Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

tivnog sistema zemlje, za što je potreban višegodišnji rad. Trebadodati da Savezni zavod za statistiku neće moći uspješno izvršitisvoje zadatke ako od društva ne dobije veću pomoć i ako seznatno veća pažnja ne pokloni obrazovanju statističkih kadrova.3. Forsiranim radom doći do dugoročnog programa naučnihistraživanja imajući u vidu da su u suvremenoj privredi naučnaistraživanja pretpostavka privrednog razvoja. U vezi s tim datiprvi prioritet rješavanju čitavog kompleksa naučnog rada uJugoslaviji u smislu analize u glavi 3.4. Ocjenjuje se da danas u inozemstvu radi oko 400.000Jugoslavena. Većina od njih žele da se vrate, i ako se 'stvarnovrate, iskustva koja su stekli u visokorazvijenim privredama bitće korisna. No ako čovjek ostaje u inostranstvu dulje od dvije dotri godine, šanse za povratak naglo se smanjuju. Medju jugoslavenskimgradjanima u inostranstvu ima mnogo stručnjaka inaučnih radnika. Njihovi pokušaji da se vrate na odgovarajućemjesto u zemlji često propadajU. A emigracija se i dalje nastavlja.Samo u j ednoj švicarskoj firmi danas radi nekoliko stotinajugoslavenskih inženjera. Prema tome, u koliko se situacija brzoradikalno ne promijeni, pojavljuje se opasnost masovnog gubitkastručnjaka i naučnih radnika, što bi imalo nedogledne posljedicepo naš budući razvoj. Kako je očigledno paradoksalno da usocijalističkoj planskoj privredi nema mjesta za radnu snagunajviših kvalifikacija, to bi organi zajednice, a prije svega vlada,morali poduzeti hitne mjere za omogućavanje povratka stručnimkadrovima. Ubrzavanje privrednog rasta omogućit će automatskipovratak i svima ostalima.5. Masovna nezaposlenost takodjer je nespojiva sa socijalističkimdruštvom, a objektivno je nepotrebna. Ranija analiza jepokazala da je nezaposlenost kod nas rezultat neiskorištenihprivrednih potencijala zemlje, a ne nekih objektivnih okolnosti.Prema tome kao jedan od najprioritetnijih zadataka ekonomskepolitike treba postaviti otvaranje novih radnih mjesta.6. Parola »slabi treba da propadnu u ime progresa« neracionalnaje i besmislena. Parola planske privrede treba da glasi»slabima treba pomoći da sustignu«, i to ne samo zato što to višeodgovara socijalističkom društvu već i zato što se time ubrzavaprivredni razvoj. Naravno, pomoć ne treba vršiti administrativnimprelijevanjem sredstava u nerentabilne fabrike u kojima seod nesposobnog rukovodstva nadoije ništa ne mijenja, a političkipritisak je jedini razlog za dotacije. Put kojim treba poći odavnosu pokazale Ujedinjene nacije organiziranjem tehničke pomoćiza nerazvijene zemlje. Kad jedan kolektiv dodje u poteškoće zatošto je njegova fabrika - bez njegovog sudjelovanja - bila pogrešno136koncipirana, ili mu je nametnuto nesposobno rukovodstvo kogase ne može riješiti ili se radi o ma kakvim drugim razlozima vanmogućnosti njegove kontrole - taj kolektiv mora biti u stanju nesamo da traži prinudnu upravu, već i da se obrati nekoj institucijiu zemlju koja će mu poslati kvalificiranu rukovodeću ekipu štoće kroz godinu - dvije - tri poslovanje dovesti u red. Treba imatiu vidu da nema nerentabilnih fabrika; postoje nerentabilni proizvodniprogrami, neefikasna organizacija rada, nesposobno rukovodstvo.Institucija o kojoj je riječ - »banka stručnjaka« kako juje svojevremeno u svom prijedlogu nazvao Jugoslavenski institutza ekonomska istraživanja - mogla bi se formirati uz Saveznuprivrednu komoru ili uz neku ozbiljnu konzultantsku organizaciju.»Banka« bi morala imati odredjeni pravni status, a stručneekipe koje bi davale »tehničku pomoć« odredjene beneficije upogledu ličnih dohodaka. »Banka« bi vodila registar habilitiranihstručnjaka iz cijele zemlje, oni bi uglavnom radili u svojimpoduzećima, a ekipe bi se stvarale po potrebi i za odredjeniperiod.Razvojne perspektivePostoji jedna klasifikacija privredne razvijenosti koja imamnogo ekonomskog smisla i koja prema dohotku po stanovniku .godišnje razvrstava privrede u pet grupa. Te grupe se medjusobnorazlikuju ne samo kvantitativno već i kvalitativno, što znači daprivredna razvijenost daje odredjeni pečat čitavoj društvenojorganizaciji. Evo tih grupa:Nerazvijena privreda(predindustrijsko društvo)Privreda u razvoju(društvo u procesu industrijskog razvoja)Razvijena privreda(industrijsko društvo)Visoko razvijena privreda(napredno industrijsko društvo)Postindustrijska privreda(postindustrijsko društvo)Dohodak po stanovnikugodišnje u dolarima50-200200-600600-15001500-40004000-20000137