Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

Jugoslavija se pred rat nalazila u prvoj grupi. U 20-godišnjemrazdoblju od Revolucije do Reforme prešla je čitav interval drugegrupe. Danas se nalazi u trećoj grupi, koja, kako izgleda, predstavljaminimalnu razvijenost za funkcioniranje socijalističkog društva.Proizlazi da je u toku svega jedne generacije zemlja prošlakroz tri »društva«, kroz tri etape ekonomskog razvoja, za koje suinače bile potrebne decenije. Dobro je imati u vidu tu činjenicujer ona u mnogome objašnjava naše sadašnje društvene i ekonomskeprobleme i ukazuje na put njihovog rješavanja.U društvenim naukama - uz izuzetak ekonomije - ve.oma jenepopularno prognoziranje budućnosti. Taj je stav vjerojatnouvjetovan činjenicom što su te nauke - i opet uz izuzetakekonomije - veoma malo egzaktne. Medjutim, sagledavanje evolutivnihperspektiva od ključne je važnosti za racionalno vodjenjedruštvenih poslova. Izgleda da postoje elementi za sagledavanjetih perspektiva. Nije isključeno da su pri tom mogućnosti našeuže naučne oblasti, ekonomije, nedovoljno kritično projicirane naostale društvene nauke i na fenomen društvenog u njegovomtotalitetu. Medjutim, dok se ne dokaže suprotno, može se poći odtoga da je moguće programirati ne samo industrijsku proizvodnju,već mutatis mutandis i društveni razvoj. Na kraju bez takvemogućnosti naučni socijalizam gubi svaki smisao.Započnimo s onim što je najizvesnije, s privredom.Više od jedne decenije društvena proizvodnja Jugoslavijepovećavala se po stopi od preko 8 % godišnje po stanovniku.Takav porast znači podvostručenje per capita proizvodnje - a snjom i privredne razvijenosti i životnog standarda - svakih desetgodina. U 1965. godini per capita društveni proizvod Jugoslavijeiznosio je 4.070, a SAD 18.700 novih dinara. 6 To znači da bi uznepromijenjenu ekspanziju u budućnosti jugoslavenska privredanakon nekih 19 godina postigla nivo razvijenosti danas najrazvijenijezemlje na svijetu. To znači da bi današnja generacijaJugoslavena mogla očekivati da će postići sadašnji američkiživotni standard. Na prvi pogled moglo bi se pomisliti da je tosamo jedan proizvoljan aritrnetički primjer. No taj obračun jemnogo više od toga: on je realna mogućnost. Nekad se općenitovjerovalo - a mnogi nedovoljno obrazovani ekonomisti vjeruju uto još danas - da s povišenjem stupnja razvijenosti dolazi nužnodo smanjivanja stope rasta. Ta je teza oborena i empirijski i6 Jugoslavenske cijene iz 1965. god. i društveni proizvod po definiciji Saveznogzavoda za statistiku. Obračun je u Jugoslavenskom institutu za ekonomskaistraživanja izvršio S. Stajić.138teorijski. Teorijska argumentacija neodrživosti retardacione .tezeprilično je složena i zahtijeva usko specijalizi~a~o predz~~nJe.~etako izlazi van okvira ovog ogleda? No emplnJska venfikacIJavrlo je prosta. Dovoljno je da se uporede stope rasta svihrazvijenih zemalja u poslijeratnom periodu s odgovarajućimperiodama u prethodnih stotinu godina, pa da se ustanovi da sudanašnje stope - iako se radi o znatno razvijenijim privredama_ osjetno više. Nadalje,ako napravimo listu od 13 najekspa~zivnijihprivreda na svijetu, utvrdit ćemo da su sve to raZVIjeneprivrede s donjom granicom razvijenosti predstavlje~.om Jug,oslavijom,Bugarskom i Rumunijom. 8 Prema tome postOjI mogucnostda se privredna ekspanzija odjedne decenije produži i na narednedvije decenije. No mogućnost nije i nužnost; o toj distinkciji tr~babrižljivo voditi računa kad se ispituju evolutiv.n~ perspekt,Iv~.Brz privredni razvoj poželjan je sam po sebI Jer omogucuJepovišenje životnog standarda. No privredna ekspanzija je ujednoključni preduslov za rješavanje drugih društ;enih pr~~lema:Jedan od njih je i nacionalno pitanje. Velike razlIke u raZVIjenostIizmedju pojedinih republika i pokrajina predstavljaju permanentanizvor društvenih napetosti. Ekstremne razlike, izmedju Kosmetai Slovenije, toliko su velike kao razlike izmedju Nigerije iGrčke. Ukoliko bismo te razlike željeli eliminirati u toku životajedne generacije, onda bi uz visoku stopu opće ekspanzije, kosovskaprivreda morala da se razvija po stopi dvaput već. oj o~slovenske. To je težak, ali ne i nemoguć zadatak. No ukollko blse jugoslavenska privreda razvijala po niskoj stopi, Kosrnet bimorao postići stopu rasta tridesetak puta veću od slovenske. 9 Toje naravno, sasvim nemoguće. Prema tome ~osljedic~ sporo~razvoja bila bi produžavanje uklanjanja razlIka u pnvrednoJrazvijenosti na nekoliko generacija. Nije potrebno imati mašteda se zamisli u kojoj bi mjeri nacionalne osjetljivosti bile stavljenena kušnju takvim beskonačnim produživanjem procesa ekonomskog- a s njim i opće društvenog - ujednačavanja položajanaših naroda i narodnosti.7 Zainteresirani čitalac naći će rješenje problema u knjizi B. Horvat, Ekonomskateorija planske privrede, Kultura, Beograd, 1961,. gl. 9. .8 Z. Popov, »Zemlje s najbržim privrednim razvoJem sa posebmm osvrtom narazvoj socijalističkih zemalja«, Ekonomska analiza, 1-2/1967, 112-122, Separat63, Jugoslovenski institut za ekonomska istraživanja.. .'9 M. Bazier, »Analiza stepe:la razvijenosti jugoslovenskih podrl!cJa«, Ekonomskaanaliza, 1-211967.139