Dr BRANKO HORVAT: Nije Jugoslavija ta koja neće prihvatiti.To je ono gdje se mi stalno razilazimo. Nije Ranković bioJugoslavija i nije policija Jugoslavija.Dr VLADIMIR VESELICA: Pa ne možemo polaziti od togada će 8 milijuna u Srbiji, 4,5 milijuna u Hrvatskoj ili ne znamkoliko u BiH donositi sada odluke. Ne možemo tako postavljatijedan sistem. On će uvijek biti institucionaliziran u nekim svojimelementima.Dr BRANKO HORVAT: Da i zato nam je potrebna jakaSkupština, zato su nam potrebni neposredni izbori.Dr VLADIMIR VESELICA: Ali odluke donose republike.Dr BRANKO HORVAT: Ne, ja hoću da pozovem mog poslanikana odgovornost, a ne republiku. Kada sam predavao nedavnou Americi imao sam tamo adresu kao i svi ti profesori u Americi,i jedan poslanik, ne znajući jesam li ja Amerikanac ili nisam,uputi mi jednog dana pismo, koje je on i svima ostalima uputio,o tome što on misli da govori u kongresu, koje stavove misli dazastupa i koje je moje mišljenje o tome. Nikakvo takvo pismo jau socijalističkoj Jugoslaviji još dobio nisam. A to treba provesti.On treba moje i vaše mišljenje da odražava, a ne mišljenjerepubličkog ili općinskog ili ma kog drugog rukovodstva. Torukovodstvo isto tako treba odražavati moje i vaše mišljenje. Ami imamo cijelu stvar postavljenu na glavu. Političari odu naBrione, tamo se dogovore i onda se kaže vi to prihvatite uslobodnoj diskusiji. To su ostaci etatizma koje mi moramolikvidirati. I dok to ne uradimo ne može funkcionirati ni političkisistem, niti može ekonomski sistem, niti može samoupravnisistem kao takav funkcionirati.Dr VLADIMIR VESELICA: Uzmimo Sabor Hrvatske kaolegitimni predstavnik naroda koji tu živi. On u izvjesnom smislusublimira te interese, ukoliko on kao institucija funkcionira. Jertaj izbor zastupnika Sabora Hrvatske, taj mehanizam je teoretskiugradjen i on postaje izvjesna baza iako imperativni mandat nijeprisutan, on je implicite prisutan i svatko može da pozove svogzastupnika ukoliko smatra da on ne prezentira mišljenje biračau strukturama u kojima je on prisutan.Dr BRANKO HORVAT: Ja čak i ne znam tko je moj zastupniku Skupštini jer je stvar toliko iskomplicirana.Dr VLADIMIR VESELICA: Recite iskreno, koliko puta ste bilina zboru birača gdje živite, gdje stanujete?Dr BRANKO HORVAT: Bio sam, čak su i mene kandidiraliza Saveznu skupštinu pa sam propao. I propao sam znate zašto?Od četiri kandidata dogurao sam do drugog mjesta. A propao100sam zato što je onaj na prvom mjestu bio kandidat beogradskeskupštine, ja sam bio kandidat univerziteta, izbori nisu bilineposredni, a birala je općina. I kad se te dvije institucije sukobeonda se tu zna tko dobiva. To su te naše strukture koje sprečavajusamoupravljanje.Dr VLADIMIR VESELICA: One se trebaju lomiti, no mislimda se one neće moći lomiti samo na bazi pritiska znanosti, jer jeto jedan politički odnos koji je mnogo dublji.101
4. INTERNA MEMORANDAA. TEZE O PRIVREDNOJ SITUACIJJ1Dugoročniji aspekti1. Naučni socijalizam pretpostavlja vodjenje društvenih poslovazasnovano na nauci. U tom području kod nas nauke imamalo ili nimalo.2. Razvoj nauke pretpostavlja obrazovanje naučnih radnikai razvoj naučnih istraživanja. Po ulaganjima u nauku stojimo najednom od posljednjih mjesta u Evropi. Program naučnih istraživanjane postoji. Naučni radnici odlaze u inostranstvo. Organizaciono-financijskaosnova za razvoj nauke nije izgradjena.3. Medjutim, čak i u ovakvoj