Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

prognoze. Pa molim vas, ako se 1967. godine moglo prognoziratišto će biti 1970. onda se točno znalo kako ona privreda funkcionira.Ali danas ne postoji mogućnost da se to znanje komuniciraonima koji donose odluke. Oni koji su donijeli odluke 1965. nisuhtjeli da razgovaraju s naučnim radnicima.STANKO POSAVEC: Dakle, ne radi se o neinformiranosti.Oni su informirani o tome što znanost predlaže.Dr BRANKO HORVAT: Oni nisu informirani o stručnojpozadini toga. Oni znaju da postoje negdje ljudi koji imaju drugashvaćanja, ali njihov čitav horizont je na tome da ti ljudi imajudruga shvaćanja, a ne da oni imaju drugačija shvaćanja srazlogom, naime jer više od njih znaju. To nikako nisu spremniprihvatiti.Evo, sada na Brionima opet nije bilo naučnih radnika. Takoda se ključni potezi u organizaciji ovog društva, kao što jereforma 1965, kao što su ustavni amandmani itd, rade bez ljudikoji su najkvalificiraniji da te stvari stručno pripreme. Kod toga,naravno, ne treba miješati naučnu pripremu od političke odluke.Na političkim je predstavnicima da od tih stručno pripremljenihalternativa odaberu onu koja je prihvatljivija politički, to je jasno.Medjutim, ako oni sami pripremaju alternative onda jednostavnonemaju mogućnost da dodju do jedne dobre alternative.Dovoljno je pročitati recimo što je Roman Albreht pisao u»Komunistu« u poslijednje vrijeme u više nastavka pa da se vidikoliko je veliko nepoznavanje jugoslavenske privrede. On polaziod krivih premisa i dolazi do krivih zaključka. A on je, recimo,jedan od ljudi koji je tu vrlo aktivno sudjelovao. Medjutim, vidimiz ovog ranijeg razgovora da je Smailagić postavio pitanje gdjesu bili pravnici na Brionima. I onda se sjetio da je ipak bio jedanpravnik. Ja mogu da postavim pitanje gdje su bili ekonomisti?Ja ne znam da je bio i jedan medju njima. Izuzev ako se članoviCK, samim tim što su članovi CK, ne smatraju ekonomistima.Tako da danas problem više nije kao što je bio prije desetgodina da imamo jedan novi privredni i društveni sistem anemamo još znanja i iskustva kako da njime upravljamo. Danasmi to znanje imamo, ali imamo jedan izrazito politički problem:da ne postoji mogućnost komuniciranja tog znanja. Ili evo jošjedna ilustracija. Ćak kad postoji u nekoj od tih struktura dobravolja, recimo u Saveznom izvršnom vijeću izvjestan broj ljudi jetražio da se prije brionskih razgovora dade naučnim radnicimada obrade ekonomske funkcije federacije. I tada je stvar bila maloneozbiljno postavljena jer se to tražilo u roku od dvije - trinedjelje, ali cijenili smo dobru volju i dobru namjeru i čak smo76lIIr(\Iu roku od dvije nedjelje napravili tu »Bijelu knjigu« koja setražila.To je »Bijela knjiga« u bijelim koricama. To je bila grupaautora, iz svih republika po jedan.Nezgoda je u tome što taj materijal u javnosti uopće nijeocijenjen. Nijedne novine nisu donijele nikakvu ocjenu. Moguljudi da se slažu i ne slažu, u demokratskom društvu toga uvijekima, ali kad postoji jedna zavjera šutnje onda se zna što to znači.To je jedan momenat..Drugi momenat je da niti taj materijal,niti autori tog materijala, uopće nisu konzultirani kad su seodluke faktički donosile. Tako da mi imamo i dalje tu tendencijujednog potpunog ignoriranja što nauka misli o društvenim iprivrednim problemima ovog društva.Dr VLADIMIR VESELICA: Ja bih rekao da upravo Društvoekonomista u Zagrebu priprema na jesen jedan simpozij podnaslovom »Ekonomija i politika«, gdje bismo pozvali jedan brojnajeminentnijih društveno-političkih radnika i ekonomista, gdjesmo mislili upravo i na prisustvo druga Branka Horvata, jerovdje u Hrvatskoj postoje - iskreno govoreći - različite ocjene onjegovim istupima, uglavnom negativne.Ja mislim da je danas jugoslavensko društvo u toj fazi da sumožda rješenja problema u sferi ekonomije pretežno u sferigospodarske politike. Tako, da ma kakva genijalna rješenja ili makako pripremljene odluke na stručnom nivou ne mogu dati efekteukoliko političke strukture, koje su danas nosioci tih odluka, nerespektiraju bitne interese radničke klase i nacije i osnovneodluke ne donose na samoupravnom principu. Ja mislim da jejugoslavenska privreda jedna složena struktura, mnogonacionalna,gdje se danas formiraju moderne nacionalne ekonomije i dataj trokut - da smo samoupravna, dohodovna i tržišna privreda- implicira u svemu jedan sasvim drugi pristup tim složenimproblemima, a posebice jedan drugi pristup oko ove komponenteda je Jugoslavija mnogonacionalna zajednica.Dr BRANKO HORVAT: Ja se s time ne bih složio. I to izjednog vrlo prostog razloga. Kada mi republika ne bi imali, kadanacija ne bi imali, mi bismo ih morali izmisliti, jer socijalizamje takvo društveno uredjenje, koje nije i ne može biti centraliziranoi koje se svodi direktno na pojedinca. Prema tome mi pojedincumoramo dati mogućnost da se on regionalno organizira, da svesvoje regionalne tradicije do maksimuma iskoristiti i ako se toslučajno historijski poklopilo i s nacionalnim momentima ondaje prirodna konzekvenca da će takva jedna regionalna jedinicabiti nacionalna jedinica. A ja ne bih zbog toga upravo štosmatram da je to bitno za socijalizam, da čovjek ima pravo da77