naprave neki kiks kao što su i radili ovih godina, Skupštinasmijeni. A mi to nemamo. Ovi amandmani idu čak u suprotnomsmislu, jer smanjuju ulogu Skupštine i povećavaju ulogu političkogpogadjanja. Ako imate ministra za privredu neke republikei on napravi nekakav kiks, onda će predsjedništvo delegacije terepublike nastojati da taj kiks zabašuri. I opet neće biti nitkoodgovoran.Tako da mi nemamo ni ekonomsko-sistemske ni političko-sistematskepretpostavke danas, niti u doglednoj budućnosti, daostvarimo parole koje se stalno izbacuju u pogledu kontrole ireprodukcije na nivou radne organizacije. Da to bude potpunojasno i da ne bude onda nikakvog razočarenja za godinu ili zadvije godine kada bude situacija još mnogo teža nego sada. Mismo sada u jednoj inflacionoj situaciji i vi znate kada je inflacijaonda svatko ima para i to nekako ide, ali onog momenta kadami predjemo na deflaciju, a to je sada pitanje nedjelja, jer se ovajplatni deficit ne može više izdržati, onog momenta doći će dojedne takve lančane reakcije, do jedne takve vriske i povike ucijeloj jugoslavenskoj privredi, gdje će onda stradati svi redom.Ne samo nesposobni, već i drugi, jer nesposoban ne može da plationom sposobnijem i taj lanac će se vrlo brzo proširiti po cijelojprivredi i onda će se iz banaka uzimati krediti po kakvoj godhoćeš kamati, uz kakve god hoćeš uvjete samo da se preživi. I svešto bi mi prethodno uradili na nekakvom rasterećivanju ne biostavilo ni traga već poslije šest mjeseci.Prema tome to nije put. Put je nešto sasvim drugo. Ja opetne bih o tome govorio jer nemam vremena, upozorio bih na»Bijelu knjigu« gdje smo skicirali taj put. U publikacijamaInstituta izvršili smo neka mjerenja i pokazali smo neke instrumenteekonomske politike. J a sam referirao o jednom cjelovitijemkonceptu te ekonomske politike na konferenciji jugoslavenskihekonomista u Sarajevu, medjutim to je ostalo van svake službenediskusije, tako da - kao što smo ranije govorili - nema mogućnostida se stvari komuniciraju i sve što ekonomistima danas preostajejeste da prave ovako neprijatna proročanstva. Kao što sam 1967.upozoravao vladu da ćemo 1970. imati fijasko, i kao što je rečeno1968. u Kragujevcu na sastanku ekonomista. Baš u to vrijemekada je počeo sastanak ekonomista - Mika Špiljak, koji je tadabio predsjednik vlade dao je intervju o smjernicama ekonomskepolitike. Na sastanku u Kragujevcu je tada rečeno da ako se toprovede do 1975. imat ćemo milijun nezaposlenih. Faktički većdanas imamo milijun i nešto ako i emigrante računamo.Tako da nama prostaje samo da prorokuj erno jedan neuspjehza drugim. Tako dugo dok jednom ili pritisak tih gradjana za96j.' .'ih olitičkih struktura, superskojese je za~ažem Ih uVI1Ja~t~;\~m~ biti u stanju da dodju dotruktura kOJe ne z~am a l komunikaciJ'u izmedju nauke- oguće Jednu norma nu . d'toga, ne om v' . k d se neće prijeći na Izgra nJui političkog odlUCIvanja, ta o . ugo. d rivrednog sistema. .Jedn~g v mo ~n:~~t godine kada je bila prva kriza, re~ovno ~ sev ocev o edsta~nici Medjunarodne banke ili Medjunaro . ogdesava da pr b'd' l zVbene organe svrate I kode d akon što o I JU S U ' ..monetarnog lon a, n . lik naš razgovor se obično odVIJamene na razgo~or. Tom. ~n .~m.. da li ima netko u Jugoslavijistereotipno. Om ~ostavIJaJ~ Plv a?J~~di objasni neke elementarnetko bi bio u stanJ.