Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

kursa koji je prisutan u Jugoslaviji. 'Ako Hrvatska ostvaruje 40posto deviznih sredstava i otudjuje ih danas po kursu od 15dinara, a on je realno u praksi 20 dinara, onda su to velikaprelijevanja.Dr BRANKO HORVAT: Svaki ekonomist će vam odmah reći,da finalisti ne stvaraju jedini devize.Dr VLADIMIR VESELICA: To znam, ali imamo neke segmentekoji su čisti. Mi znamo da doznake iz inozemstva nisu ničijenego onoga radnika, one radne snage koja radi u inozemstvu, aznamo koliko je po prilici prisutno iz kojih republika.Dr BRANKO HORVAT: I to je jedna od najžalosnijih 'stranicaekonomske politike ove zemlje, da faktički favorizira izvoz vlastiteradne snage, suvremenu verziju prodaje roblja i na taj načinrješava problem platne bilance.Dr VLADIMIR VESELICA: Ali ima nejednake reflekse napojedine republike.Dr BRANKO HORVAT: Opet je to irelevantno, jer je politika'kao takva duboko pogrešna. Mi tu politiku kao takvu moramolikvidirati. Nijedan naš gradjanin ne smije emigrirati zato što onne može da nadje posla ili što mora raditi pod nemogućimuslovima (što je naročito karakteristično za znanstvene radnike,irelevantno da li iz Hrvatske ili iz koje druge republike). A kadato jednom postignemo, onda problema »nejednakih refleksa napojedine republike« jednostavno više neće biti u ovom kao i uvećini drugih slučajeva.Dr VLADIMIR VESELICA: Gradjanin nije izvan vremena iprostora.Dr BRANKO HORVAT: Gradjanin je čovjek. Dok smo mi ujednoj socijalističkoj zajednici, to je uostalom elementarni principsocijalizma, čovjek vrijedi jednako.Dr VLADIMIR VESELICA: Ali praksa je socijalizma više-manjenegativna u svim zemljama po kriterijima pune nacionalneravnopravnosti.Dr BRANKO HORVAT: Gdje su te zemlje gdje je socijalizam?Dr VLADIMIR VESELICA: Vi sve negirate, to je druga stvar,ja mislim da socijalizam postoji. Ja se slažem da radni čovjekmora biti subjekt društveno-političkog i ekonomskog sustava, toje, moja pretpostavka. (Horvat: Tako je i odatle treba da podjemo).Ali ne robovati mehanički tome, jer pod tom firmomafirmacije samo te klasne komponente, nazovimo je tako, mi nesmijemo zanemariti nacionalnu komponentu, koja je vidimo ujugoslavenskoj praksi dala prilično ne samo pozitivne nego inegativne rezultate.82Dr BRANKO HORVAT: Ne samo nacionalnu, nego i regionalnukomponentu. Zašto samo nacionalnu? Sve što čovjek osjećada ima za njega neku vrijednost on mora imati mogućnost da toafirmira.Dr VLADIMIR VESELICA: Dobro, u redu, samo je nacionalnadublja i složenija kategorija nego što je regionalna pripadnost,jer druga je stvar biti pripadnik Slavonije a druga pripadnikhrvatske nacije. Mislim da se slažete.Sada vi meni ovako odgovorite, kako vi gledate recimo naovaj problem tih centara financijske moći? Što vi mislite, da lije ista pozicija Zagreba i Beograda i da li to sada impliciraodredjene probleme na liniji svih odnosa koji nisu nastali zatošto se Hrvati i Srbi medjusobno mrze?Dr BRANKO HORVAT: Bez daljnjega. Hoću vam reći to daje vjerojatno i zagrebačko političko rukovodstvo dobrim dijelomkrivo što je do toga došlo. Jer se odmah znalo kad se ide narazbijanje saveznih banaka da će to ostati u Beogradu. I nijetrebalo neke velike mudrosti da se predvidi čitav ovaj današnjidaljnji slijed dogadjanja. Ja mogu da vam dam čitav niz drugihprimjera.U Beogradu je bio lociran izvjestan broj saveznih instituta.To nije bilo ispravno, jer je trebalo te institute isto malo dislocirati,odnosno neke od tih republičkih instituta trebalo je pokvalitetu pretvoriti u institute koji bi recimo služili federaciji isl. Medjutim, umjesto da se ide tim putem i da se ispravi jednagreška koja je uradjena, tobože su likvidirani savezni instituti.Nisu likvidirani, nego su sada ostali u Beogradu. Beograd jedanas najjači centar u oblasti društvenih nauka. I sutradan će senetko naći u Hrvatskoj i prstom na to upirati, a sami su to svršili.Umjesto da dislociramo te institute mi smo ih tamo koncentrirali.Ja mogu i ovo da vam kažem. Kad su svojevremeno Rankovići njegovi ljudi pritisli naš Institut, mi smo se bili dogovorili daga pokušamo preseliti u Zagreb. No, ta inicijativa nije mogla dase sprovede u djelo. Mene su u Zagrebu primili objeručke - alibez Instituta. Danas je taj Institut - jedini općejugoslavenskiekonomski institut, kome nikad nitko nije prigovorio republičkuili nacionalnu pristranost - na putu da postane srpski republičkiinstitut. Ironično je da je posljednji udarac nožem u ledja došaood predstavnika Izvšnog vijeća Hrvatske u Saveznom savjetu zanaučni rad, nakon čega sam ja podnio ostavku na direktorskomjesto.Dr VLADIMIR VESELICA: Kako onda vi objašnjavate, zaštouzmimo taj radni čovjek u Srbiji, zašto radni čovjek iz »Crvene6' 83