Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

Značajan instrument ekonomske politike predstavlja tačno idovoljno razradjeno planiranje privrednog razvoja. Razradjenidruštveni plan predstavlja dragocjenu informaciju privrednimsubjektima za formuliranje njihove vlastite poslovne politike iprograme razvoja. Medjutim, kako sada stvari stoje, dugoročnogprograma razvoja nema, petogodišnji plan se ne izvršava, agodišnje rezolucije o privrednoj politici nemaju gotovo nikakveinformativne vrijednosti za privredne subjekte.Jugoslavenska privreda, kao i sve ostale privrede na svijetu,inherentno je nestabilna. To znači da se stabilan rast može postićijedino veoma aktivnom ekspanzivnom anticikličnom politikom.Takva politika zahtijeva ispravno doziranje pravih instnimenatau pravo vrijeme. To trostruko uskladjivanje nemoguće je postićiad hoc improvizacijama. U suvremenoj decentraliziranoj privredireakcije privrednih subjekata utvrdjuju se ekonometrijskim mjerenjima,a optimalni instrumenti ekonometrijskim modelima. Dosada takvi ekonometrijski modeli još nisu izradjeni niti se mogaonaći forum koji će financirati potrebna istraživanja.Neki gorući problemi koje bi odmah trebalo početi rješavati1. U 1958. godini počeo se raditi dugoročni program privrednograzvoja koji nikad nije bio završen. Tako Jugoslavija ni danasnema dugoročnog razvojnog programa. A bez toga nema ispravnogsrednjeročnog planiranja. Bez jednog i drugog privredneorganizacije nisu u stanju izgraditi svoje vlastite razvojne programepa ih zato većina i nema. Umjesto planske tržišne privredepojavljuje se stihijska tržišna privreda. 5 Prema tome forsiranimradom treba prići izradi dugoročnog razvojnog programa. Kod5 U jednom radu Ekonomskog instituta u Zagrebu konstatira se slijedeće:» U 50 % anketiranih poduzeća ... smatraju da je osnovni razlog za nekvalitetneplanove poslovanja poduzeća nestabilnost privrednog sistema i uvjeta privredjivanja;sadašnja privredna situacija - ističe se u jednom odgovoru - i nepotpunai nedovoljno konkretna ekonomska politika ne pružaju dovoljno garancijepoduzećima u pogledu kretanja poslovanja. Dobijamo utisak da nitko u Jugoslavijine zna u kom pravcu će se razvijati privredna situacija, da li će se nastavitistagnacija ili će doći do rasta. Koliko će dugo potrajati ovakvo stanje? Mi zakvalitetno planiranje moramo znati odgovore na ova pitanja ... O društvenimplanovima anketirana poduzeća kažu: društveni planovi su preopćeniti i zbogtoga za poduzeće neupotrebivi ...«. CZ. Medvedović, Stanje planiranja poslova uindustrijskim poduzećima SFRJ, Zagreb, 1968, str. 40).134toga očigledno, nije dovoljno da se samo izradi takav program,već treba stvoriti uvjete i da se predvidjanja ostvaruju.2. Ne postoji adekvatna metodologija planiranja, donošenjezakona o planu odlaže se godinama, ekonomska politika zasnivase na improvizacijama. Funkcioniranje jugoslavenske privredeslabo se i nesistematski istražuje, a za čitav niz ključnih područja- kao što su monetarno-kreditna problematika, javne financije ifiskalna politika, životni standard, prognoziranje putem modelaitd. - ne postoji ni jedna naučna jedinica u zemlji koja se njimabavi pa to onda znači da se ti problemi faktički i ne istražuju.Rezultat svega toga su privredna nestabilnost, usporavanje rasta,nezaposlenost, nepotrebno nizak životni standard, sve veće odstupanjerealizacije od predvidjanja, napuštanje jednog petogodišnjegplana za drugim. Moguća su tri puta rješavanju ovogproblema:(a) Razviti sistematski istraživački rad u oblasti privredeadekvatnim financiranjem naučnih istraživanja i obrazovanjanaučnih kadrova.(b) Omogućiti kadrovima koji rade u državnim resorima i narukovodećim mjestima u bankama, komorama i drugim institucijamada u odredjenim vremenskim intervalima dobiju studijskidopust (npr. po tri mjeseca svake treće godine ili po šest mjesecisvake pete godine i sl.) za prisustvovanje poslijediplomskimkursevima i upoznavanje s najnovijim dostignućima iz njihovestruke. Oni koji te programe ne bi mogli savladati prirodno bi. otpali.(c) Uvesti nauku u formuliranje ekonomske politike putemVijeća ekonomskih savjetnika, direktnog oslanjanja na naučneorganizacije i na druge efikasne načine.Posebno treba ukazati na nedovoljnu razvijenost ekonomskestatistike (nema serija realnih investicija, ne postoje kvartalneserije društvenog proizvoda, nema podataka o raspodjeli dohotkapo društvenim grupama itd.). Dešava se da se u Skupštini vodeogorčene debate o alokaciji jedne milijarde na ovu ili onu svrhu,a ostaje nepoznato da u Zavodu za planiranje prilikom sklapanjabilansa ponekad nedostaje i nekoliko stotina milijardi jer SZS,Banka i Savplan na različit način registriraju podatke i ne postojijedan jedinstveni sistem ekonomske statistike (a povrh svega togai metodologije planiranja i statistike su manjkave). Bilo bineophodno da se Savezni zavod za statistiku zaduži da uz pomoćnaučnih instituta što prije izgradi integrirani sistem društvenogračunovodstva za jugoslavensku privredu, a isto tako da seodmah pridje jednom kompleksnom projektu izgradnje informa-135iJ