napomenuti da je kolektiv Instituta i pod najtežim okolnostimapružio jedinstven otpor, da Institut nitko nije napustio i da jeborba završena povećanim i kadrovski ojačanim Institutom.Nažalost, bojkot Instituta nastavio se od strane odredjenih krugovai poslije Brionskog plenuma, a jedan od centara bojkota bioje u saveznoj upravi. Ovaj potonji bojkot obustavljen je tekizborom novog SIV-a.Kako su se stvari odvijale, vidi se iz ovih nekoliko ilustracija.Uprkos mnogobrojnih ponuda i prijedloga od strane Instituta, niInstitut u cijelini ni ma tko od njegovih suradnika nije bioangažiran na pripremi i sprovodjenju privredne reforrile. Iakouredbom o osnivanju obavezan da se bavi istraživanjima izoblasti planiranja, Institut godinama nije dobivao nijedan projekatiz te oblasti, uslijed čega je i financijski bio doveden na rubpropasti. Kadje prof. Ivanović izgubio stan u kome je s porodicomstanovao sedam godina, ja sam obišao sve nadležne državne ipolitičke forume da se taj problem riješi, ali bez uspjeha. Ivanovićje dobio sudski nalog uz prijetnju iseljenja milicijom i otišao uinostranstvo, te je danas direktor statistike UNCTAD-a u Ženevi.Ivanović je najeminentniji jugoslavenski matematski statističar.Bez matematske statistike nema ekonometrijskog modeliranja, abez toga nema efikasne ekonomske politike u jednoj decentralizovanojtržišnoj privredi. U poslijeratnoj Jugoslaviji pojavila su setri vrsna matematska statističara; sva trojica su danas u inostranstvu.Gubitkom Ivanovića, Škola je ostala bez dekana, a poslijediplomskanastava iz matematske statistike i ekonometrije obustavljenaje - što znači da je obustavljena u cijeloj Jugoslaviji,jer je Institut bio jedino mjesto gdje se održavala.Na sličan način stvari su se razvijale i dalje. Poznato je ukojoj mjeri naša zemlja zaostaje u suvremenoj organizaciji proizvodnje.Institut je, uz punu obaviještenost nadležnih organa,pokrenuo i pripremio formiranje Centra za organizaciju i razvojuz materijalnu i kadrovsku podršku Ujedinjenih nacija. Centarje posebno trebalo da pomaže slabim poduzećima, onima kojirade s gubitkom i koji su uzročnici poremećaja i općeprivrednenelikvidnosti. Kad je stvar bila gotova, u saveznoj upravi jeraznim manevrima spriječeno da Institut taj centar i organizira.Od svih ekonomskih instituta u zemlji lEN ima najviše kadrovas doktorskim i magistarskim diplomama - ali nema nijednogpredstavnika u Saveznom ili republičkom savjetu za naučni rad.Takodjer nijedan suradnik Instituta nije član Privrednog savjetafederacije ili republike. Republičkim institutima u Zagrebu iBeogradu smještajni prostor je odlično riješen: po jedan ili dva116suradnika u sobi; u našem Institutu sjede po 5-6 suradnika usobi, a neki nemaju ni pisaćeg stola. U zgradi Ins"tituta jedansprat zauzimao je jedan ured Sekretarijata za financije. Kad jetaj ured prošle godine napustio zgradu, suradnici Instituta pokušalisu da se smjeste u te prostorije, no sekretar za budžet i općeposlove SIV-a zaprijetio je da će biti milicijom istjerani. Useljenoje Udruženje banaka! Sekretar SIV-a dao je čvrsta obećanja daće se smještajni problem riješiti - ali nije riješeno ništa. Prošlegodine Naučno vijeće Instituta uputilo je SIV-u i Saveznojskupštini pisma s prijedlozima za rad i' angažiranje; na ta pismanisu ni odgovori dobijeni. Uz znanje i dogovor s nadležnimorganima Institut je pripremio jedan aranžman s Fordovomfondacijom o deviznom financiranju Poslijediplomske škole. Fondacijaje poslala misiju od dva profesora, koji su obišli