Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

12. Organizaciona rješenja u samoupravljanju (upravni odbor,radnički savjet itd) nisu mnogo odmakla od 1950. godine,kad su uvedene u jednoj primitivnoj i nerazvijenoj privredi.Klasična organizacija poduzeća - koja se razvila iz hijerarhijeupravljanja baziranog na privatnom vlasništvu - nespojiva je sasamoupravnim mehanizmom društvenog vlasništva. A zatim,izoliranost autonomne ekonomske jedinice nespojiva je s neophodnošćuintegriranja u suvremenoj privredi. Ove ugradjeneprotivurječnosti u našim poduzećima radjaju beskonačne sukobe.Do rješenja je moguće doći na dva načina: prakticist~čki, tj.dugotrajnijim eksperimentiranjem metodom pokušaja i pogrešaka,ili kompleksnim naučnim istraživanjem društvene situacije upoduzeću u njenom totali tetu.Mogući zaključci1. Nema sumnje da je osnovni cilj naše ekonomske politikedugoročno brzo povećavanje životnog standarda. Tempo porastaživotnog standarda ovisi, naravno, o (1) stopi rasta proizvodnjekoju stoga treba maksimirati. Ekspanzija proizvodnje ovisi opunom korištenju svih raspoloživih resursa, a prije svega o (2)punoj zaposlenosti, naročito kvalificiranih kadrova. Puna zaposlenostje, osim toga, i potpuno nezavisni cilj u jednoj socijalističkojprivredi, a kod nas i ustavna garancija. Da bi zadaci 1-3 biliriješeni ne samo privremeno već i na drugi rok, potrebno jeostvariti (3) ekspanzivnu i sredjenu vanjsku trgovinu (ne nužnoi uravnoteženu platnu bilancu). A zadatak (3) moguć je jedino (4)pod uslovom relativno stabilnih cijena (koje ne rastu brže negona svjetskom tržištu). Iz osnovnog cilja proizlaze na taj način 4osnovna ekonomska zadatka. Nijedan od tih zadataka, nije dosada uspješno rješavan, a niti postoje garancije da će to biti uskoroj budućnosti.2. Decentralizirana privreda je pretpostavka demokratizacijecjelokupnog društvenog života. No i bez obzira na taj sine quanon, decentralizirana privreda je potencijalno mnogo efikasnijaod centralizirane, efikasnija u smislu potencijalno bržeg dugoročnogpovišavanja životnog standarda. Medjutim, decentraliziranaprivreda je i znatno složenija od administrativno rukovodjeneprivrede i zahtijeva viši nivo ekonomske kulture od svihaktera, a posebno od organa ekonomske politike, da bi se potencijalistvarno i realizirali. Zbog toga je uporedo s procesomdecentralizacije trebalo sprovoditi jedan opsežan i kompleksan104program osposobljavanja institucija i kadrova za rješavanje novihzadataka. Takav program niti je izgradjen, niti sprovodjen, a nitise danas izgradjuje ili sprovodi. U odsustvu svjesne akcije,uskladjivanja se vrše stihijski uz dobro poznate posljedice kaošto su nestabilnost, privredni ciklusi, niske stope rasta, nezaposlenost,porast cijena itd.3. Usporavanje tempa rasta s produbljavanjem privrednihciklusa i pojačanjem inflatornih tendencija započinje od 1960.godine. To razdoblje poklapa se s razdobljem pojačanih naporana decentralizaciji i demokratizaciji naše privrede i društva. Nijestoga daleko do zaključka: decentralizacija je usporila rast. Aodatle automatski slijedi zahtjev za čvrstom rukom koja će stvarisrediti. Sticajem okolnosti taj se zahtjev periodički i realizira, jerkad se privredna kretanja ozbiljno poremete, jedini se izlaz vidiu državnoj intervenciji (fiksiranje cijena, blokiranje fondova,tutoriziranje kod raspodjele, fizička kontrola, bujanje Službenoglista itd.)4. Za rješavanje sadašnje situacije ne postoji nikakav univerzalanlijek. Privreda naliči na jedan veliki mozaik: istim kamenčićimamogu se ostvariti i lijepe i ružne figure. Zbog toga umjestojedne jedine akcije ili jednog jedinog paketa mjera koji ne moguništa bitnije izmijeniti, treba pripremiti uskladjeni program pokom će se onda u jednoj sukcesiji etapa izgradjivati privrednimozaik. Kao gradjevni materijal za taj mozaik trebalo bi vjerojatnoupotrebiti - budžetski suficit (uz efikasnije organiziran bankarskimehanizam i razvijeno novčano tržište isti efekti mogu sepostići i budžetskim deficitom kombiniranim s drastičnim smanjenjemsaveznih poreza), ekspanzija i stabiliziranje stambeneizgradnje, značajno kreditiranje izvoza i posebno izvoza opreme,slobodno tržište klirinških deviza uz odredjenu kontrolu konvertibilnihdeviza, dugoročno kreditiranje našeg izvoza u nerazvijenezemlje, progresivni porez na lične dohotke (na nivou radneorganizacije), uspostavljanje novčanog tržišta, deblokiranje cijenai marži, eventualni porez na povećanje cijena, povišenjestručnog nivoa planiranja i ekonomskog obrazovanja kadrova udržavnom aparatu, apsorbiranje svih raspoloživih stručnih kadrova,(umjesto sadašnje nezaposlenosti i emigracije), službaorganizaciono-kadiovske pomoći poduzećima i teritorijama kojezaostaju, ažurnije informacije i suvremenija analiza i prognozatekućih kretanja; integriranje privatnog sektora proizvodnje ucjelovit sistem društvene proizvodnje, korigiranje strukture investiranjana bazi dugoročnog programa razvoja (koji sad nepostoji), a u cilju eliminiranja strukturnih disproporcija (kojepostoje) i tako dalje. Ugradjivanje ovih elemenata privredne105