situaciji nerazvijene nauke<strong>privreda</strong> i državni aparat nisu u stanju da apsorbiraju rješenjakoja jugoslavenska nauka daje ili je u stanju dati. Ne postojiprogram obrazovanja službenika u državnom aparatu i oninajvećim dijelom nisu osposobljeni za primjenu suvremenihmetoda analize u svom poslu. Od privrednih organizacija, koječesto vode polupismeni direktori, očekuje se da se uspješnouključe u medjunarodnu konkurenciju. Ne postoje programisistematskog obrazovanja rukovodećih kadrova u privredi. Udecentraliziranom planiranju ključnim instrumentom ekonomskepolitike postaje financijski mehanizam. Medjutim, po ocjeninajmjerodavnijih ličnosti u zemlji nema više od deset (10) suvremenoobrazovanih financijskih stručnjaka.I»Teze« su radjene u Institutu ekonomskih nauka aprila 1967. godine zapotrebe državne uprave. Imale su tri dijela, od kojih je drugi (»Qcjena sadašnjesituacije«) izostavljen jer mu ja nisam autor.1021~,. I,"I4. Budući da nema svjesne i sistematske akcije (koja, očigledno,treba da bude daleko kompleksnija no što je forrrialno školskoobrazovanje), naslijedjeni primitivizam se perpetuira. Taj primitivizamkombiniran s posljedicama etatističkog odgoja izvršnogaparata minira ciljeve reforme.Aparat je spreman da preuzme odgovornost jedino ukolikoima vlast da naredjuje. Budući da s likvidacijom centralističkogplaniranja ta vlast u privredi ne postoji i budući da je s reformomunutar SKJ takva vlast i u političkoj sferi reducirana, državniaparat i politički forumi iskreno smatraju da nisu odgovorni zaono što se dešava. Svi u ovoj zemlji kritiziraju nekoga, a taj netkonikako da se identificira i da onda povuče konzekvence.5. Proizlazi da je jedan od najbitnijih zadataka društveneorganizacije precizno utvrdjivanje nadležnosti i odgovornostisvakog foruma i organa uz primjenu sankcija. Očigledno je napr. da su za inflaciju, nezaposlenost, nisku stopu rasta, kaotičnosti neefikasnost naučnih istraživanja i druge makroekonomskefenomene odgovorni organi ekonomske politike, a to je u prvomredu vlada.6. Bez preciznog lociranja odgovornosti i sankcija, odnosnou slučaju uspjeha društvenog priznanja, nemoguće je sprovestiključni princip kadrovske politike: »svaki čovjek na svoje mjesto«.A bez jednog i drugog decentralizirana <strong>privreda</strong> po prirodi stvarine može dobro funkcionisati.7. Neophodno je da vlada i zavod za planiranje svake godineizradjuju detaljnu prognozu privrednih kretanja koja se objavljuje.Krajem godine isti organ treba da javno izvrši analizu postavljenihprograma i prodje kroz proceduru društvene kritike. Ukolikose i dalje bude dešavalo da pojedini pravci ekonomskepolitike budu napušteni kao loši a osobe odgovorne za njihovoinauguriranje nakon toga politički avanziraju, onda se ni ubuduće ne može očekivati poboljšanje naše ekonomske politike iplaniranja.8. Privredni sistem ostao je nedogradjen na nekoliko ključnihtačaka. Spominjem sljedećih četiri.9. Proklamirana je raspodjela prema radu, a faktička situaci~ja negira svaku raspodjelu prema radu. Razlozi su navedeni učlanku. Uopće, problem raspodjele je osnovni neriješeni problem,koji izaziva lančanu reakciju negativnih pojava u privredi.10. Financijski mehanizam je rigidan i neoperativan. Posebnonedostaje razvijeno novčano tržište.11. Financiranje i samoupravnost neprivrednih djelatnostijoš uvijek su u kaotičnom stanju.103
