Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

Beograda, Zagreba i Sarajeva - koje su ujedinile svoja sredstvai. istraživanja su započela. Ako Savezni zavod za privrednoplaniranje nije našao za shodno da obrazuje svoje kadrove naposlijediplomskim studijima, to su uradili »Prva petoljetka« izTrstenika i Kombinat Trepča koji financiraju izvodjenje poslijediplomskenastave za rukovodeće stručne kadrove u svojim kolektivima.Pouke 1961., 1964 i 1966. godineI na mnogim drugim punktovima brzo se razvija svijest oneophodnosti baziranja privrednih i društvenih odluka na rezultatimarigoroznih naučnih istraživanja. Pozitivne tendencije priličnosu očigledne. No, na žalost ostaje činjenica da je potraćenodragocjeno vrijeme. Intelektualno i organizaciono zaostali smoza potrebama naše privrede i društva. To zaostajanje skupoplaćamo. Evo ilustracija.Prije tri godina napisao sam u Vjesniku feljton pod gornjimnaslovom. U stvari naslov nije bio baš sasvim isti: nedostala jegodina 1966. No ta godina bila je sadržana u prognozi koja jebila dana u tekstu. Provjeravanje prognoze jedan je od načina dase procijeni ispravnost naučne analize. Danas možemo tadašnjuprognozu provjeriti na činjenicama.Poznato je 'da je 1961. godine došlo do naglog usporavanjarasta, a godina 1964. bila je jedna od najuspešnijih godina našegposlijeratnog razdoblja. Evo što je o tome rečeno u feljtonunapisanom sredinom 1964. godine:»Godine 1960. radjenje petogodišnji plan privrednog razvojaza razdoblje 1961-1965. Za prvu godinu tog plana, 1961. bilo jepredvidjeno povećanje narodnog dohotka za 12,5 %. Trebalo jeda se industrijska proizvodnja poveća za 12 %, a stvarno povećanjebilo je upola manje, 7 %. Za poljoprivrednu proizvodnjuplanirana je stopa rasta od 15 %, a došlo je do faktičkog smanjenjaod 3 %. Izvoz je bio znatno ispod planiranog, uvoz iznad planiranog,stopa rasta uvoza bila je devet puta veća od stope rastaizvoza, čime su se škare platnog deficita znatno otvorile. Privredneinvesticije porasle su upola sporije od planiranih. Sličnakretanja privrede - uz sličan raskorak s planom - nastavila suse i naredne godine. Zbog toga je izvršenje petogodišnjeg planabilo dovedeno u pitanje. Tada je odlučeno da se izradi novsedmogodišnji plan za razdoblje 1964--1970.« (Kasnije je i tajplan napušten i izradjen novi, B. H.).44»Za prvu godinu sedmogodišnjeg plana 1964. planirano jepovećanje industrijske proizvodnje od 11 %, a u prvih pet mjeseciostvareno je povećanje od 18 %. Predvidjao se porast nominalnihličnih dohodaka otprilike za 10 % a dohoci u industriji porasli su19%. U izvozu planirana je stopa ekspanzije od 13 posto, aostvareno je 17%, u uvozu planirano je 8,5 a ostvareno 26%.Trebalo je da se investicije povećaju po stopi od 10,5 %, a faktičkisu nominalne investicije porasle po četiri puta većoj stopi od50 %. Vrijednost izvršenih gradjevinskih radova u tekućim cijenamabila je čitavih 34 % veća od planirane (indeks plana: 112 %,indeks ostvarenja 150%). Ukratko, ostvarenja daleko nadmašujunajoptimističnija očekivanja.«»Na prvi pogled 1961. i 1964. godina znatno se razlikuju,prva je veoma neprijatno a druga veoma prijatno iznenadjenje.Medjutim, pažljivije promatranje pokazuje da ima rrinogo višeelemenata sličnosti nego elemenata razlike. I jedna i drugagodina predstavljaju iznenadjenje. Očigledno je da su privrednakretanja izmakla kontroli društva. Ako ta privredna kretanjapokušamo nacrtati na milimetarskom papiru, dobit ćemo klasičanprivredni ciklus s maksimumom u 1959. godini, s minimumomu 1964. godini. A što će se desiti u 1965. i 1966. godini?Hoće li doći do ponovnog usporavanja rasta? Da lije 1964. godinavraćanje na stare trendove rasta ili znači početak novog ciklusa?«Umjesto direktnog odgovora na postavljena pitanja dana jebila dijagnoza situacije u kojoj je navedeno da 1964. godinapredstavlja ciklički bum. Bilo je očigledno da će se taj bum liječitireformom. A kako se kod nas provode reforme, bilo je opisano unarednom odlomku feljtona:»1 najradikalnije reforme, pogotovu one manje značajne,provode se tako da se formiraju komisije, komisije formirajupotkomisije, ove potonje formiraju radne grupe, administrativniaparat se zaduži da na brzinu prikupi podatke i procijeni efektemjera - često zbog uvjeta rada veoma sumnjive vrijednosti - iza nekoliko mjeseci ili nekoliko tjedana, ako se radi o pojedinačnimmjerama, novi privredni sistem stavlja se u djelovanje.Prirodno, takav sistem ne može funkcionirati kako treba. Javljajuse bezbrojne teškoće i onda započinju protupožarne mjere. Službenilist postaje sve deblji i deblji, jedna uredba krpi drugu, akad se to krpanje toliko zakomplicira da se i zakonodavci već unjemu teško snalaze, onda se pripremi novi privredni sistem.Komisije, potkomisije, grupe, rok od tri mjeseca - i ciklus počirijeiznova.«45