Tu bih se sada nadovezao na izvještaj koji je podnio BerislavŠefer o Okruglom stolu, gdje se vidi da je u toj debati u stvaridošlo do postavljanja točno tih pitanja, malo na drugi načinformuliranih, ali upravo tih pitanja.Medjutim, da li je zaista ozbiljno diskutirati o kardinalnimpitanjima naše privrede i društva na jednom okruglom stolu nabrzinu sazvanom i sa nekoliko ljudi? Ili bismo mi morali prićidiskusiji, serioznije, kao naučna sekcija, na jedan sasvim drukčijiorganizirani i sistematskiji način?Da ovdje ne ostanem samo na apstraktnom nivo).!, da sepovežem i sa sasvim konkretnom diskusijom Berislava Šefera.On je postavio pitanje koje mi izgleda prilično fundamentalno.Dali ove naše nevolje, ovaj lom koji je nastao od <strong>1965</strong>. i koji sesve više produbljava, a imajući u vidu proklamacije u smislu svevećeg samoupravljanja, da li to znači da mi imamo previšesamoupravljanja i zbog toga loše funkcionira <strong>privreda</strong>? Kao štoznamo, takvog tumačenja ima ne samo na Okruglom stolu negonaročito u stranoj ekonomskoj literaturi, u sindikalnim i političkimkrugovima. Šefer je na to pitanje odgovorio negativno. Ja ses tim odgovorom potpuno slažem. Može se, ne možda jednostavno,ali uvjerljivo pokazati da defekti kod nas nisu defekti odprevelikog samoupravljanja nego od premalog samoupravljanja.Šefer je onda postavio drugo očigledno pitanje: šta je sasubjektima u tom sistemu? Da li se možda oni nesamoupravnoponašaju? Konkretno, da li su radni kolektivi ti koji se nesamoupravnoponašaju? I iz jednog primjera koji· sam ja naveo,ispadala su radni kolektivi ti koji ne shvaćaju samoupravljanje,a takvih novinarskih primjera ima vrlo mnogo. Pojedinci izvlačezaključak da je zaista tako. Šefer je i na to pitanje odgovorionegativno i ja se s njim potpuno slažem, i to i suštinski i logički.Reći da se radni kolektivi, a to znači privredni subjekti,nesamoupravno ponašaju, to je isto takva besmislica kao kad bijedan konstruktor konstruirao mašinu koja ne funkcionira i ondabi rekao da je konstrukcija dobra ali da materijal ne valja.Medjutim, svi inženjeri znaju da konstrukcija počinje od ispitivanjakarakteristika materijala i na bazi tih karakteristika se radikonstrukcija. Ako mašina ne valja, ne valja konstruktor a nematerijal. Tako da i logički gledano a, naravno, i analiza topokazuje, privredni subjekti, radni kolektivi, očigledno nisu tikoji se nesamoupravno ponašaju.Treće pitanje koje je Berislav Šefer, isto tako, logički postavio,jest ovo: Ako nisu radni kolektivi, onda su to ostali faktori, a tosu državni aparat i političke strukture. On je na to pitanje228l!odgovorio pozitivno, ako sam ga dobro shvatio. Tu se ja s njimrazilazim. I to ne zato što se ne može braniti takvo· stanovište.Mi svi znamo sijaset primjera kada se državni aparat ponaša kaoda direktno sabotira samoupravljanje. Mi znamo sijaset primjeraiz političkih struktura koje se neodgovorno ponašaju. Ali nijestvar u tome. Ja mislim da to nije plodan način prilaženjaproblemu. Jer mi, s druge strane, isto tako znamo, naši sociolozisu taj problem studirali, u svijetu je taj problem studiran, testoga znamo kako se birokratske strukture ponašaju i znamo kakose političke strukture ponašaju. A znamo, isto tako, da ne možemoimati društvo i društveni sistem bez birokracije i bez politike. Nemožemo očigledno.Prema tome, ako