Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

kao i u svakoj drugoj privredi, industrija je nosilac privrednograsta. Dugoročna stopa rasta jugoslavenske industrije iznosinegdje oko 13% godišnje. Ta je stopa u 1966. godini pala na4112%, a 1967. godine se spustila ispod nule, što se nije desilood 1952. godine. Šta se to dogadja s jugoslavenskom privredom?Jesu li impulsi rasta presahnuli? Radi li se o nepredvidjenim inepredvidivim iznenadjenjima? Je li to usporavanje bilo objektivnonužno? Odgovor je da ono nije bilo nužno, da se moglo izbjeći,da nije bilo neočekivano i da se, faktično, predvidjalo. Od 1952.godine u jugoslavenskoj privredi odvija se stalan proces d,ecentralizacije,form'iranja tržišnih odnosa, povećavanja nezavisnostiprivrednih subjekata. Taj proces bio je praćen odredjenim adaptacijamadržavnog aparata. Medjutim, promjene u aparatu,stručno izgradjivanje kadrova, modifikacije u metodam planiranjai' kontrole privrednih procesa, izučavanja funkcioniranjasamoupravnog privrednog mehanizma i, kao rezultat, mogućnostpredvidjanja i usmjeravanja privrednih kretanja - zaostajali suza potrebama privrede. To zaostajanje bilo je potencirano burnimprivrednim rastom - rezultatom oslobodjene inicijative samoupravnihproizvodjača - koji je u toku osam godina podvostručioukupnu i gotovo potrostručio industrijsku proizvodnju. Raskorakizmedju mogućnosti organa ekonomske politike i potreba privredepovećavao se i do prvog loma došlo je 1961. godine prilikominaUguriranja novog privrednog sistema koji je rdjavo funkcioniraoi demantirao tri verzije srednjeročnog plana. Naučni radniciupozoravaju na opasnost produžavanja takvog stanja i predlažuodredjene mjere,!? ali odgovorni organi i forumi nemaju dovoljnorazvijen sluh za ova upozorenja. Nastavlja se s prakticističkimprilazom izgradnji privrednog sistema i vodjenju ekonomskepolitike, privredna kretanja izmiču svjesnoj kontroli društva,ciklusi konjukture se produbljuju, nezaposlenost se povećava,rast se usporuje. Stagnacija industrijske proizvodnje iz 1967.godine neće se naravno zadržati. Doći će do ponovnog cikličkog17 Tako je npr. u 1962. god. tadašnje Odelenje za ekonomska istraživanjai metodologiju planiranja Saveznog zavoda za privredno planiranje umnožilojedan memorandum u kom je upozoravalo: »S porastom proizvodnih snagaprivreda postaje sve složenija, inicijativa je decentralizirana, konačna rezultantaslobodno donesenih odluka hiljada privrednih subjekata nije unaprijedočigledna. privredna politika zahtijeva čitav arsenal izdiferenciranihinstrume_nata. a metode usmjeravanja postaju indirektne i kriteriji za donošenje odlukaizvanredno složeni. Složenost privrednog mehanizma i delikatnost njegovogfunkcioniranja bez poremećaja zahtijeva intenzivan naučnoistraživački i analitičkirad na svim nivoima i u najrazličitijim privrednim institucijama. A za toje potrebno školovanje posebno specijaliziranih kadrova ...«144uspona, no prosječna stopa rasta bit će niža ~ego ranije i. zn~tn~niža no što je to objektivno moguće - ukohko se pl~n~ranJv~ 1vodjenju ekonomske politike ne pristupi na jedan na~cn~ naCIn.A to što znamo u osnovi objasniti mehanizam kretanja, sto smoneke momente u tim kretanjima bili u stanju predvidjeti i štoznamo prognozirati daljna kretanja - p~~azuje. d~ vl~damoosnovnim pretpostavkama za jedno efikasmje vodJenJe pnvr.edeu budućnosti. Medjutim, mogućnosti još ne znače i ostvarenje.Iz ranije analize proizlazi da ćemo. se s~obiti s ve.l.ikimpoteškoćama u našem društvenom razvoJu ukol~.~ r;t~ ~spI~e~~ponovo ubrzati rast. Ukoliko pak pos~~g~em? ramjI, ~h c~ 1 VISItempo rasta, to još uvijek ne mora znacItI da cemo sV~Je dru~tven.eprobleme rješavati na zadovoljavajući način. ~:za Iz~edJ.u pnvrednograsta i dobro organiziranog društva mje saSVIm J~~~značna.Ima u svijetu zemalja koje su privredno znatno razvIJemjeod naše a čije društvene profile ne .bisI?o želj.eli kopira,ti: Z~ogtoga nije jedino važno da se ostvan pnvrednI rast, vec Je IStOtako važno kako se on ostvaruje. Veoma dugoročno gledanoizmedju ta dva cilja ne može biti sukoba: najprogresivnije ~št~oostvarit će i najveći privredni progres. I obrnuto, ona zemlja kOJaprivredno zaostaje, morat će mijenjati svoj druš~veni sistem. Toje jedan od zakona društveno-ekonomskog razvoJa. No u s.vakod~nevnom životu lako se gubi perspektiva i često neposredm efe~~Izamagljuju dugoročne štete, koje je kasnije ~eško POP~~VItI.Tržište ima i negativnih efekata. Ono stalno radja tendenCIje ~ase komercijalizira ne samo robna proizvodnja, već i stvaranjesvih vrijednosti u društvu. Zbog toga treba budno paziti. da sestrogo definira ekonomska stimulacija. Srećom nema n~ka~venužde da se komercijalizam uzdigne na nivo vrhovnog pnnCIpadruštvene organizacije. Srećom moguće je ekono~ske c~lj~vepostići uz davanje komercijalnim odnosima onog mjesta ~oJe ~~pripada u organizaciji tržišta. A trži~te, nara~no, ne samo sto mJ.eidentično s društvom, već predstavlja svega Jednu od mnogobrOJnihinstitucija kojima se društvo služi u organiziranju svogživota. No iz toga što ne postoji nužda komercijaliziranja mo~alanašeg društva ne slijedi da ne postoje tendencije da se .~o desI. Ustvari kao što je upravo napomenuto, te su tendenCIje veomaizražene - kod čega primitivizam uprilaženju društveno-ek?nomskimfenomenima i nepoznavanje funkcioniranja mehamzamadruštvenog i privrednog života i opet igraju .~na~aj~~ ulogu.Valja imati na umu da se socijalizam ne sastOjI m. u zI~~tno~standardu, ni u nekoj državnoj veličini, ni u naclOnahzIr~nJusredstava za proizvodnju. Socijalizam je prije svega ~stvoslobodnih, razvijenih, autonomnih ličnosti koje su u stanju da10 Jugoslavenska privreda 1965-1983. 1. 145