~ da ovo~ vasoJ ~ 'u da se takve greške rade.stvari iz ekono~IJe? S~.s~l~ne. vJe~id Iz naših publikacija videOnda ja objasmm da ~Clg e o I~:~ ~ o~i te se čude i postavljajud~ m~ t~ ~~~r~a~~dd~i ~~ zz::~~ što ne s;vjetujete ~ladi. dadto n~pitanJe. .' ' da mu obJasmm a mlradi? I onda je mem sasvim .~e~o~~~ to jedan Amerikanac ilisavjetujemo a vla~a to ne p.n dvacah' vati' Da ti savjetuješ vladiN " Ije u stanju a s .jedan Ijemac n k . cimo napuštanje ovog tzv. doelement~rneekonoms ~ stvar~, :~kakve veze ni sa regionalnomPrinosa IZ dohotka kOJI nem. . u sVta ne zadire. . r . vki sistemom m 'raspodjelom mti sa ~o Itlc .~ d' . već se on vuče jedno desetjednostavno porez kOJI ne vnJe I Iodina. I to je taj naš problem. . d 'e tugKad bi ljudima nekako postalo to Jasno d a na~ J budeda moramo prisiliti političko rukovo stvo a. v'problem,. . d' . dnim programom pa ga ne IzvrSI,odgovorno I da kad Iza Je s Jeda O~~\f~~~~~~n~~~~~;CA:Mislim da je t? je~; .~~l.i~~.. vk ruk dstvo se ne može natJeratI. o I ICnaivn~st. po:~c °dijeloo;Otakodjer objektivizirani i ja mislim d~OdnOSI su ve m . . Ne samo na nivou federacI'k oo v'to ne funkCIOmra.ta komum aCIJa OCI . b v korespondirajuće ni na nivouje, nego te strukture msu as. k v . e to tako i miblike Ona ima svoje odredjene uzro e zasto J .. ak Irepu '" v..,v . formuli pritisaka - ne-pntls a.nećemo nJesltl msta na tOJ b . n'tl'ska znanstve-. k . .t' ka? Ne samo na aZI ppitanje na baZI OJeg pn I.S. .' oblemi nikada u svim• • oo N'k ko Jer spoznajni pr .nih InstltucIJa. I a , . ko,ieJ'esu ili čisti OdnOSIoo k diraju sa stvanma J 'detalJIma .ne. orespon biti tako čisti u politici. To je stvar 'u znanosti nikada .ne. mo~ mislim da mi moramo razviti drugukoja je jas~~. M~dJ~tl;' J~ t a to je da mehanizam donašakomunikaCijUkOJa Je o~~n.a~ n~'t e odluke za društvo, bilo unja odluka bude drugac~JI I da I ~ samoupravljačka <strong>privreda</strong>globalu bilo u segme~t~ma, onosI ..kroz svoje mehanizme I mstrumentanJe.977 Jugoslavenska <strong>privreda</strong> <strong>1965</strong>-<strong>1983</strong>.1.
Dr BRANKO HORVAT: Ne može. Tako dugo dok imamodržavu, država igra odredjenu ulogu i mi moramo tu državuučiniti odgovornom.Dr VLADIMIR VESELICA: Tu se razlikujemo. Onda tu divergiravaš stav prije. Znači, za vas je država osnovni subjekt upolitici, izvorni.Dr BRANKO HORVAT: Naprotiv, ona je izvedeni. Upravoovako. Ona bi trebala da bude izvedeni, a u našem sistemu jeizvorni. Molim vas, savezna vlada je najavila stabilizacionupolitiku, najavila je faze, u decembru, martu, maju. I naravno,odmah je bilo upozoreno da je to neozbiljno, da se faze jednestabilizacione politike ne mjere na nedjelje. Dobro, da ne govorimoo tome. Nijedna od tih stvari nije bila izvršena. I što? Nikomeništa. Sada predsjednik vlade izjavljuje u Skupštini »da su sepreračunali« .Dr VLADIMIR VESELICA: Zato mislim da su to različitepretpostavke kako jedan sistem mora da funkcionira.Dr BRANKQ HORVAT: Ali gledajte, da je to vlada učinilama gdje drugdje u Evropi, uključujući i Poljsku i Čehoslovačku,ta vlada bi morala da ode. To samo u jednom balkanskomambijentu, grčko-bugarsko-tursko-jugoslavenskom ambijentu tavlada može da se održi.Dr VLADIMIR VESELICA: Ali uzmite problem fenomena dapada stopa rasta u Sovjetskom Savezu i imaju strašnih strukturnihproblema. Čak se to vidi u Brežnjevljevom referatu. Dobro,taj