Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

mojih feljtona ostale bi i dalje tačno takve kakve su i danas sasv~m razornim konzekvencama koje pogrešni stavovi u vodjenjuprivredne politike mogu imati. I na koncu umjesto da jedandrugog plašimo mračnim silama političke reakcije, zar nijemnogo realističnije pretpostaviti da se u većini slučajeva radi onečem mnogo jednostavnijem. Nedovoljno obrazovani politički istručni kadrovi u državnoj administraciji, bankama itd. (a) pravepogreške mnogo više iz neznanja nego iz političkog uvjerenja; (b)plaše se naučnih rješenja jer ih ne razumiju i (c) odupiru sesuvremenim metodama analize i upravljanja privredQm jer nisuu stanju da ih primenjuju što onda neminovno dovodi u pitanjei njihov prestiž i njihova radna mjesta. .8. Zbog toga prof. Horvat naivno drži da je sve lako ako sesamo naučno objasni. Nikad se uvjeravanjem nije moglo upovijesti postići nešto takvo jer su svakoj vladajućoj grupi uvijekbili preči interesi od nauke . ..«.Iz mog inzistiranja na naučnom fundiranju ekonomske politikenikakvom normalnom logikom ne slijedi da je dovoljno datinaučno rješenje pa da se onda ono automatski prihvati - kakomi to drug Đodan imputira. Naprotiv, ja sam takodjer izričito~nzistirao da su ekonomisti odgovorni za ekonomske promašajeJer treba da se bore za stručna rješenja - ukoliko ih znaju: aupravo dr Đodan smatra takvu borbu beznadnom, kako smo toutvrdili u t. 2.Nadalje o kojoj se to konkretno vladajućoj grupi u Jugoslavijiradi?In tenzifikacija privređivanja9. »Nikako se ne bih mogao složiti s prof. Horvatom da jezahtjev za intenzivnim razvojem na sadašnjem stupnju našegekonomskog razvoja puka ekonomska dogma jer je veoma poznatauloga koju u ekonomskom razvoju igra smjena ekstenzivnogvala razvoja«. >>Jugoslavija je u ekstenzivnom razvoju išla daljeod SSSR-a i Poljske. A te dvije zemlje primijenile su naprednijutehniku pa imaju višu produktivnost rada«.Ovo je nakon dosadašnjeg politiziranja prvi stručni moment~ diskusiji. Moram priznati da to djeluje kao osvježenje. Medjutim,stručne teze zahtijevaju odgovarajuću argumentaciju - inačesu proizvoljne - a dr Đodan je iz nekih razloga propustio da tuargumentaciju navede. Ja sam nešto malo studirao teoriju ekonomskograsta, o tome sam ponešto pisao, a i predavao u zemlji64i inozemstvu. Nije mi, medjutim, poznata »uloga koju u ekonomskomrazvoju igra smjena ekstenzivnog i intenzi~no~ vala razvO--ja«. Možda sam ja nedovoljno obrazovan, ~.m~zda Je.~ Đo~anpogrešno protumačio Schumpeterovu teoriJu mova.cIJa, k~p ~našom reformom nema nikakve veze. Iz podataka d.a Je u P.,?IJskoJi SSSR-u transfer poljoprivrednog stanovništva bIO ~anJl negokod nas _ ne bi slijedilo ništa, a najmanje to da te zemlje provodeefikasniju ekonomsku politikU. U stvari u posljednjih pet~aestgodina jugoslavenska privreda se razvija.zn~tno ~:že nego.p:lvredetih dviju zemalja, pa je onda valjda l efikasn~Jeo.rg.amzlrana.A što se tiče više produktivnosti rada u PoljskOj l ~SSR~,:,ekonomist bi morao znati da je produktivnost rada funkCIJa, p~Jesvega nivoa privrednog razvoja, a ne razlika u izboru teh~~ke.Produktivnost rada u Jugoslaviji je znatno viša nego u IndIJI:v aznatno niža nego u Njemačkoj; u Njemačkoj j~ ~pet z~atn? ~IzaIndIJCI ne bl htJelI .. danego u SAD. A tome je tako, ne zat~ št~imaju američku tehniku, već stoga Jer Je to upravo redoslIJe.drazvijenosti navedenih tehnika. Prim~~na. ne~~ a!?~tr~tne boljetehnike u tom redoslijedu ne može msta IZmijemti, ah to mo~stope rasta, koje onda omoguć~ju i ~~ona~aženj~ ~ pri.~je~u bol}.etehnike. Uostalom, cijela ova dIskUSIJa o mtenzlfikacIJI priVredJIvanjakao cilju reforme ima samo akademski karakte: .. Kako .. s evidi iz upravo pripremljenih mater~jal~ sav~~ne ~dmmlstra.~IJe,po svim pokazateljima intenzivnostI prIvredJIvanja sada stOjImOlošije nego prije reforme.Ekstenzivno i intenzivno10. »Navest ću ovdje osnovne koncepcije ekonomskih modela .zasnovanih na ekstenzivnoj metodi razvoja i drugog zasnovanogna intenzivnoj metodi razvoja«: . .. I. Ekstenzivni model: maksimalizacija rasta bez obz1ra nadobit, voluntarističke investicije donesene po centr~lno~ ?lanu;planirane administrativne cijene; inf1a~iono fin~ncr:anje 1~1š.r~dnje;visok kapitalni koeficijent; autarkija u vanjs~oj trgoVlD.1 !td.II. Intenzivni model: optimalizacije rasta OV1sno o dob1t1 nainvesticije; induktivne investicije donesen.e po I!0.~uze.ćima; tržn. ecijene: deflaciona politika, niski kapitaim koefic1jent1; uklapanjeu svjetsku podjelu rada itd. .'Sa žaljenjem moram konstatirati da se ovdje n~ radI. oekstenzivnom i intenzivnom modelu već o ekstenzivno-mtenzI~nojzbrci pojmova. Prije svega maksimiranje rasta neke zemlje5 Jugoslavenska privreda 1965--1983. L65lJ