odgovornifaktori ne slušaju i slično prilično je deplasirano, jer profesijakoja u svom vlastitom profesionalnom području nema utjecajamora da je u nečemu defektna.Ne bi bilo jako korisno kad bismo današnja privredna zbivanjapromatrali apstraktno, izvan odredjenog društvenog konteksta.Očigledno je da ih treba smjestiti u kontekst društvenereforme i tako analizirati. No očito je i to da je takav pristupnemoguće konzekventno ostvariti u okviru jednog prostornoograničenog novinskog feljtona. Zbog toga je, pored onoga što ćekasnije biti rečeno, potrebno još nekoliko prethodnih napomena.Ekonomski dio reforme zakasnio je, po mom mišljenju, barza godinu dana: trebalo je započeti u uzlaznoj, a ne u silaznojfazi privrednog ciklusa. Započinjanje reforme u silaznoj fazidovelo je do produbljenja ciklusa. Nadalje, reforma je i kadrovskii naučno bila nedovoljno pripremljena. A i danas se u tompogledu ništa bitnije nije izmijenilo. Mnoge teškoće koje sepripisuju decentralizaciji, tržištu ili prosto fatumu proizlaze izta dva faktora.Reforma je u našoj zemlji primljena s punim povjerenjem idobila je punu podršku. To je golem moralni kapital koji valjasačuvati. Zbog toga reforma mora uspjeti. I zbog toga se ekonomskanauka mora angažirati.Da razmotrimo pobliže neke mogućnosti.38Neprijatni dijaloziPrivredna reforma izazvala je priličan interes medju naučnimradnicima u svijetu. Sveučilišni profesori stručnjaci medjunarodnihorganizacija, doktorandi koji pišu disertacije, uče naš jezik,studiraju pojedine aspekte naše privrede. Ostaju po više mjeseci,pa i po godinu dana, objavljuju studije o našoj privredi. Općenitose može reći da su svi ti ljudi fascinirani onim što se dešava iujedno razočarani nedostatkom naučnog prilaza u rješavanjuekonomskih problema.Ne jednom desilo mi se da je moj sugovornik bio čvrstouvjeren kako odredjene studije negdje moraju postojati - jer kakobi se tako zamašne mjere donosile a da ih prethodno nisu obradiličitavi štabovi naučnih radnika i instituta - ali da zbog nepoverenjaprema njemu - jer je Amerikanac ili Rus ili nekakav drugisumnjivi stranac - naprosto neću da kažem gdje se te studijenalaze i koji su instituti pripremali te reforme.Razgovori sa stranim naučnim radnicima u izvjesnom susmislu veoma konstruktivni. Njihove, naime, prirodne reakcijedovode do svijesti odredjene pojave koje, iako poznate, ipaknekako ostaju van naše pažnje.Profesor nekog poznatog stranog univerziteta interesira se zapripremanje i sprovodjenje reforme. Želio bi da se upozna sanajznačajnijim studijama iz te oblasti. On zna da nije vjerojatnoda su te studije prevedene na engleski, ali on je naučio nešto našjezik, a važnije partije netko će mu prevesti.Odgovor: Takvih studija nema.Pitanje: Pa nećete valjda reći da je reforma provedena bezopsežnih višegodišnjih studija?Odgovor: To nipošto. Nije poznato da li su baš bile višegodišnje,ali izradjeni su mnogobrojni interni elaborati u državnomaparatu.Pitanje: A šta je sve publicirano?Odgovor: Objavljena je jedna knjižica dvojice zaista inteligentnihzagrebačkih novinara.Pitanje: Je li to potpuna bibliografija?Odgovor: Potpuna ukoliko ne računate i nekoliko članaka.Budući da je Jugoslavija i socijalistička zemlja i ima tržišnuprivredu, to formiranje cijena izaziva posebno velik interes.Pitanje: Vi ste nedavno izvršili velike reforme u vašemsistemu cijena a zatim su cijene bile zamrznute. Možete li namnavesti nekoliko važnijih studija koje obradjuju formiranje cijena,reakcije proizvodjača i prognoze tržišnih kretanja i koje su,eventualno, služile kao baza za te reforme i kasniju politiku?39