sistem ne funkcionira. A drugo, Šik je dokazivao sve defektena primjeru Čehoslovačke.Dr BRANKO HORVAT: U Češkoj je pritisak javnosti funkcionirao,samo je to gruba sila izvana slomila. Ali oni su bili u stanju.Dr VLADIMIR VESELICA: Prema tome ja mislim da se našsistem može na ovoj komunikaciji dati, samo je pitanje tko donosiodluke, jer onda je tu sistem deetatizacije. A ovo što vi govorite,to je jedan etatistički koncept.STANKO POSAVEC: Ako samja dobro razumio, drug <strong>Horvat</strong>je već na početku kada je govorio o tome da je prva pretpostavkaza normalno i dobro funkcioniranje čitave privrede rekao da suosnovna globalna sistemska rješenja, od kojih sistemskih rješenjazavisi i politika svake radne organizacije.Dr BRANKO HORVAT: Mislim da je to u redu.Dr VLADIMIR VESELICA: Ali koji je to mehanizam. Jagovorim o samoupravnom mehanizmu u koji vi ne vjerujete.Dr BRANKO HORVAT: Savezna vlada treba da bude jedanvisoko stručni organ koji provodi utvrdjeniju politiku. Ona to98može biti ako imamo dobro razradjeni sistem. I onda se njoj kažei ona izadje sa programom, taj se program prihvati i na koncugodine ona podnosi račun Skupštini ·što je uradila. Umjesto togami imamo totalno nerazradjeni sistem, koji ne može funkcioniratibez dnevnih intervencija, svih onih cirkulara Narodne banke,ministarstva financija i ne znam koga sve ne. Pa naši šefoviračunovodstva drugo i ne rade nego čitaju Službene listove i tecirkulare. U takvoj situaciji mi naturujemo u stvari vladi vlast iomogućavamo odredjenim nesavjesnim elementima da radepraktički što hoće. I nema nikakve mogućnosti da se to spriječi.Prema tome sve ovo što mi sada treba da uradimo jeste, prvoda postavimo taj sistem na zdrave naučne temelje. On to danasnije i amandmani u tom pogledu malo što dobra obećavaju. Onpostaje jedan sistem koji odgovara sredini 19. stoljeća i kao takavne može danas funkcionirati.Dr VLADIMIR VESELICA: U kojoj poziciji je onda u tomkonceptu republika kao država. Znači to se negira.Dr BRANKO HORVAT: Ne, naprotiv. Republika je odgovornaza regionalni razvoj, za teritorijalni razvoj. Kakav god mi sistemnapravili on može da funkcionira u tom granskom smislu, usmislu proporcija. Medjutim, proporcije postoje ne samo u smislujedne medjusektorske tablice, proporcije postoje i u smislu jedneregionalne rasporedjenosti proizvodnje. Tu je osnovni zadatakrepublike. I to ne samo regionalne rasporedjenosti u smislurazvijenih, nerazvijenih regiona, samo po sebi to bi bilo većmnogo, već i u smislu jedne lokacione rasporedjenosti, tako dati tokovi budu racionalno locirani, da imamo što manje tihgubitaka, da se nekako uklapaju komplementarne industrije.Dr VLADIMIR VESELICA: J a ne znam, uzmimo da Hrvatskadonosi sve bitne strateške odluke za svoj razvoj.Dr BRANKO HORVAT: Ne može. Kolika je stopa rastaHrvatske?Dr VLADIMIR VESELICA: Nije za mene bitna stopa rasta.Dr BRANKO HORVAT: Kako ne. Od toga ljudi žive.Dr VLADIMIR VESELICA: Jer ova stopa rasta ne nastaje nabazi odluka Hrvatske, u tome i jeste stvar. (<strong>Horvat</strong>: i nikada nećenastajati.) Kako ne? Za Hrvatsku je pomorstvo drugi parametarnego što je za Jugoslaviju.Dr BRANKO HORVAT: Sa ekonomskog stanovišta to je istiparametar.Dr VLADIMIR VESELICA: Nije. Zašto onda ostala Jugoslavijaneće to da prihvati?99
- Page 7 and 8: 1.RAZDOBLJE1967-1972