Beogradski,Zagrebački i Ljubljanski univerzitet i ustanovili da je Poslijediplomskaškola Instituta najbolja u zemlji u oblastima svojeorijentacije. Medjutim, aranžman se godinu dana nije mogaozaključiti jer Institut nije republički, federacija ga se odriče i nijese mogla utvrditi procedura za zaključivanje tog aranžmana. Au medjuvremenu su proširene glasine kako Institut nema političkupodršku i kako SIV s negodovanjem gleda na tu akciju.Nedavno je Savjet za koordinaciju naučnog rada pokrenuo konkursza financiranje poslijediplomske nastave. Konkurs je povjerenZajednici univerziteta, Zajednica je pozvala univerzitete, aInstitut je tako opet zaobidjen. A kada je ranije Institut pokrenuoinicijativu da se učlani u Zajednicu, Zajednica je to odbila jer dane postoje statutarne mogućnosti. Ove jeseni na Institutu nijezapočet nijedan od planiranih poslijediplomskih programa ...Nadalje, prilikom sastavljanja uredbe o osnivanju Institutaiz 1963. g. zaboravljeno je taksativno navesti da Institut imapravo davanja doktorata. U medjuvremenu mnogi od završenihmagistara željeli su da nastave i s radom na doktoratu naInstitutu. To je pravno nemoguće, a Škola je u apsurdnoj situacijida vlastitim asistentima ne može davati doktorate, već ih upućujena fakultete koji nemaju nikakve veze s njihovim radom. Prijeviše od dvije godine traženo je od Savezne skupštine da se izvršiodgovarajuća dopuna uredbe. Savezni sekretarijat za obrazovanjedao je povoljno mišljenje o tom zahtjevu, ali on se u Skupštinineprestano gubi po referentskim kancelarijama i nikako ne izlazina mjerodavna tijela.Ove godine izvršena je i direktna financijska diskriminacijaInstituta u odnosu na ostale institute koje je osnovala Federacija.Naime, dok su ostalim institutima osigurana stalna sredstva117
lIfinanciranja u visini od 75 % prošlogodišnjih, naš Institut nijedobio ništa uz obrazloženje da se tako dobro uklopio u reformuda mu, za razliku od ostalih koji slabo rade, ništa ni ne treba! Uisto vrijeme Zagrebačkom ekonomskom institutu, koji je približnoiste veličine kao i lEN, osigurala je njegova republika više od150 milijuna dinara. Kad se sad ova dva instituta pojave nanekom konkursu, Zagrebački institut može uvijek p'onuditi jeftinijeprojekte i tako je u priviligiranom položaju koji onda ikoristi. Isto vrijedi i za ostale republičke institute. Dodajmo jošda u takvim uslovima tržišta Institut mora predložiti 10 različitihprojekata da bi jedan bio prihvaćen, da su naučne diskusije uInstitutu sasvim zamrle i glavna briga se vodi o tome kako da sepokriju oni saradnici koji trenutno nemaju projekta, da takvasituacija ima razorne psihološke efekte i neminovno degradiranaučni rad i naučne radnike, i dase dešava da specijalist zaekonomiku transporta mora preuzimati projekat iz oblasti penzijaili planiranja, jer inače ostaje nepokriven i bez ličnog dohotka,a da suradnik orijentiran na ekonomsko modeliranje sukcesivnozavršava projekte iz oblasti financiranja kulture i utvrdjivanjarežima zaliha u jednom poduzeću. Pa, i u takvim uslovimaInstitut se razvijao i čuvao standarde naučnog i obrazovnog rada.No kad je u proljeće ove godine proslavljena desetogodišnjicanaučnog rada, umjesto priznanja došlo je do još jednog razočarenjaoOd svih pozvanih gostiju od SIV-a je došao samo inž. MarkoBule, a iz političkih foruma republike nitko. Kolektiv je ovajdogadjaj primio kao odraz potpune indiferentnosti društva premaradu Instituta.Mi smo godinama upozoravali da svaki entuzijazam imasvoje granice i da jednog dana