je to tako, onda očigledno nije plodnapretpostavka da se sada te strukture ne ponašaju onako kako bitrebalo jer to vodi u voluntarizam, jer to znači da bismo mi biliu stanju njihovo ponašanje na nekakav čudan, volšebni načinpromijeniti, a sva sociološka ispitivanja u svijetu pokazuju kakose oni ponašaju. Dakle, to je iluzija. I zbog toga ja bih izveozaključak, a taj zaključak nije samo logičan nego se može pokazatina osnovi konkretnih socioloških istraživanja, da se naše administrativne,znači državne i političke strukture racionalno ponašajui to je dosta.Prema tome, ako se svi privredni subjekti racionalno ponašaju,(što znači da su subsistemi racionalni) a efekti su nepoželjni,nezgodni, kaotični i dovode nas sve u stanje zabrinutosti Gersistem u cjelini ne funkcionira), onda koji je razlog tome? I jedinizaključak koji ja mogu odavde izvesti jest da koncepcija sistema,koncepcija planiranja, koncepcija institucija ne odgovara i da jemoramo mijenjati. Dodao bih da su u vezi s tim vršena opsežnaistraživanja i da podosta znamo kako bi je trebalo promjeniti.Ljubo Madjar je došao do jednog sličnog zaključka i ja samu stvari produžio njegovu analizu, a produžio sam je zato da bihizveo zaključak o ponašanju, ne sada privrednih subjekata idržavnog aparata, nego nas ekonomista i članova Naučne sekcije.Ako ima bar trunke točnosti u analizi koju sam ovdje skicirao,što je onda obaveza naučnih radnika da u takvom slučaju rade?Da sjedimo skrštenih ruku i čekamo šta će biti? Da dočekamoono isto što smo dočekali s posljedicama reforme iz <strong>1965</strong>. godine?Moja lična ocjena, koja može da bude sasvim pogrešna, ali kojami u ovom momentu izgleda dosta realna, jest da će nas dogadjajidotjerati pred zid i da ćemo onda morati navrat-nanos provoditinovu reformu i imam utisak da je vremenski horizont kada ćemobiti tako pritiješnjeni otprilike godinu dana od danas.229
Da li mi treba da čekamo to vrijeme ili bi kao naučni radnicitrebalo da sjednemo, podijelimo posao, napravimo one grupe okojima su razgovarali za Okruglim stolom, ili da se na neki druginačin dogovorimo i"da spremni dočekamo tu situaciju, tu novureformu koja mi izgleda sasvim neizbježna? Da udjemo u reformuna jedan drugi način ~ego kako smo do sada u takve situacijeulazili.Ja, naravno, nemam vremena da elaboriram. Svjestan samda će možda neki drugovi biti i šokirani ovim što je rečeno. Mogusamo da vas uvjerim da iza toga stoji jedan vrlo -ozbiljanistraživački rad i jedan osjećaj odgovornosti prema forumu kojije jedini forum koji je pristupačan naučnim radnicima, a to jeforum samih naučnih radnika, u ovom slučaju naša Naučnasekcija, da iznesem svoju zabrinutost u vezi s ovim što se u našemprivrednom sistemu dešava. Smatram da je društvena obvezanas kao naučnih radnika da u tom pogledu nešto uradimo, da tone ostane u diskusiji, da ne ostane samo u zapisniku, nego da sezbilja angažiramo da se u tom pogledu nešto uradi.