Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

3. DVIJE POLEMIKEA. ILUSTRATIVNI DIJALOG!Povodom mojih feljtona u Vjesniku o odnosu ekonomskenauke i narodne privrede (15-23. IX 1967.) javio se drug ŠimeĐodan sa serijom napisa na temu »Novi privredni sistem ikoncepcije dr Branka Horvata« (24-28. X 1967.). Dr Đodanpredlaže dijalog o privrednom sistemu i objavljuje kako nasdvojica »pripadamo različitim teoretskim školama«. Moram konstatiratida mi nije poznato kojoj teoretskoj školi pripada drĐodan, no za sebe sam prilično siguran da se oslanjam na svojavlastita istraživanja.Što se tiče dijaloga, ja sam na nj uvijek spreman. Nezgodnoje jedino to što niti u Vjesniku niti drugdje je nisam ranije pisaoo svojim koncepcijama novog privrednog sistema pa nije jasnokako je drug Đodan o tim koncepcijama mogao povesti dijalog.U stvari, mene je uvijek čudila hrabrost ljudi koji pokušavajučitati tudje misli, a naročito onih koji takvom telepatskommetodom utvrdjene misli javno kritiziraju. No možda se prostoradi o bujnoj mašti? Što takvi dijalozi nisu naročito uspješni iplodni ne bi trebalo da iznenadjuje. Budući da moja koncepcijanovog privrednog sistema nije bila pristupačna javnosti a nekepojedinosti svoje koncepcije dr Đodan je upravo izložio, jedinošto se u ovom momentu u pogledu dijaloga može uraditi jest toI »PRIMJEDBA REDAKCIJE 'VJESNIK' - Odgovor prof. dr Branka Horvataredakcija 'Vjesnika' primila je l. studenoga 1967. Nije ga dosad štampala, jerje u medjuvremenu pokušala uvjeriti autora da odgovor ne publicira, smatrajućida je ton, a ponegdje i rječnik Horvatova napisa bio uvredljiv za sugovornika.Na posebno inzistiranje prof. Horvata njegov odgovor ipak objavljujemo.«(Vjesnik, 23. i 24. II 1968.)58\Ida se prodiskutira koncepcija druga Đodana onako kako jenapisana. Uz to i po koja riječ o načinu r~zoniranja... .Moji feljtoni bili su pisani jednostavmm razumlJIvI~ hrvatskosrpskimjezikom. Tako sam bar mislio do sada - oČI~le~oneopravdano. Da ne bi opet došlo do nespor~zuma htIO ~~hukratko rezimirati poruku sadržanu u tim feljtomma. EkonOmIjaje, uz ranije navedene specifičnosti danas nauka jednako kao ~tehnika ili medicina. Mnogima to još nije poznato? Orgamekonomske politike o tome vode sasvim nedovoljno rač~a. Zatose često dešavaju iznenadjenja i primjenjuju pogrešne mjere. Kaorezultat privreda trpi ogromne štete. Ideološko-politički stavovimogu biti progresivni ili konzervativ~i, ali u. jednom ~~mokratskomdruštvu svatko ima pravo na svoJe vlastIto stanovIste. Zbogtoga sam ja u svojim feljtonima namjerno izbjegao svako politiziranjei ideologiziranje i ograničio sa isključivo na samo. oneprobleme koji su danas u domeni egzaktne nauke. ~ t~ zat? Je~ uokviru nauke prestaju mogućnosti neodgovornog IstIcanja .bII~vlastitih bilo direktnih stavova već se svaka teza mora zasmvatIna naučnim argumentima izvedenim na opće prihvaćenim prin~cipima. (Medjutim, sav taj oprez bio je ~a. ž~los~ uzaludan, vecprva diskusija zaglavila se potpuno u polItIZIranJu.)Teze i - komentarU tom smislu feljtoni se odnose jednako na tekuću reformu,kao i na sve ranije reforme, a imali smo ih pet u protekla dv~decenija. Nauka ne može reći - ili bar ne može u potpunostIodrediti - kakav društveni sistem, pa čak ni kakvu ekonomskupolitiku treba odabrati. Ali kad je politika je~om fiksira~a,nauka može pokazati koji je najefikasniji put za njeno provodJe~nje. Bilo bi nesmisleno i neodgovorno zahtijevati da se prvIpetogodišnji plan radio po svim kanoni ma ekonomske nauke. ~omislim da je nedopustivo da se dva decenija n~kon revolu~IJenapušta jedan plan za drugim zato što su radjem na nedovolJ~oozbiljno teorijskoj i metodološkoj osnovici, jer se ne poznaJ~elementi funkcioniranja tržišne privrede i stoga prave nedopustIvepogreške u provodjenju usvojene politike. Ovo što je upr~vorečeno jedini je politički stav u mojim napisima, pretpostavljaosam da ga dijele i ostali naučni radnici.2 Neki dnevni i tjedni listovi su u medjuvremenu još jednom uspješno javnodokazali tu tezu.59