Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

donose svoje odluke onako kako nadju za shodno. Sad se, medjutim,predlaže da vladin organ, sindikat i komora donesu sporazumkoji je obavezan za sve. Što se taj propis zove društvenidogovor, ne mijenja njegovu administrativnu suštinu - mada jetakva administrativna intervencija sad demokratskija nego ranijekad je slične propise donosio državni organ sam. Promjenaterminologije ne bi trebalo da zavarava u pogledu suštine kojase nije bitno promijenila. Nesredjeno stanje naše privrede izazivaopćenito sve jače pritiske da se situacija stavi pod kontroluadministrativnim metodama - na te metode smo navikli, a ljudikoji ne poznaju ekonomsku nauku i ne znaju da postoje efikasnijealternative - samo što je čitava procedura omekšana terminološkiatributima kao što su »društveni« i »samoupravni«.U vezis raspravljanim problemom već se javljaju i pokušaji da seradnim kolektivima propišu dnevnice, putni i drugi troškovi.Nastavi li se tim putem, stići ćemo na kraju i do propisivanjaličnih dohodaka.5. Prema Prednacrtu odredjivanje »poreske osnovice« zauplatu u fondove vrši se na osnovu kvalifikacija. Medjutim, nijepredvidjen način utvrdjivanja kvalifikacija. Promoćurni direktoriće odmah naći načina da nekvalificirane i polukvalificiraneprevedu u kvalificirane i visokokvalificirane i tako povisivšiprosječnu kvalifikaciju smanje poresku osnovicu. Koliko saminformiran, taj je proces već započeo. Drugi način da se smanjiporeska osnovica je fiktivno zapošljavanje uz znatno smanjenalična primanja. Obnovit će se tako »mrtve brigade« poznate izslične situacije iz vremena od prije nešto više od jedne decenije.Treća mogućnost jest da se lični dohoci povećavaju u naturalnomobliku putem fonda zajedničke potrošnje, čija sredstva Prednacrttretira takodjer kao izdvajanja iz ličnih dohodaka. Kad su svojevremenozamrznuti lični dohoci, odjednom su na »zagonetan«način buknula ostala lična primanja, sa svim ekscesima kojiprate neregularne pojave. Ne treba nimalo sumnjati u neiscrpnuinventivnost naših privrednika da se ispravno prilagode i najpogrešnijimmjerama. U stvari širom republike šefovi računovodstvainstruiraju svoje upravne odbore o otvorenim mogućnostimada se poduzeće »uklopi u propise«. A rezultati tog uklapanja bitće vidljivi kroz koji mjesec u izvještajima Službe društvenogknjigovodstva. Tada će se pojaviti novi propisi i nova izigravanjai igra će se nastaviti dok jedna pogrešna koncepcija ne budenapuštena. I taj nam je proces poznat iz iskustva.Ove kritičke napomene na račun administrativnih rješenjanaravno ne znače da treba tolerirati stihijno formiranje ličnihdohodaka, dnevnica, transportnih naknada i slično, kao što je to200bio slučaj do sada. Nar:rotiv, potreba društvene kontrole jeevidentna. Ali u tržišnoj privredi po prirodi stvari administrativnakontrola ne može biti efikasna. A u samoupravnoj privrediona je politički opasna jer predstavlja stalni izvor regresivnihdruštveno-političkih tendencija. Kad se jednom počne s propisivanjemponašanja, nikada se ne zna gdje će biti kraj. Rješenje senalazi u primjerenoj ekonomskoj politici. U proteklih nekolikogodina konkretna rješenja - koja, zbog ograničenosti prostora, nemogu ovdje objasniti - raspravljena su i velikim dijelom razradjenau stručnoj štampi. Na političkim organima je da ta rješenjaprihvate i sprovedu.U osnovi i ovaj problem kao i cijela problematika privrednereforme sastoji se samo u izjednačavanju uslova privredjivanja.Ali taj »samo« znači cjelokupnost ekonomske politike i zahtijevamaksimalno eliminiranje administrativnih intervencija koje supo prirodi stvari arbitrarne i neefikasne. Upravo navedeno predstavljazapravo osnovnu ekonomsko-političku postavku od kojetreba polaziti u traženju konkretnih rješenja. U vezi s tim nakraju i jedan prijedlog u obliku pitanja: Kad se donose ključneekonomsko-političke mjere - kao što je predloženi dogovor iraniji zakon o raspodjeli dohotka - ne bi li prije izlaženja ujavnost prijedloge trebalo ispitati na nekom naučnom forumu,napr. na savjetovanju Naučne sekcije Društva ekonomista, i nebi li trebalo prethodno zatražiti recenzije od najistaknutijihnaučnih radnika iz odnosne oblasti? To je standardna praksa ina Istoku i na Zapadu. Ne bi li bilo oportuno da se i našepripremanje propisa uklopi u tu praksu - prije no što se odprivrede zatraži da se uklopi u takve propise?201