Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

Odgovor: Takvih studija nema, bar ne objavljenih.Pitanje: Ali vi imate Zavod za cijene koji postoji već desetgodina. Ta institucija nesumnjivo mora da zasniva svoju aktivnostna nekoj prostudiranoj metodologiji i mora da ima nekumakar rudimentarnu teoriju formiranja cijena?Odgovor: Možda ima neku teoriju i metodologiju, ali to zasada naučnoj javnosti nije poznato.Pitanje: A da li je Zavod pokušavao angažirati naučne organizacijena studiji odgovarajućih problema?Odgovor: Koliko mi je poznato nije.U vezi sa cijenama javlja se i veoma akutno pitanje inflacionihtendencija. To je opet vezano s problemima fiskalne i monetarnepolitike, kao i s problemima raspodjele dohotka.Pitanje: Vi ste proteklih godina imali ozbiljnih problema sinflacijom. Govori se da i investicije i potrošnja prelaze okvireraspoloživog dohotka. Depresijacija nacionalne valute, naravno,onemogućuje liberalizaciju vanjske trgovine što je opet, jedan odprogramiranih ciljeva ekonomske politike. Možete li mi datijednu iscrpniju studiju o tim kardinalni m problemima vašeprivrede?Odgovor: Takve studije nema.Pitanje: Pa zar vaši naučni radnici nisu zainteresirani zarješavanje tih problema?Odgovor: Naprotiv, veoma su zainteresirani, ali netko trebada financira takva istraživanja. .Pitanje: A zar vaša vlada ne smatra da bi joj ta istraživanjamogla biti korisna za fundiranje odgovarajuće politike?Odgovor: Pretpostavljam da smatra.Pitanje: Pa zašto vlada onda ne financira takva istraživanja?Ne ćete valjda reći da nema sredstava?Odgovor: Ne znam da li je kada o tome bilo riječi na sjednicivlade, ali odgovorni funkcioneri, s kojima naučni radnici dolazeu kontakt i predlažu takve i slične studije, tvrde da nemasredstava za takva istraživanja.U tržišnoj privredi ključnu ulogu igra financijski .sistem.Jedan inostrani financijski stručnjak želio bi da se obavijesti kakou tom pogledu stoje stvari kod nas.Pitanje: Vi ste u proteklih desetak godina sproveli pola tucetareformi bankarskog sistema. Imam utisak da su neke od tihreformi bile nepotrebne, jer se vraćalo na prvobitnu organizaciju,a osim toga izgleda mi da je to bilo prilično skupo eksperimentiranje.Zar kod vas ne postoji neki financijski institut koji bistudiozno pripremao evoluciju vašeg financijskog sistema?40Odgovor: Vaši su utisci tačni. A što se instituta tiče, on ne.postoji. Štaviše, u mnogobrojnim ekonomskim institutima uzemlji ne postoji ni jedno odjeljenje specijalizirano za financije.Pitanje: A kako stojite s kadrovima? Funkcioniranje decentraliziraneprivrede, uključivanje u medjunarodnu privredu i uspješnoprovodjenje reforme očigledno zahtijevaju štabove prvoklasnihfinancijskih stručnjaka na komandnim punktovima financijskogsistema.Odgovor: Prisustvovao sam jednom sastanku na kome jeutvrdjeno da u bankarskom aparatu u cijeloj zemlji postoji oko10 (deset) suvremeno obrazovanih financijskih stručnjaka.Pitanje: Otkud ta averzija prema financijama kod vašihnaučnih organizacija?Odgovor: Ne bih rekao da se radi o averziji. Dolazilo je dorazličitih inicijativa. No ni financije se ne mogu studirati bezfinanciranja. A naša Narodna banka i ostale banke do sada nisunašle za shodno da stave na raspolaganje sredstva za obukufinancijskih kadrovas i za dugoročno financiranje naučnih istraživanja.Privredna reforma zahtijeva specijalističko obrazovanje rukovodećihi analitičkih kadrova u privrednim organizacijama.Nedavno je čak i Fordova fondacija u New Yorku došla do togzaključka i poslala komisiju da ispita kako bi se program Fondacijeu Jugoslaviji mogao prilagoditi toj svrsi. Medjutim, našaSavezna privredna komora još ne uvidja problem i u tom pogledurazgovori liče potpuno na onaj o financijama i bankama.Jedan strani doktorand skuplja literaturu za svoju tezu.Naučio je jezik i raspituje se za najbolji ekonomski časopis uJugoslaviji da se na njega pretplati. Odgovaraju mu da je toEkonomist. On bi zatim želio vidjeti poslednje godište. Ispostavljase, medjutim, da časopis već duže vremena ne izlazi. 6J edan od najčešćih predmeta razgovora sa stranim naučnimradnicima jesu samoupravljanje i planiranje. Na uobičajenopitanje koja je najbolja jugoslavenska studija o samoupravljanju,slijedi odgovor da je to Workers' Management in Yugoslavia,monografija Medjunarodne organizacije rada. Razgovor o planiranjuvrijedi potpunije registrirati:Pitanje: J a sam prikupio zbirku vaših planova, ali nigdje nemogu naći analizu izvršavanja planova? Kao što znate američkaprivreda nije planska privreda, ali Vijeće ekonomskih savjetnika5 Prijatno je us;ap.oyiti da su stvari u. tom pogledu upravo počel.e da se mijenjaju.6 I u ovom slucajU Je došlo do promjene.41