- Page 9 and 10: ska istraživanja 2 o tome već pod
- Page 11 and 12: Donja masna linija prikazuje stvarn
- Page 13 and 14: Prilično je poznato da se mnoge mj
- Page 16 and 17: 2. EKONOMSKA NAUKA I PRIVREDAA. KRA
- Page 19 and 20: Medjutim, ako imate seckanje »iz k
- Page 21 and 22: 1iUz rizik da se moj odgovor na ova
- Page 23 and 24: Predsjednika svake godine objavljuj
- Page 25 and 26: Kako će se malo kasnije vidjeti iz
- Page 27 and 28: tekstilnoj i u automobilskoj indust
- Page 29 and 30: privrednog objekta. U svim takvim s
- Page 31 and 32: 3. DVIJE POLEMIKEA. ILUSTRATIVNI DI
- Page 33 and 34: lakcente i bez prejudiciranja drugi
- Page 35 and 36: nemoguće je a da se ne vodi račun
- Page 37 and 38: Brionskog plenuma. A slobodna razmj
- Page 39 and 40: lKad je reforma koncipirana kao da
- Page 41 and 42: lse afirmira kao ličnost u svakom
- Page 43 and 44: kursa koji je prisutan u Jugoslavij
- Page 45 and 46: ska. Sramota je svih naših savezni
- Page 47 and 48: Dr BRANKO HORVAT: Pa i ne treba mi,
- Page 49: Dr VLADIMIR VESELICA: Ni u jednoj z
- Page 53 and 54: 4. INTERNA MEMORANDAA. TEZE O PRIVR
- Page 55 and 56: politike u jedan efikasan program z
- Page 57 and 58: C. PRIMJEDBE U VEZI S PREDNACRTOM P
- Page 59 and 60: izmijenile. Uslijed toga propisi se
- Page 61 and 62: lIfinanciranja u visini od 75 % pro
- Page 63 and 64: Na p~smo do danas nisam dobio odgov
- Page 65 and 66: lGraf. 1. Lančani indeksi industri
- Page 67 and 68: ~:'li !'ija. " a. "" "1:1 .>< .> oC
- Page 69 and 70: Značajan instrument ekonomske poli
- Page 71 and 72: Jugoslavija se pred rat nalazila u
- Page 73 and 74: već zadovoljene, i u kome je svaki
- Page 75 and 76: kontroliraju svoje društvene odnos
- Page 77 and 78: mislim da bi i tu mogli ekonomisti
- Page 79 and 80: esursi bili neiskorišteni - s jedn
- Page 81 and 82: Čini mi se da mi moramo znati kakv
- Page 83 and 84: Medjutim, ono što je sad za nas ka
- Page 85 and 86: zadatak reforme je, ako hoćete, po
- Page 87 and 88: globalno ocenjivali spoljnotrgovins
- Page 89 and 90: istraživanje te pojave tri godine,
- Page 91 and 92: B. HORVAT: Nije to samo politički
- Page 93 and 94: a faktički inflacionu, što bi za
- Page 95 and 96: neproduktivni dodatak koji živi od
- Page 97 and 98: Instituta za ekonomiku investicija,
- Page 99 and 100: 3. Treća konsekvenca, koju sam hti
- Page 101 and 102:
mjerama za koje se unaprijed znalo
- Page 103 and 104:
2.RAZDOBLJE1974-1983
- Page 105 and 106:
jednu integrisanu teoriju ciklusa r
- Page 107 and 108:
- iako izbijanje u prvi front razvi
- Page 109 and 110:
l Ivalutu. Šta znači to što neki
- Page 111 and 112:
azvoja s brzim porastom produktivno
- Page 113 and 114:
lAko je stopa rasta niska, onda pri
- Page 115 and 116:
kretanja i ovog sadašnjeg stanja,
- Page 117 and 118:
Da li mi treba da čekamo to vrijem
- Page 119 and 120:
izgradnji donesen zakon, odnosno č
- Page 121 and 122:
privrede. I da takav defektni insti
- Page 123 and 124:
na jedan minimalan obim, gde je pri
- Page 125 and 126:
Vrlo malo! Baš u ovom Ekonomskom i
- Page 127 and 128:
Zato jer je politički sistem onemo
- Page 129 and 130:
stvuju.u r~d~ skupa. S. o~zirom na
- Page 131 and 132:
adničke klase prije rata i pribli
- Page 133 and 134:
Savezno izvršno vijeće nema šta
- Page 135 and 136:
inovacija u našem privrednom siste
- Page 137:
C. Od reforme do (promašaja) ekono