- Page 7 and 8: 1.RAZDOBLJE1967-1972
- Page 9 and 10: ska istraživanja 2 o tome već pod
- Page 11 and 12: Donja masna linija prikazuje stvarn
- Page 13 and 14: Prilično je poznato da se mnoge mj
- Page 16 and 17: 2. EKONOMSKA NAUKA I PRIVREDAA. KRA
- Page 19 and 20: Medjutim, ako imate seckanje »iz k
- Page 21 and 22: 1iUz rizik da se moj odgovor na ova
- Page 23 and 24: Predsjednika svake godine objavljuj
- Page 25 and 26: Kako će se malo kasnije vidjeti iz
- Page 27 and 28: tekstilnoj i u automobilskoj indust
- Page 29 and 30: privrednog objekta. U svim takvim s
- Page 31 and 32: 3. DVIJE POLEMIKEA. ILUSTRATIVNI DI
- Page 33 and 34: lakcente i bez prejudiciranja drugi
- Page 35 and 36: nemoguće je a da se ne vodi račun
- Page 37 and 38: Brionskog plenuma. A slobodna razmj
- Page 39 and 40: lKad je reforma koncipirana kao da
- Page 41 and 42: lse afirmira kao ličnost u svakom
- Page 43 and 44: kursa koji je prisutan u Jugoslavij
- Page 45 and 46: ska. Sramota je svih naših savezni
- Page 47 and 48: Dr BRANKO HORVAT: Pa i ne treba mi,
- Page 49 and 50: Dr VLADIMIR VESELICA: Ni u jednoj z
- Page 51: Dr BRANKO HORVAT: Ne može. Tako du
- Page 55 and 56: politike u jedan efikasan program z
- Page 57 and 58: C. PRIMJEDBE U VEZI S PREDNACRTOM P
- Page 59 and 60: izmijenile. Uslijed toga propisi se
- Page 61 and 62: lIfinanciranja u visini od 75 % pro
- Page 63 and 64: Na p~smo do danas nisam dobio odgov
- Page 65 and 66: lGraf. 1. Lančani indeksi industri
- Page 67 and 68: ~:'li !'ija. " a. "" "1:1 .>< .> oC
- Page 69 and 70: Značajan instrument ekonomske poli
- Page 71 and 72: Jugoslavija se pred rat nalazila u
- Page 73 and 74: već zadovoljene, i u kome je svaki
- Page 75 and 76: kontroliraju svoje društvene odnos
- Page 77 and 78: mislim da bi i tu mogli ekonomisti
- Page 79 and 80: esursi bili neiskorišteni - s jedn
- Page 81 and 82: Čini mi se da mi moramo znati kakv
- Page 83 and 84: Medjutim, ono što je sad za nas ka
- Page 85 and 86: zadatak reforme je, ako hoćete, po
- Page 87 and 88: globalno ocenjivali spoljnotrgovins
- Page 89 and 90: istraživanje te pojave tri godine,
- Page 91 and 92: B. HORVAT: Nije to samo politički
- Page 93 and 94: a faktički inflacionu, što bi za
- Page 95 and 96: neproduktivni dodatak koji živi od
- Page 97 and 98: Instituta za ekonomiku investicija,
- Page 99 and 100: 3. Treća konsekvenca, koju sam hti
- Page 101 and 102: mjerama za koje se unaprijed znalo
- Page 103 and 104:
2.RAZDOBLJE1974-1983
- Page 105 and 106:
jednu integrisanu teoriju ciklusa r
- Page 107 and 108:
- iako izbijanje u prvi front razvi
- Page 109 and 110:
l Ivalutu. Šta znači to što neki
- Page 111 and 112:
azvoja s brzim porastom produktivno
- Page 113 and 114:
lAko je stopa rasta niska, onda pri
- Page 115 and 116:
kretanja i ovog sadašnjeg stanja,
- Page 117 and 118:
Da li mi treba da čekamo to vrijem
- Page 119 and 120:
izgradnji donesen zakon, odnosno č
- Page 121 and 122:
privrede. I da takav defektni insti
- Page 123 and 124:
na jedan minimalan obim, gde je pri
- Page 125 and 126:
Vrlo malo! Baš u ovom Ekonomskom i
- Page 127 and 128:
Zato jer je politički sistem onemo
- Page 129 and 130:
stvuju.u r~d~ skupa. S. o~zirom na
- Page 131 and 132:
adničke klase prije rata i pribli
- Page 133 and 134:
Savezno izvršno vijeće nema šta
- Page 135 and 136:
inovacija u našem privrednom siste
- Page 137:
C. Od reforme do (promašaja) ekono