Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

c. o PREDSTOJEĆEM DRUŠTVENOM DOGOVORUO USKLADJIVANJU RASPODJELE DOHOTKAI LIČNIH DOHODAKA 3Post scriptum umjesto uvodaU septembru je najavljena višemjesečna diskusija o Nacrtudruštvenog dogovora o raspodjeli dohotka. Tada je ovaj članakupućen našem najboljem dnevnom listu Politici. Politika jeobjavila tekst Nacrta dogovora i pozvala na javnu diskusiju.Poslije dvije nedjelje redakcija je moj članak vratila uz ispričavajućepismo. 4 Od diskusije nije bilo ništa. Redakcija je radije bezkomentara obustavila diskusiju koju je sama najavila, i to jošprije no što je ta diskusija i započela, nego da bude prisiljenaobjaviti članak - koji se nekom nije svidio! Zapitao sam zatimurednika NIN-a da li je njegov tjednik zainteresiran za diskusijuo Nacrtu. Odgovoreno mi je: veoma. Poslao sam članak. Nijeobjavljen prve sedmice. Ni druge. I odonda je objavljivanjeodlagano uz različita objašnjenja od nedjelje do nedjelje. Tako se»javna« diskusija o Nacrtu približila kraju, a ja sam u decembrusvoj članak povukao iz NIN-a kao bespredmetan - u stvari daredakciju oslobodim daljih muka oko novinarske savjesti.U medjuvremenu je montirana jedna televizijska emisija inekoliko razgovora za novine, koji su ukazali na progresivnostNacrta i njegovo sveopće usvajanje od strane radnih ljudi.Radni kolektivi su zaista bez rezerve prihvatili ideju društvenogreguliranja raspodjele dohotka. Ali su u isto vrijeme ukazalida su ponudjena rješenja loša, nesprovediva i štetna i da ćekompromitirati cijelu akciju. U tome se slažu radne organizacijesvih oblasti privrede i neprivrede od industrije i banaka i predstavnikaslužbe društvenog knjigovodstva. Kao ekonomist mogu3 Napisano 21. septembra 1971. Deset godina kasnije, krajem 1981. godine,Društveni savjet za privredu utvrdio je neodrživost stanja u raspodjeli dohotkai zatražio usaglašeno i jedinstveno reguliranje raspodjele za cijeluzemlju.4 »Poštovani druže Horvat - Posle konzultovanja u kolegijumu Politike, odlučenoje da naš list - i pored toga što je u specijalnom prilogu objavio materijal opredstojećem duštvenom dogovoru o uskladjivanju raspodele dohotka - neotvara i posebnu diskusiju o tome ... došli smo do zaključka da dnevni list našegtipa nije u mogućnosti da prati i učestvuje u takvoj stručnoj polemici, pogotovou ovom trenutku, u obilju raznovrsnih i svakodnevnih političkih debata, kojimaje list dužan da poklanja dosta prostora ... Urednik Politike, Mirko Đekić.«Beograd 1. oktobra 1971. g.196'..... .reći da su poslane kritičke primjedbe, uz rijetke izuzetke, bileispravne. Ništa od toga, medjutim, naša renomirana štampa nijeobjavila.Ove tužne činjenice navode na postavljanje nekoliko pitanja:Zna li naša radnička klasa u kojoj je mjeri podvrgnuta dezinformiranjui manipuliranju? Jesu li našim novinarima poznateosnovne dužnosti njihove profesije, dužnosti koju su i ustavnofiksirane? Hoće li javni tužilac po svojoj službenoj dužnostizapočeti s pokretanjem postupaka zbog dezinformacija i posebno,zbog uznemiravanja javnosti do čega neprestano dolazi uslijedsprovodjenja pogrešnih mjera za koje se zna da su pogrešne alise javnosti prikazuju kao dobre i koje onda dovode do nepopravljivihekonomskih i političkih šteta?Članak koji slijedi pisan je za novine tj. što kraće i štojednostavnije. Za časopis pisao bih ga drugačije. Posebno bih,kao i uvijek, pored kritike pogrešnog rješena dao i alternativnorješenje koje smatram ispravnim, utoliko više što je to rješenjeodavno izradjeno u naučnim organizacijama u Beogradu i Ljubljani.No budući da je »javna diskusija« završena, to je sadbespredmetno. Stoga članak dajem neizmijenjen, onako kako jeposlan Politici i NIN-u. Suprotno od moje prvobitne namjere, ontako postaje jedino dokumentom o jednom tužnom vremenu.* * *Nepostojanje ma kakve politike dohotka dovelo je do velikihi kroničnih poremećaja u privredi i društvu. Naučna istraživanjapokazuju da je grubo narušavanje principa raspodjele premaradu osnovni uzrok inflacionih pritisaka. A općenito je poznatoda neravnomjerna raspodjela dohotka i imovinske razlike kojeodatle potiču predstavljaju jedan od ozbiljnijih političkih problema.Zbog toga treba pozdraviti inicijativu da se u ovu oblastuvede društvena kontrola. Tome upravo treba da posluži najavljenidruštveni dogovor o raspodjeli dohotka (kao i ranije donesenizakon na kom dogovor treba da se zasniva). Medjutim, na žalostkoncepcija dogovora (i zakona) i predvidjena tehnička rješenjatakvi su da nužno moraju dovesti do neuspjeha. Bez ozbiljneteorijske osnovice i bez proučavanja funkcioniranja mehanizmajugoslavenske samoupravne privrede, predloženi nacrt dogovorakao da je usmjeren na to da diskreditira jednu pozitivnu i krajnjepotrebnu akciju. Od 1965. godine na ovamo bilo je dosta sličnihslučajeva kad su dobre namjere doživljavale fiasko u privrednojrealnosti jer su se pokušavale ostvariti ekonomsko-političkim197