Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

svjetskih banaka. Velika banka u sredini gladnoj kapitala nužnopostaje monopolist. To je koncentracija moći.Iduća sfera gdje ona najlakše ide to je prometna sfera,vanjskotrgovinska. I zato smo i dobili ove centre moći. I amandmanisu sada tako formirani da se ti centri moći i ti monopoli,ne samo mogu, nego moraju u stvari multiplicirati, jer minemamo nikakvih drugih mehanizama koji bi inače koordiniralitokove u privredi. Onog momenta kada ste vi stali na stajališteda -jedan Đerdap ili skopsku željezaru ili autoputove, itd. morafinancirati sama privreda, onog momenta ste vi tu privredunatjerali na financijske koncentracije. A budući da se privrednapoduzeća po prirodi stvari ne mogu baviti financijama, onamoraju proizvoditi strojeve, tekstil itd. onda se time bavi onajkoji je za to specijaliziran. A to je banka.Prema tome, onim momentom kada smo mi rekli da nećemointerventne fondove u federaciji i republici, mi smo rekli dahoćemo monopolističke banke. A to ljudima nije bilo jasno i nidanas im nije jasno.Prema tome naš put nije put niti republičkog zatvaranja, nitiistjerivanja nekakve samoorganizacijske privrede na toj bazirecimo financijske i druge koncentracije, nego naš put je ostvarivanjeonog vašeg kibernetskog sistema, koji će dobro funkcioniratii na taj način omogućiti svakom elementu da ima zaista svojuautonomiju. Ali da bi sistem mogao dobro da funkcionira, mimoramo imati čitav niz instrumenata koji važe za sistem ucjelini, a čega smo se mi sada odrekli.Kod toga financiranja i troškova federacije to je jedna od tihnaivnih ideja koje ja jednostavno nisam u stanju da razumijem.Ako odbijete vojsku za koju se, pretpostavljam, svi slažemo da jepotrebna, ono ostalo što predstavlja federacija u troškovima takoje minimalno i sitno da možemo sasvim zaboraviti. To je dva ilitri posto narodnog dohodka. (Veselica: Sada po ovim instrumentimafederacija ima 25 posto nacionalnog dohotka.)Druga je stvar po kojim instrumentima. Druga je stvar štoima ovaj monstruozni sistem poreza.Dr VLADIMIR VESELICA: Po ovom konceptu koji se nudi,ako se prihvati, da ima samo Armija i vanjski poslovi i nešto zasigurnost, onda bi bilo negdje izmedju 8 i 10 posto nacionalnogdohodka.Dr BRANKO HORVAT: A od toga je četiri petine armija.Dr VLADIMIR VESELICA: Armija oko 6 posto sudjeluje unacionalnim dohotku, približno.88Dr BRANKO HORVAT: Prema tome ovaj resto što ostaje tajje u pogledu tereta sasvim, sasvim beznačajan. Da li je to 4, ili4,5 posto ili 3,5 posto od toga jugoslavenska privreda ne ovisi.Ali sada imamo jedan drugi efekt. Ako idemo na ono što amandmanipredvidjaju, naime na kotizaciju, onda smo se mi lišilimogućnosti fiskalne politike. Nema te uspjeŠne fiskalne politikekoju vodi svaka republika za sebe.Dr VLADIMIR VESELICA: Ne svaka republika. Neki ljudi nerazumiju tu koncepciju kotizacije kao najčišćeg ekonomskogodnosa. Jer, mi u Jugoslaviji imamo svi osjećaj - da smo u ovomsistemu tu i tamo izigrani i da oko tih saveznih financija,izvanbudžetske bilance federacije postoje neke stavke koje nisučiste i jasne, a koje mislim da stvarno postoje. Zastupnici nemajutu čistu izvanbudžetsku bilansu federacije.Prema tome što se dešava? Ne može, uzmimo, svaka republikavoditi svoju carinsku politiku, da carinskim stopama opterećujeuvoz opreme ili bilo kojeg drugog artikla, nego federacijanormira zaštitu privrede kao takve, ali je carina ne izvorni prihodfederacije, nego se ona pojavljuje kao izvorni prihod republikeodnosno općine. (Horvat: Ćemu to?) Evo čemu, jer je ondapozicija ravnopravnija. Evo iznijet ču vam jedan primjer.Hrvatska nema automobilske industrije. Srbija je ima, imaje Slovenija, ima je nešto BiH. Kroz ovaj sistem uvijek je interesSrbije da carina bude što veća. Vidjeli ste čak da je bio otporIzvršnog vijeća Srbije nakon ovog smanjenja carine od 50 na 40posto.Dr BRANKO HORVAT: Ma čekajte, interes mene i vas kaopotrošača tih automobila je da carina bude što manja.Dr VLADIMIR VESELICA: Medjutim, kada ja kupim automobilja plaćam carinu koja je direktni prihod saveznog budžeta.No, druga je stvar, ako je već industrija tako zastupljena, ako jecarina prihod one republike gdje se automobil kupuje, onda jepozicija Hrvatske ista kao Srbije.Dr BRANKO HORVAT: Ali mene ne interesira pozicija Hrvatskei Srbije, mene interesira moj džep, ja neću da plaćam tajautomobil skuplje. I u tom pogledu imam isti interes kao i svakiSrbin. Svaki Srbin ima interes da dobije jeftin automobil. Briganjega za ono što ima tamo 1000 radnika u Kragujevcu. (Veselica:ima 120.000 koji su kooperanti.) Dobro, ima ih više.Dr VLADIMIR VESELICA: J a vam govorim da vi nećetedobiti radnika da on glasa za ovo, mislim radnika »Crvenezastave«.89