Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

politike u jedan efikasan program zahtijeva složena matematičkostatističkaistraživanja ponašanja privrednih subjekata, suvremenemetode ekonomskog prognoziranja, izračunavanja efekataalternativnih mjera putem ekonometrijskih modela, utvrdjivanjeoptimalnih varijanti raznim tehnikama matematičkog programiranjai sprovodjenje odluka od strane aparata koji razumijefunkcioniranje mehanizma tržišne privrede jugoslavenskog tipa.5. Proći će još izvjesno vrijeme prije no što se naš društvenisistem razvije do tog stepena da proizvodi kvalificiranu samoupravnuinicijativu na nivou zakonodavstva i sistemskih rješenja.U medjuvremenu se pasivno čeka da aparat ili ad hoc političkekomisije daju prijedloge, koji se onda napadaju s raznih stanovišta.To je očigledno destruktivno i destimulira svjesnu i odgovornuakciju. Situacija bi se vjerojatno mogla popraviti jedniminstrumentom koji je uobičajen u anglosaksonskim zemljama;parlamentarnim komisijama. Iz reda renomiranih naučnih ijavnih radnika Skupština imenuje predsjednika i, u dogovoru snjim, članove komisije. Stavljaju se na raspolaganje 2-3 godinevremena i potrebna sredstva da iskoriste sav raspoloživi intelektualnikapacitet zemlje. Za serioznost rada jamči predsjednikkomisije svojim naučnim i društvenim ugledom; ona se uostalompo njemu i zove. Izvještaj se prezentira Skupštini (na pr. Robbinsovizvještaj o visokom obrazovanju u Engleskoj) i na osnovunjega se poduzima zakonodavna akcija. Kod nas kandidati zaovakvo rješavanje jesu vjerojatno ovi problemi; raspodjela dohotka,naučni rad, društvena organizacija neprivredne sfere, samoupravljanjau radnim organizacijama i odlazak visokokvalificiranihkadrova u inostranstvo.6. Budući da je državni aparat po prirodi stvari vezančinovničkom disciplinom, to se neke revolucionarne promjene urješavanju ekonomskih problema u doglednoj budućnosti nemogu očekivati. Na inicijativu van aparata takodjer se u doglednovrijeme ne može ozbiljno računati (jer zahtijevaju sredstva,vrijeme i svijest, a sve troje nedostaje). Nešto bi se vjerojatnomoglo učiniti dovodjenjem nezavisnih stručnjaka na položaje sakojih mogu utjecati na izgradnju sistemskih rješenja. Vijećeekonomskih savjetnika predsjednika izvršnog vijeća - da navedemjednu od mogućnosti - sastavljeno od ekonomista vandržavnog aparata s mandatom od 2-4 godine (za koje vrijemeodsustvuju sa svog redovnog radnog mjesta) i oslobodjeno odoperativnih poslova moglo bi se posvetiti kreiranju prijedloga zaekonomsku politiku i sistemska rješenja oslanjajući se i na radaparata i na rad naučnih organizacija.106liII7. Ne izgleda mi vjerojatnim da će tačke 4, 5 i 6 biti ubrzorealizirane. Zbog toga bi prognoza o daljem toku reforme moglaizgledati ovako. Ako se restriktivna kreditna politika i daljenastavi kako je zamišljena, bez neke bitnije izmjene drugihelemenata situacije, nelikvidnosti privrede i dalje će se povećavati.Da ne bi došlo do potpunog paraliziranja privrede morat ćese, slično kao i 1962. god. poduzeti jedna akcija prebijanja dugovai liberalizacije kredita. Time će u toku godine doći i do obrata uprivrednom ciklusu prema gore. Medjutim, nije vjerojatno da ćeekspanzija industrije biti veća od prošle godine. S dru~e st~ane,s obzirom na to da je prošla godina bila izuzetno rodna, vjerojatnoje da će poljoprivredna proizvodnja ove godine biti apsolut.nomanja. Kao rezultanta tih dvaju kretanja ukupna per capItaproizvodnja, a s njom i standard, bit će stagnantni. Medjutim,pritisak nezaposlenosti i nerazvijenih krajeva, inzistiranje nakorekcijama u raspodjeli ličnih dohodaka, potreba-da se reformane diskreditira stagniranjem proizvodnje i standarda - dovest ćedo povećanja platnog deficita i nastavljanja liberalnije kreditnepolitike. Time će ciklus ući u fazu poleta. Ukoliko ni do tada nebude izgradjena anticiklička politika, u 1969. god. doći će doobrtanja ciklusa na dolje, a u 1970. godini imat ćemo novureformu.B. NEKI PROBLEMI EKONOMSKE SITUACIJEI EKONOMSKE POLITIKE21. Iako je u provodjenju privredne reforme uložen ogromantrud, a reforma prihvaćena od naroda: s velikim povjerenjem inadama, intencije privredne reforme se ne ispunjavaju. U vezi stim izjave sa zvaničnih mjesta i obavještenja javnosti ne odgovarajustvarnosti. Izuzev kretanja cijena prizvodjača, nijedan odprivrednih ciljeva reforme, koji se može mjeriti, nije ispunjen.Ono što posebno zabrinjava jest da nema izgleda da se ti ciljeviispune u skoroj budućnosti, jer su neki sadašnji privredni trendoviupravo suprotni ciljevima reforme: u 1969. godini pod kontrolomje upola više industrijskih cijena nego prije deset godina, inflacionipritisci se opet pojačavaju, raskorak izmedju predvidjanja irealizacije je veći nego prije 1960. godine, regionalne razlike sepovećavaju, umjesto liberalizacije u vanjskoj trgovini zavodi sesve više restrikcija, izvoz zaostaje, a ponovno je započela depre-2 Bilješka za Predsjednika Republike, 11. februara 1969.107