*B. O MATERIJALIMA SAVEZNOG ZAVODA ZA PRIVREDNOPLANIRANJE ZA NOVI SREDNJEROĆNI PLAN 2J a bih se ograničio na analizu ovog materijala koji se zoveanaliza.Hteo bih prije nego što počnem da kažem da ja plan neshvaćam kao jednu tehnokratsku konstrukciju materijalnih bilansa.Mi smo to pretpostavljam davno prevazišli. Ja mislim da jeu jednom samoupravnom društvu plan osnovni društveni dogovorkoji služi tome da mobilizira društvo za ostvarivanje odredjenihključnih društvenih ciljeva, koji nisu samo ekonomskogkaraktera. Tako da kad mi kao ekonomisti diskutiramo o planumoramo imati u vidu te šire društvene reperkusije, i ti tom smislusam ja organizirao ovo moje istupanje.Moram da kažem da smo u poslednjih nekoliko godinadobijali dosta često dokumente koji su ličili na lakirovku - kakobi to Rusi rekli - umesto na analizu. I izlazilo se sa parolama dajoš nisu zakoni zaživljeni, ili još nisu svi zakoni doneseni, ali kadto bude uradjeno onda će sve biti u redu.* Na žalost, nije urađeno ništa od strane naučnih radnika.2 Riječ na savjetovanju Naučne sekcije SEJ u Beogradu 29-30. I 1981.230U tom smislu ja bih pozdravio ovaj materijal, koji je veomarazličit od te lakirovke, gde je, koliko ja mogu da vidim, učinjenjedan pošten profesionalan napor da se konstatiraju svi negativnielementi u našoj privredi. I ustvari teško bi bilo naći, bar ja nisamnaišao na nešto što je bitno ispušteno. Ovo je zaista repertoarnaših propusta i negativnosti u privredjivanju u zemlji. I ponavljam,ja takvo otvoreno istupanje od strane jedne državne institucijemogu samo da pozdravim.Medjutim, konstatiranje teškoća je samo prvi korak. Drugikorak je da se utvrde razlozi zbog čega je do toga došlo. Mene sudrugovi iz plana upozorili da je u ovoj analizi cela stvar znatnoskraćena, jer je ranije radjena jedna opširnija analiza. Ja toprihvaćam. Medjutim, skraćeno ili ne skraćeno, mi moramouraditi taj drugi korak da utvrdimo veoma precizno koji su bilirazlozi koji su doveli ovu jugoslovensku privredu u današnjunezavidnu situaciju. No, kad i to uradimo, još uvijek nismo rešiliproblem. Onda treba uraditi i treći korak i predložiti mere zarešavanje. Ta dva koraka meni onda nedostaju. I očigledno je akone budemo veoma precizno utvrdili uzroke i onda se orijentiralina rešavanje na osnovu tih uzroka, mi sebe dovodimo u situacijuda na godinu, i onda opet na godinu, i onda opet na godinu,konstatiramo uvek iste negativnosti u možda pogoršanom izdanju.Mi znamo da se već jedanaest godina svake godine ponavljajurezolucije o stabilizaciji i svake godine imamo stabilizacionupolitiku i na koncu tih jedanaest godina imamo najgoru nestabilnostkoju smo uopšte imali u celom tom periodu. Kako je do togadošlo? Očigledno ne zato što se nismo opredelili na vreme zastabilizaciju, nego zbog toga što nisu analizirani uzroci koji dodestabilizacije dovode i što nisu prema tome nadjene adekvatnemere da se to otkloni. -Prema tome, ako želimo da se jedanput završi sa tomsituacijom perpetuiranja nestabilnosti, onda zaista moramo prvenstvenupažnju posvetiti uzrocima i pokušati naći rešenje.Da ne bi to izgledalo apstraktno ja bih ovde pročitao nekolikostavova iz analize i dao kratke komentare. Ja se bojim da nećumožda biti sasvim u okviru onoga što je predsedavajući rekab(deset minuta), jer bi postojala onda opasnost da ne budemispravno shvaćen. Medjutim, ako drug predsedavajući zaključida sam prekoračio vreme koje je moguće, molim da me upozorija ću svakako da prestanem.Na strani 4. počinje se sa poljoprivredom, koja je očiglednotrenutno naš osnovni problem. Poslednjih godina zbog stagnacijeproizvodnje, kaže se u tekstu, nekih strateških proizvoda, posebnožita, deo potreba potrošnje u zemlji i obezbedjenje rezervi podmi-231
- Page 7 and 8:
1.RAZDOBLJE1967-1972
- Page 9 and 10:
