Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

Čini mi se da mi moramo znati kakva je naša realna situacija,svidjala se ona nama ili ne. Ako je zaista želimo popraviti,moramo potpuno otvoreno gledati poteškoćama u lice. Dobrimželjama tu situaciju popraviti nećemo. I sasvim sigurno, nijepolitički pozitivno izražavati veliki optimizam u situaciji kojadiktira potpuno drugačije raspoloženje.Prema tome, moramo znati što nije valjalo i zašto nijevaljalo, da bismo ubuduće izbjegli pogrešne poteze. I to je biorazlog čitavoj ovoj listi raznih problema i neuspjeha do kojih jedošlo u proteklo vrijeme. Ali uza sve to, vraćam se na konsfatacijukoju sam već ponovio: mi u osnovi imamo bazu za rješenje tihproblema, dugoročnu bazu za rješenje tih problema. I ako seispravno orijentiramo na tu bazu, a to su samoupravne strukturešto su ugradjene u našu privredu, mi ćemo te probleme riješiti ineće nam se ponavljati ranije pogreške. Ne vjerujem da možemoizbjeći recesiju što nam predstoji. Nismo ni organizaciono spremni,ni psihološki, a većina ljudi još uvijek ne zna da postojeprivredni ciklusi, ili ne vjeruje da oni u nas postoje itd.; istraživanjanismo izvršili, prema tome, mislim da bi bilo iluzornoiščekivati da se to može izbjeći. Ali nije iluzorno očekivati da sejednim koncentriranim, sistematskim, smišljenim naporom eliminirajunajteže posljedice te recesije. Da nam se ne desi potpunastagnacija kao 1967. Na koji način treba to uraditi, stvar je,naravno, daljnje diskusije i neke sam elemente ovdje iznio. Jedanod prijedloga što ga naš Institut već dulje ponavlja je taj da sepri vladi ili skupštini formira štab najspremnijih ekonomista, dato naprosto bude mobilizacija naučnih radnika i da se ubrzanimradom pokuša izgraditi osnova za dugoročnu akciju u tom smjeru.kucnuo dvanaesti čas ... Jednostrana slika o stanju u privredi paralisala je,razume se, odredjene reformske i samoupravne akcije ... Treba se, ilustracijeradi, setiti kako je uoči IX Kongresa SKJ stvarana 'psihoza' naglog oživljavanjaprivrede, pozitivnih trendova u gotovo svim oblastima i granama ... Propustiu ovome, a posebno improvizacije ili nespremnost da se istini pogleda u oči ...može da ima dalekosežne teške posledice." Rakić zatim reproducira gorenavedenu moju ocjenu i Jelićevu kritiku izakljućuje: »Sticao se, tada, utisakda su stvari u privredi krenule brzim koracima na bolje, a da je opovrgnutanaučna osnova elaborata (kojeg je sačinio Institut ekonomskih nauka u Beogradu)... Vreme je ipak donelo drukčiji sud ... Neophodno je reći da trenutnimpolitičkim interesima ne valja podredjivati objektivnost. Još manje jepotrebno stvarne podatke, a i tačne zaključke sumnjičiti i pretvarati u 'poluistine'i 'zloupotrebe: Jer time se stvarna slika zamagljuje, pažnja i aktivnostse usmeravaju u pogrešnom pravcu, a to zaista može da 'šokira i 'iznenadi:"158IDosad je više puta isticana teza da je samoupravnim strukturamau našu privredu ugradjen ogroman razvojni potencijal kojise, medjutim, ne koristi. Nije, medjutim, dano nikakvo, ni kvantitativno,ni nekvantitativno obrazloženje. Dužan sam, dakle, toobjasniti.Osnovna tema našeg savjetovanja zapravo je analiza mogućei potrebne stope rasta. J a bih te dvije stvari u ovom izlaganjupovezao, pokušao bih dati indikaciju koja je moguća i koja jestopa rasta p'otrebna u periodu koji nam predstoji.Da najprije prijedjemo na problem moguće i potrebne stoperasta jugoslavenske privrede u vrijeme u kojemu živimo. U svomnovogodišnjem broju »Politika« je objavila intervju predsjednikaMike Špiljaka iz kojega citiram slijedeći odlomak: »Saveznoizvršno vijeće je nedavno, na osnovi raznih analiza, nastojalo dautvrdi koja je to stopa rasta industrijske proizvodnje koja osiguravaprivrednu stabilnost i ne donosi inflatorna kretanja. Računisu nam pokazali da se ta granična stopa kreće negdje do 10 %.Do te se granice rast naše industrije može da odvija bez poremećajana tržištu. Za slijedeću godinu, (to je sad ova godina - B.H.) predvidjen je rast od 7 do 8 %, znači, ispod granice izdržljivosti.«Ako dobro razumijem tu izjavu, u njoj se kaže da jedugoročna moguća stopa rasta jugoslavenske industrije 10 %, alida zbog konkretnih faktora i uslova u kojima se nalazimo, u 1969.ne možemo ići na taj nivo nego idemo niže na 7 do 8 %. Nisamvidio da je igdje objavljen obračun i metodologija koji bi daliosnovu ovih podataka. Budući da je opće poznato da privrednirast u našoj zemlji ovisi o rastu industrije - poljoprivreda jeprilično autonomna, a sve ostale oblasti slijede industriju - našproblem buduće stope rasta možemo pojednostavit~ tako .~aanaliziramo kolika je moguća i potrebna stopa rasta mdustnJe.Takvo pojednostavljenje možemo bez daljnjega izvršiti, s tim dakasnije možemo uvijek izvesti modifikaciju. Budući da metodologijai obračun nisu objavljeni, ne mogu s njima diskutirati, alimogu diskutirati s rezultatom. Budući da je to izjava Saveznogizvršnog vijeća, to je u stvari službeni prijedlog naše budućepolitike. To je jedna izvanredno krupna stvar i stvar koja direktnopripada savjetovanju koje smo organizirali.Problem ima dva aspekta. J edan je političko-ekonomski,drugi je stručno-ekonomski. Počeo bih s političko-ekonomskim.Prvi element u političko-ekonomskom problemu jest: kakve konsekvenceta stopa od 10% ima na našu privredu i to prije svegana zapošljavanje. U materijalu druga Medenice na kraju su159