Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

izmijenile. Uslijed toga propisi se mnogo puta mijenjaju i dopunjuju,što stvara već spomenutu situaciju ekstremne neizvjesnosti.Sve ovo može se radikalno izmijeniti jedino ako se faza (5)pomakne ispred faze (1), tj. ukoliko se pojave dovoljno preciznoi dovoljno rano predvidjaju. A neophodan (iako nipošto i jedini)uslov za to je znatno organiziraniji i znatno kvalitetniji istraživačkirad no što je dosad u zemlji postojao.7. Nepostojanje tržišne discipline je izvanredno razoran faktoru rušenju stabilnosti, ali ja ga stavljam tek na peto mjesto,jer je izveden a ne autonoman. Uslijed toga iluzorna su očekivanja,prisutna u političkoj javnosti, da će se direktnim i~sistiranjemna disciplini - bez stvaranja potrebnih preduslova - problemriješiti. Prvi neophodan uslov je savršena novčana disciplinadruštveno-političkih zajednica. Sa stanovišta privrednih subjekataprije svega federacija se veoma neodgovorno odnosi premasvojim financijskim obavezama. A za federacijom se povoderepublike, pokrajine i općine. Ne mogu se smanjivati porezi i uisto vrijeme ostavljati neizvršenim ranije primljene obaveze.Republike ne mogu prihvaćati savezne obaveze koje ne mogu iline žele ispuniti. J er ako se tako radi, onda se s jedne strane iniciralanac neplaćanja i nelikvidnosti, a s druge strane stvaraju presedaniu ponašanju koji dovode u pitanje normalno funkcioniranjetržišne privrede uopće.U liječenju nediscipline pravi put nije ni primjena stečaja.Sa ekonomskog stanovišta parola o likvidaciji slabih je i pogrešnai besmislena. Mogu se likvidirati seoski dućani, ali ne Hena,Ćajavec ili tvornica celuloze. A upravo velika poduzeća stvarajunajveći dio gubitaka. Rješenje nije ni u prelijevanju sredstava izfondova solidarnosti. Rješenje je u poboljšanju poslovanja slabihi nerentabilnih poduzeća, a to zahtijeva institucionalizaciju kadrovsko-organizacionepomoći, o čemu sam svojevremeno pisao,a ovdje mogu samo spomeniti.8. Važan uzrok nestabilnosti su odredjene rigidnosti ugradjeneu sistem, uslijed čega je smanjena mogućnost adaptacije.Ovdje spominjem dva takva rigidna elementa o kojima je dostapisano: proporcionalni porez (i to, što je još gore, na ličnedohotke) i odsustvo tržišta kapitala. Rješenje prvog problema ležiu progresivnom porezu na posebno definiranu osnovicu (v. mojsarajevski referat). Rješenje drugog problema zahtijeva: (a) uspostavljanjetržišta vrijednosnih papira ali uz uslov da prihodi odtransakcija ostaju u investicionoj sferi i ne mogu se upotrebiti zaraspodjelu ličnih dohodaka; (b) pretvaranje osnivačkih ulogabanaka u dionice koje se mogu plasirati na tržištu kapitala uz114odredjeni reZlm i (e.) tzv. politiku otvorenog tržišta Narodnebanke (plasiranje i povlačenje kratkoročnih državnih papira).9. Dijagnoza iz tačaka 3-8 zahtijeva odredjenu terapiju dabi se jugoslavenska privreda izliječila od pretjerane nestabilnosti.Ta terapija sastoji se od različitih ekonomskih politika. Što i kakobi trebalo uraditi prevazilazi okvire ovih komentara. Dodat ćujedino da medju najefikasnija sredstva anticiklične politike spadafiskalna politika (koja uključuje poresku politiku i manevrisanjes budžetskim suficitom i deficitom). Ukoliko poreska politika,kako to predvidja odgovarajući ustavni amandman, ostane rasparceliranamedju republikama, nema izgleda za stabilizacijujugoslovenske privrede, a to znači ni privreda republika.D. PISMO PREDSJEDNIKU SAVEZNOG IZVRŠNOG VIJEĆADRUGU MITJI RIBIĆIĆU sS obzirom na to da je Savezno izvršno vijeće osnivač Institutaekonomskih nauka, smatram svojom obavezom da Vas obavijestimo situaciji u Institutu. Prema pozitivnim propisima SIVtakodjer učestvuje u postavljanju i razrješavanju direktora Instituta,te je stoga ovaj dokument relevantan i u tom pogledu.Nakon što je sredinom 1962. g. Savezno izvršno vijeće,nezadovoljno analizom službenih organa, povjerilo tadašnjemOdjeljenju za ekonomska istraživanja Savplana zadatak da pripremiserioznu naučnu ocjenu situacije, a Odjeljenje je po jednoglasnojoceni članova Odbora za plan SIV-a zadatak dobroizvršilo okupivši ekonomiste iz drugih republika, Odjeljenje jeposebnom uredbom pretvoreno u samostalan Jugoslavenski institutza ekonomska istraživanja. Institut je trebalo da nastavi sasličnim radom i ubuduće. Pri Institutu osnovana je i poslijediplomskaškola. Meni je bila povjerena organizacija Instituta, aza prvog' dekana Škole postavljen je prof. Branislav IvanovićInstitutu je bila obećana i puna podrška Vijeća.U prvoj godini rada Institut je tu podršku zaista i imao i samnogo entuzijazma prišlo se stvaranju jedne vrhunske naučnoobrazovneorganizacije. Medjutim, već u 1964. g. započelo jeometanje rada, koje se uskoro pretvorilo u brutalne administrativnepritiske, koji su se završili tek poslije Brionskog plenuma.Kako su metodi i ciljevi tih pritisaka dobro poznati, nepotrebnoje daljnje opisivanje te epizode razvitka Instituta. Dovoljno jes 31. oktobra 1969.8' 115