ska istraživanja 2 o tome već pod
- Page 11 and 12:
Donja masna linija prikazuje stvarn
- Page 13 and 14:
Prilično je poznato da se mnoge mj
- Page 16 and 17:
2. EKONOMSKA NAUKA I PRIVREDAA. KRA
- Page 19 and 20:
Medjutim, ako imate seckanje »iz k
- Page 21 and 22:
1iUz rizik da se moj odgovor na ova
- Page 23 and 24:
Predsjednika svake godine objavljuj
- Page 25 and 26:
Kako će se malo kasnije vidjeti iz
- Page 27 and 28:
tekstilnoj i u automobilskoj indust
- Page 29 and 30:
privrednog objekta. U svim takvim s
- Page 31 and 32:
3. DVIJE POLEMIKEA. ILUSTRATIVNI DI
- Page 33 and 34:
lakcente i bez prejudiciranja drugi
- Page 35 and 36:
nemoguće je a da se ne vodi račun
- Page 37 and 38:
Brionskog plenuma. A slobodna razmj
- Page 39 and 40:
lKad je reforma koncipirana kao da
- Page 41 and 42:
lse afirmira kao ličnost u svakom
- Page 43 and 44:
kursa koji je prisutan u Jugoslavij
- Page 45 and 46:
ska. Sramota je svih naših savezni
- Page 47 and 48:
Dr BRANKO HORVAT: Pa i ne treba mi,
- Page 49 and 50:
Dr VLADIMIR VESELICA: Ni u jednoj z
- Page 51 and 52:
Dr BRANKO HORVAT: Ne može. Tako du
- Page 53 and 54:
4. INTERNA MEMORANDAA. TEZE O PRIVR
- Page 55 and 56:
politike u jedan efikasan program z
- Page 57 and 58:
C. PRIMJEDBE U VEZI S PREDNACRTOM P
- Page 59 and 60:
izmijenile. Uslijed toga propisi se
- Page 61 and 62:
lIfinanciranja u visini od 75 % pro
- Page 63 and 64:
Na p~smo do danas nisam dobio odgov
- Page 65 and 66: lGraf. 1. Lančani indeksi industri
- Page 67 and 68: ~:'li !'ija. " a. "" "1:1 .>< .> oC
- Page 69 and 70: Značajan instrument ekonomske poli
- Page 71 and 72: Jugoslavija se pred rat nalazila u
- Page 73 and 74: već zadovoljene, i u kome je svaki
- Page 75 and 76: kontroliraju svoje društvene odnos
- Page 77 and 78: mislim da bi i tu mogli ekonomisti
- Page 79 and 80: esursi bili neiskorišteni - s jedn
- Page 81 and 82: Čini mi se da mi moramo znati kakv
- Page 83 and 84: Medjutim, ono što je sad za nas ka
- Page 85 and 86: zadatak reforme je, ako hoćete, po
- Page 87 and 88: globalno ocenjivali spoljnotrgovins
- Page 89 and 90: istraživanje te pojave tri godine,
- Page 91 and 92: B. HORVAT: Nije to samo politički
- Page 93 and 94: a faktički inflacionu, što bi za
- Page 95 and 96: neproduktivni dodatak koji živi od
- Page 97 and 98: Instituta za ekonomiku investicija,
- Page 99 and 100: 3. Treća konsekvenca, koju sam hti
- Page 101 and 102: mjerama za koje se unaprijed znalo
- Page 103 and 104: 2.RAZDOBLJE1974-1983
- Page 105 and 106: jednu integrisanu teoriju ciklusa r
- Page 107 and 108: - iako izbijanje u prvi front razvi
- Page 109 and 110: l Ivalutu. Šta znači to što neki
- Page 111 and 112: azvoja s brzim porastom produktivno
- Page 113 and 114: lAko je stopa rasta niska, onda pri
- Page 115: kretanja i ovog sadašnjeg stanja,
- Page 119 and 120: izgradnji donesen zakon, odnosno č
- Page 121 and 122: privrede. I da takav defektni insti
- Page 123 and 124: na jedan minimalan obim, gde je pri
- Page 125 and 126: Vrlo malo! Baš u ovom Ekonomskom i
- Page 127 and 128: Zato jer je politički sistem onemo
- Page 129 and 130: stvuju.u r~d~ skupa. S. o~zirom na
- Page 131 and 132: adničke klase prije rata i pribli
- Page 133 and 134: Savezno izvršno vijeće nema šta
- Page 135 and 136: inovacija u našem privrednom siste
- Page 137: C. Od reforme do (promašaja) ekono