Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

lAko je stopa rasta niska, onda privreda ne može zaposliti svoradno sposobno stanovništvo. Sa preko 600000 ljudi koji tražezaposlenje, Jugoslavija ima danas najvišu stopu nezaposlenostiu Evropi. Prilično često se u javnosti opravdava nezaposlenostpozivanjem na to da Jugoslavija kao nerazvijena zemlja ne možezaposliti sve svoje stanovnike. Medjutim, Jugoslavija više nijenerazvijena zemlja, a osim toga prije 1965. godine bila je očiglednomanje razvijena, a ipak nije imala stalnu nezaposlenost,posebno ne nezaposlenost kvalificiranih kadrova.Na kraju ostaje da se odgovori na pitanje zašto je došlo dodrastičnog usporavanja rasta. Statistički podaci u Tabeli :5 pokazujuda je do loma u osnovnim privrednim kretanjima došlo1965. godine inauguriranjem privredne reforme (v. Tabelu 5).Reforma je očigledno bila pogrešno koncipirana. No i nakon štoje reforma u svojoj laisser-faire orijentaciji bila napuštena, usporavanjese nastavilo. Razloga tome ima mnogo i nije ovdje mjestoda se o njima raspravlja. Spomenut ću samo jedan koji je za našutemu ključan: likvidiranjem općeg investicionog fonda izgubljenaje kontrola dinamike, strukture i alokacije investicija. Time,naravno, ne želim reći da je OIF bio dobra stvar - očigledno jeda nije, posebno ne politički - niti se zalažem za njegovoobnavljanje. Medjutim, interventni investicioni fond predstavljaneophodnu instituCiju planske privrede. Ako takva institucija nefunkcionira dobro, treba je poboljšati - a ne likvidirati. Kako bise to poboljšanje moglo izvesti, kako bi takav fond trebaloinstitucionalno postaviti - pokazao sam u svojoj knjizi o Ekonomskojpolitici stabilizacije (Naprijed, Zagreb, 1976, 139-47). Ovdjebih samo dodao daje u decembru 1970. godine na zahtjev SIV-apod mojim rukovodstvom grupa ekonomistaS izradila tzv. bijeluknjigu o Ekonomskim funkcijama federacije, gdje je na strani 37dano slijedeće upozorenje: »Smatramo da bi orijentacija cijelognašeg privrednog sistema i ekonomske politike trebalo da budena stvaranje što povoljnijih uslova za ispoljavanje pune inicijativeprivrednih subjekata. To je upravo i osnovno opravdanje zaregulativne funkcije federacije. U tom okviru potrebe tržišnihintervencija zahtijevaju i postojanje regulativnih fondova nanivou federacije. Pored fonda za kreditiranje razvoja nerazvijenihrepublika i pokrajina, o čemu je već postignuta saglasnost,postavlja se pitanje još četiri druga fonda: za kreditiranje izvozaopreme, za nauku, za investicije i materijalne rezerve. Razumljivo5 B. Glušćević, H. Hadžiomerović, B. Horvat, N. Kljusev, B. Šoškić,D. Vojnić.222je da sve fondove treba formirati na osnovu medjurepubličkesaglasnosti i dogovora. S obzirom na postojeće prijedloge o_ hitnom ukidanju svih fondova izuzev fonda za kreditiranje razvojanerazvijenih republika i pokrajina, smatramo svojom dužnošćuda upozorimo da bi bilo krajnje opasno i društveno neprihvatljivoostaviti u privredi institucionalni vakuum koji bi nužno doveodo teških poremećaja. Ti poremećaji očitovali bi se ne samou tome što bi se razvoj usporio a nestabilnost povećala, veći u tome što bi se bitno ~manjila samoupravna autonomija radnihkolektiva i povećala administrativna intervencija na svimnivoima«.Tabela 5. Dva razdoblja privrednog razvojal. Proizvodnja i kapacitetiDruštveni proizvod cijele privredeDruštveni proizvod kolektivnog sektoraIndustrijska proizvodnja (fizički obim)Poljoprivredna proizvodnja (fizički obim)Osnovna sredstva kolektivnogsektora početkom godine2. Medjunarodna razmjenaIzvoz (fizički obim)Uvoz (fizički obim)3. Monetarna nestabilnostCijene industrijskih proizvodjačaCijene poljoprivrednih proizvodjačaTroškovi života4. 2ivotni nivoRealna primanjaLična potrqšnjaIzgradjeni stanoviZaposlenost u kolektivnom sektoru5. Efikasnost privredjivanjaProduktivnost rada u kolektivnom sektoruEfikasnost investiranjau kolektivnom sektoruGodišne stope rasta u %1955-1964 1964-19758,2 5,511,1 6,012,4 7,24;3 1,79,4 8,212,8 6,211,6 8,21,6 11,78,2 15,86,9 16,57,1 4,27,8 5,5 b16,0 1,75,7 2,65,1 3,30,9 c -1,3 c"1956-1964 b 1964-1974cEfikasnost investiranja definirana je kao povećanje društvenog proizvoda najedinicu povećanja osnovnih sredstava godinu dana ranije, mjereno od vrha dovrha privrednog ciklusa.Izvor: SGJ, Indeks, Privredne bilance Jugoslavije 1966-1971.223