Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

injekcije, nego, obrnuto, za povlačenje suvišnog novca; on nijeinstrument ubrzanja rasta, već instrument suzbijanja inflacije.14. »U svom radu 'Kibernetika i privredno planiranje' prof.Horvat još je jasnije istakao zahtjev za privrednim dirižizmomiz jednog centra uz primjenu matematičkih metoda«.Ja, naravno, nikakav zahtjev za privrednim dirižizmom nisamistakao niti u ovom niti u ma kom drugom radu, pa se opetradi o mašti ili imputiranjima dr Đodana. Kad bi bio nešto višeupućen u stvar o kojoj piše, drug Đodan bi znao da se kibernetikajednako dobro može primijeniti i u decentraliziranoj ,kao i ucentraliziranoj privredi. U stvari, decentralizirana privreda bitće utoliko efikasnija, humaniziranija, socijalističkija, što višeuspijemo oteretiti društveno odlučivanje od rutinskih radova iovo potonje povjeriti mašinama. Uostalom, i u zaključku citiranograda drug Đodan je s malo pažnje mogao naći ovu ocjenu:»Taj sistem ne uklanja čovjeka i njegova vrednovanja. Ali on sverutinske elemente planiranja prepušta mašinama i ostavlja čovjekuono područje gdje je on nezamjen:ljiv. Oslobodjen rutinskogbalasta, čovjek će onda moći da se posveti mnogo više humaniziranjusvojih proizvodnih odnosa«.Kakav model?15. Tržišne privrede pokazale su se kao veoma efikasne, aplanske privrede pokazale su stagnaciju. Kao dokaz slijedi uporedjenjeČehoslovačke, Finske, Madjarske, Austrije, Z. Njemačke,SSSR-a, Poljske, Japana i Egipta.Te tvrdnje su jednostavno činjenično netačne. U Jugoslavenskominstitutu za ekonomska istraživanja svake se godine analizirarazvoj desetak ekspanzivnih privreda na svijetu, tj. onih čijeprivrede ekspandiraju po stopi većoj od 5 % godišnje po stanovniku.Posljednja analiza izaći će uskoro u prvom broju časopisa»Ekonomska analiza«. U razdoblju 1952-1960. na prvom mjestunalazila se Jugoslavija; poslije neuspjele reforme iz 1961. g.Jugoslavija se počela pomicati prema donjem dijelu ljestvice.Posljednji razpoloživi podaci daju slijedeći redoslijed stopa rastadruštvenog proizvoda po stanovniku najdinamičnijih privreda nasvijetu za razdoblje 1952-1965. (na ovim podacima zahvaljujemse kolegi Z. Popovu):68l!IIJ1. Japan2. Jugoslavija3. Bugarska4. Rumunjska5. SSSR6. Grčka7. Izrael8. DR Njemačka9. Poljs~a10. Madjarska11. SR Njemačka12. Austrija7,9 posto7,7 posto7,7 posto7,6 posto6,9 posto6,4 posto6,1 posto5,8 posto5,4 posto5,1 posto5,1 posto5,0 postoVidi se da su uz izuzetak Čehoslovačke zastupljene sveistočnoevropske planske privrede. Prema tome, u odnosu naostale te su privrede sasvim efikasne. Iz navedenih podataka bilobi nedozvoljeno izvući zaključak - kao što to čini drug Đodan zatržišne, a naši konzervativci za centralno-planske privrede - dabi Jugoslavija morala modelirati svoju privredu bilo premajednoj bilo prema drugoj grupi. Moglo bi se postaviti pitanje:kakav bi naš model trebalo da bude? Odgovor je: jednostavnotakav da ponovo izbijemo na prvo mjesto po tempu privredneekspanzije i povećavanja životnog standarda. A za izgradnjutakvog modela potrebna je nauka!Slobodna razmjena mišljenjaStigosmo tako i do kraja našeg dijaloga. Mogli bismo sadzajedno s Korajčevim gradonačelnikom Auvergne - alias Slav.Požege, gdje je autor ovog napisa, jednako kao i Korajac dobiosvoje prvo obrazovanje - zapitati: što smo anda sad ćineći?Gradonačelnik je, doduše, tim pitanjem započinjao svoje sjednice,ali što smeta da ga mi postavimo na kraju? Možda, ovaj dijalogi ne spada sasvim u Korajčevu zbirku - ukoliko bi ga uvrstio, as obzirom na to da se radi o prilično raširenim shvaćanjima,autor »Auvergnanskih senatora« produžio bi vjerojatno da govorio »auvergnanskim ekonomistima« - možda ga u njegovim nehumorističkimaspektima treba shvatiti i sasvim ozbiljno, pa odtoga bude i neke odredjene društvene koristi. No ma kakvi bilineposredni rezultati, očigledno je da je i ovaj novinski dijalogodraz nove i osvježavajuće atmosfere slobodne razmjene mišljenjado čega je došlo pod utjecajem reforme i njenog produkta,69