Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

U privredi koja je bila adaptirana na visoke stope rasta takvakretanja morala su izazvati ozbiljne posljedice. Sporovi okofinanciranja prosvjete, zdravstvene zaštite i nauke odraz su tesituacije. Sredstava jednostavno nema, a preraspodjele bi narušavalenužnu disciplinu u provodjenju reforme. Problem nezaposlenostipostaje akutan.Poseban su problem nerazvijena područja. Može se lakopokazati kako uz jednu visoku stopu rasta jugoslavenske privredeu cjelini privreda Kosmeta treba da ekspandira otprilike dvaputbrže nego privreda Slovenije da bi se u toku jedne generacijeeliminirale razlike u proizvodnji po stanovniku. No ako je općastopa rasta niska, kosmetska privreda mora se povećavati 36 putabrže od slovenske dabi se postigao isti cilj. To je, naravno,nemoguće. Prema tome umjesto jedne generacije bilo bi potrebnojedno stoljeće i više da se eliminiraju razlike u privrednojrazvijenosti. No može li se to politički tolerirati? Čini se priličnoočito da je visoka stopa privrednog razvoja ključ društvenestabilnosti naše zemlje.Može li se nešto reći o našim neposrednim izgledima? Zaautoritativan odgovor na to pitanje bila bi, naravno, potrebnastudija štaba kvalificiranih eksperata. Moje vlastite studije omogućavajusamo jedan grub uvjetan odgovor. Radeći prije neštoviše od godinu dana na prognozi privrednih kretanja za 1966.godinu, došao sam do zaključka da će se minimum sadašnjegciklusa dostići u drugom kvartalu prošle godine s porastomindustrijske proizvodnje od 4 posto. Taj je procent doista iostvaren, ali ne u drugom, već u četvrtom kvartalu 1966. g. Nažalost smanjivanje stope rasta nastavilo se i u ovoj godini pa nijesigurno da li je već dostignuta donja obrtna tačka ciklusa.Na osnovi svih tih podataka možemo reći da je sadašnjiciklus, prema prethodnom koji je započeo potkraj 1960. godine,proširen bar za jednu godinu i, mjeren godišnjim efektima,produbljen bar za 3 posto. To proširivanje i produbljavanje možese djelomično objasniti većom dosljednošću kojom se provodisadašnja reforma u usporedbi s prethodnom. U daljnjem kretanjumoguće su, vjerojatno, ove alternative:- ako se provodjenje reforme nastavi istom dosljednošću, uzneizmijenjene druge uvjete, vjerojatno će se depresivni dio ciklusajoš više proširiti i oporavak će biti spor, stopa rasta niska; .- ako, medjutim, organi ekonomske politike budu moralipopuštati pred pritiscima i teškoćama, što mi se čini vjerojatnijim,ići će se na kompromise, oporavak će biti brži, stopa rastabit će veća, analogija sadašnjeg ciklusa prema prethodnom56nastavit će se i u njegovoj akcelerativnoj fazi i 1970. godine imatćemo novu reformu.No postoji, čini se, i ova alternativa: da se učini radikalanprijelom\O s dosadašnjim prakticističkim načinom modeliranjaprivrednog sistema i da se u taj posao u punoj mjeri uključinauka. Pri tome ne treba imati iluzije da je takav prijelom samostvar dobre volje i da naučne organizacije i kvalificirani kadrovisamo čekaju potpuno spremni da se odmah efikasno uključe uposao. Broj kvalificiranih kadrova je minimalan, a naučne organizacijesamo su rudimentarno razvijene. Posljedice dugogodišnjegzanemarivanja ne mogu se eliminirati preko noći, a izgubljenovrijeme ne može se ničim nadoknaditi.Pa ipak, čini se da je to jedini pravilan put. To što se nijezapočelo ranije nije razlog da ne započnemo sada. Period radanove Skupštine i novog Izvršnog vijeća prikladno je vrijeme zaotpočinjanje inicijative. Uvjeren sam da se pravilnom anticikličnompolitikom može izbjeći nova reforma u 1970. godini, a dauvjeti razvoja budu ipak osjetljivo povoljniji nego što su sada.Neka istraživanja koja se sad dovršavaju već pokazuju prveobrise jedne adekvatne ekonomske politike. No valja imati naumu da će nam zbog dosadašnjih propusta biti potrebna još kojagodina upornog i sistematskog rada.10 Do prijeloma nije došlo. Reforma je bila diskreditirana kao liberalistička devijacija,prešutno je napuštena i nakon 1970. godine pripremljena je u mnogočemusuprotna reforma. Ta je dovela do krize 1980-81. tako da se za 1982.godinu može prognozirati nova reforma.Primjedba iz 1983. g.: Kao što je poznato tu reformu pripremila je Kraigherovakomisija.57