mora doći do demoralizacije.Izgleda da je do toga sada konačno i došlo. Institut je bioorijentiran na samostalno razvijanje izvora financiranja, na jakoslonac na privredu i na brzu ekspanziju integracijama i prikupljenjemnajboljih kadrova iz cijele zemlje. Ukupan prihod porastaoje prošle godine za 30 %, ove treba da poraste za 50 %, idućebi trebalo da dostigne milijardu starih dinara. Time se željeloprebroditi sadašnje neriješeno financiranje naučnog i nastavnograda u zemlji. Opisana orijentacija još u februaru O. g. imala jejednoglasnu podršku kolektiva. Medjutim, kumulativno djelovanjeopisanih dogadjaja podrovalo je povjerenje i ubrzo dovelo dodemoralizacije. U referendumu prije nekoliko dana dosadašnjaorijentacija više nije dobila apsolutnu podršku. U vezi s tim jasam postavio i pitanje povjerenja direktoru; ono je izglasano sveoma malom većinom, u odnosu na nekadašnju skoro stoprocentnupodršku. U proteklih mjesec dana osam suradnika napustilo118Jje ili napušta Institut. Medju njima tri naučna radnika i dvadirektora (istraživanja i Elektronskog računskog centra) od ukupnočetiri direktora sektora. Nekolicina ostalih spremaju se daodu. Odlazi se na univerzitet, u inostranstvo i zavičajnu republiku.Malaksalost, ozlojedjenost, razočaranost uzeli su maha.U medjuvremenu odredjeni krugovi započeli su miniranjeInstituta iznutra. Ranije savršeno jedinstven institut, u uslovimademoralizacije počeo je popuštati. Puštene su u opticaj oveglasine: društvo ne daje institutu podršku; treba prekinuti orijentacijuna privredu i raspustiti konzultantski sektor; treba eliminiratitržište; republika je svojim institutima riješila prostorije pabi se to moglo uraditi i za ovaj Institut ukoliko se dovedeodgovarajući direktor; republički instituti imaju osigurana sredstva,sadašnji direktor nema političku podršku i zato Institut nedobiva sredstva, već se mora orijentirati na tržište. A već odranije postojala je želja da se kao protuteža republičkom institutuu Zagrebu organizira jedan jaki republički institut u Beogradu.lEN, kao najkvalitetniji ekonomski institut u Beogradu, bio jevažna komponenta te kombinacije. Što se o tome otvorenijegovorilo, to više su se suradnici, koji su došli iz drugih republika,spremali da se vrate u svoje republike. Valja ukazati još i nazabrinjavajuću činjenicu da kod pojedinih gradskih organa uBeogradu Institut umjesto na gostoprimstvo nailazi na šikaniranje.Ovih dana desio se i jedan drastičan slučaj prijevare, što jevidljivo u prilogu.Situacija, u kojoj se Institut našao, ima ove tri komponente.1) Neriješeno financiranje naučnog rada, uslijed čega se brojnaučnih radnika od <strong>1965</strong>. smanjuje u cijeloj zemlji, a instituti seosipaju i raspadaju, u istom smislu djeluje i na lEN. 2) Bojkot idiskriminacija odredjenih uticajnih krugova. 3) Specifičan položajInstituta zbog toga što ga je osnovala Federacija. Problem 1)zajednički je za sve institute, dobro je poznat, od kapitalne jevažnosti, ali ja ga ovdje ipak zaobilazim kao sekundarni. Bojkotje u posljednje vrijeme dobrim dijelom prestao, a kako su sestavovi i ocjene koje je Institut proteklih godina iznosio pokazalikao objektivni i tačni, Institut je stekao izuzetnu popularnost iugled u naučnoj i široj društvenoj javnosti u zemlji. Ostaje 3);Institut predstavlja strano tijelo u postojećem sistemu i to uslijedovih razloga:1. lEN je jedini općejugoslavenski ekonomski institut. Makakve bile intencije propisa, činjenica je da su svi ostali institutirepublički. To znači da uživaju najdirektniju podršku republičkihforuma u financiranju, prihvaćanju naučnih projekata na konkur-119
- Page 7 and 8:
1.RAZDOBLJE1967-1972
- Page 9 and 10: ska istraživanja 2 o tome već pod
- Page 11 and 12: Donja masna linija prikazuje stvarn
- Page 13 and 14: Prilično je poznato da se mnoge mj
- Page 16 and 17: 2. EKONOMSKA NAUKA I PRIVREDAA. KRA
- Page 19 and 20: Medjutim, ako imate seckanje »iz k
- Page 21 and 22: 1iUz rizik da se moj odgovor na ova
- Page 23 and 24: Predsjednika svake godine objavljuj
- Page 25 and 26: Kako će se malo kasnije vidjeti iz
- Page 27 and 28: tekstilnoj i u automobilskoj indust
- Page 29 and 30: privrednog objekta. U svim takvim s
- Page 31 and 32: 3. DVIJE POLEMIKEA. ILUSTRATIVNI DI
- Page 33 and 34: lakcente i bez prejudiciranja drugi
- Page 35 and 36: nemoguće je a da se ne vodi račun
- Page 37 and 38: Brionskog plenuma. A slobodna razmj
- Page 39 and 40: lKad je reforma koncipirana kao da
- Page 41 and 42: lse afirmira kao ličnost u svakom
- Page 43 and 44: kursa koji je prisutan u Jugoslavij
- Page 45 and 46: ska. Sramota je svih naših savezni
- Page 47 and 48: Dr BRANKO HORVAT: Pa i ne treba mi,
- Page 49 and 50: Dr VLADIMIR VESELICA: Ni u jednoj z
- Page 51 and 52: Dr BRANKO HORVAT: Ne može. Tako du
- Page 53 and 54: 4. INTERNA MEMORANDAA. TEZE O PRIVR
- Page 55 and 56: politike u jedan efikasan program z
- Page 57 and 58: C. PRIMJEDBE U VEZI S PREDNACRTOM P
- Page 59: izmijenile. Uslijed toga propisi se
- Page 63 and 64: Na p~smo do danas nisam dobio odgov
- Page 65 and 66: lGraf. 1. Lančani indeksi industri
- Page 67 and 68: ~:'li !'ija. " a. "" "1:1 .>< .> oC
- Page 69 and 70: Značajan instrument ekonomske poli
- Page 71 and 72: Jugoslavija se pred rat nalazila u
- Page 73 and 74: već zadovoljene, i u kome je svaki
- Page 75 and 76: kontroliraju svoje društvene odnos
- Page 77 and 78: mislim da bi i tu mogli ekonomisti
- Page 79 and 80: esursi bili neiskorišteni - s jedn
- Page 81 and 82: Čini mi se da mi moramo znati kakv
- Page 83 and 84: Medjutim, ono što je sad za nas ka
- Page 85 and 86: zadatak reforme je, ako hoćete, po
- Page 87 and 88: globalno ocenjivali spoljnotrgovins
- Page 89 and 90: istraživanje te pojave tri godine,
- Page 91 and 92: B. HORVAT: Nije to samo politički
- Page 93 and 94: a faktički inflacionu, što bi za
- Page 95 and 96: neproduktivni dodatak koji živi od
- Page 97 and 98: Instituta za ekonomiku investicija,
- Page 99 and 100: 3. Treća konsekvenca, koju sam hti
- Page 101 and 102: mjerama za koje se unaprijed znalo
- Page 103 and 104: 2.RAZDOBLJE1974-1983
- Page 105 and 106: jednu integrisanu teoriju ciklusa r
- Page 107 and 108: - iako izbijanje u prvi front razvi
- Page 109 and 110: l Ivalutu. Šta znači to što neki
- Page 111 and 112:
azvoja s brzim porastom produktivno
- Page 113 and 114:
lAko je stopa rasta niska, onda pri
- Page 115 and 116:
kretanja i ovog sadašnjeg stanja,
- Page 117 and 118:
Da li mi treba da čekamo to vrijem
- Page 119 and 120:
izgradnji donesen zakon, odnosno č
- Page 121 and 122:
privrede. I da takav defektni insti
- Page 123 and 124:
na jedan minimalan obim, gde je pri
- Page 125 and 126:
Vrlo malo! Baš u ovom Ekonomskom i
- Page 127 and 128:
Zato jer je politički sistem onemo
- Page 129 and 130:
stvuju.u r~d~ skupa. S. o~zirom na
- Page 131 and 132:
adničke klase prije rata i pribli
- Page 133 and 134:
Savezno izvršno vijeće nema šta
- Page 135 and 136:
inovacija u našem privrednom siste
- Page 137:
C. Od reforme do (promašaja) ekono