svjetskih banaka. Velika banka u sredini gladnoj kapitala nužnopostaje monopolist. To je koncentracija moći.Iduća sfera gdje ona najlakše ide to je prometna sfera,vanjskotrgovinska. I zato smo i dobili ove centre moći. I amandmanisu sada tako formirani da se ti centri moći i ti monopoli,ne samo mogu, nego moraju u stvari multiplicirati, jer minemamo nikakvih drugih mehanizama koji bi inače koordiniralitokove u privredi. Onog momenta kada ste vi stali na stajališteda -jedan Đerdap ili skopsku željezaru ili autoputove, itd. morafinancirati sama <strong>privreda</strong>, onog momenta ste vi tu privredunatjerali na financijske koncentracije. A budući da se privrednapoduzeća po prirodi stvari ne mogu baviti financijama, onamoraju proizvoditi strojeve, tekstil itd. onda se time bavi onajkoji je za to specijaliziran. A to je banka.Prema tome, onim momentom kada smo mi rekli da nećemointerventne fondove u federaciji i republici, mi smo rekli dahoćemo monopolističke banke. A to ljudima nije bilo jasno i nidanas im nije jasno.Prema tome naš put nije put niti republičkog zatvaranja, nitiistjerivanja nekakve samoorganizacijske privrede na toj bazirecimo financijske i druge koncentracije, nego naš put je ostvarivanjeonog vašeg kibernetskog sistema, koji će dobro funkcioniratii na taj način omogućiti svakom elementu da ima zaista svojuautonomiju. Ali da bi sistem mogao dobro da funkcionira, mimoramo imati čitav niz instrumenata koji važe za sistem ucjelini, a čega smo se mi sada odrekli.Kod toga financiranja i troškova federacije to je jedna od tihnaivnih ideja koje ja jednostavno nisam u stanju da razumijem.Ako odbijete vojsku za koju se, pretpostavljam, svi slažemo da jepotrebna, ono ostalo što predstavlja federacija u troškovima takoje minimalno i sitno da možemo sasvim zaboraviti. To je dva ilitri posto narodnog dohodka. (Veselica: Sada po ovim instrumentimafederacija ima 25 posto nacionalnog dohotka.)Druga je stvar po kojim instrumentima. Druga je stvar štoima ovaj monstruozni sistem poreza.Dr VLADIMIR VESELICA: Po ovom konceptu koji se nudi,ako se prihvati, da ima samo Armija i vanjski poslovi i nešto zasigurnost, onda bi bilo negdje izmedju 8 i 10 posto nacionalnogdohodka.Dr BRANKO HORVAT: A od toga je četiri petine armija.Dr VLADIMIR VESELICA: Armija oko 6 posto sudjeluje unacionalnim dohotku, približno.88Dr BRANKO HORVAT: Prema tome ovaj resto što ostaje tajje u pogledu tereta sasvim, sasvim beznačajan. Da li je to 4, ili4,5 posto ili 3,5 posto od toga jugoslavenska <strong>privreda</strong> ne ovisi.Ali sada imamo jedan drugi efekt. Ako idemo na ono što amandmanipredvidjaju, naime na kotizaciju, onda smo se mi lišilimogućnosti fiskalne politike. Nema te uspjeŠne fiskalne politikekoju vodi svaka republika za sebe.Dr VLADIMIR VESELICA: Ne svaka republika. Neki ljudi nerazumiju tu koncepciju kotizacije kao najčišćeg ekonomskogodnosa. Jer, mi u Jugoslaviji imamo svi osjećaj - da smo u ovomsistemu tu i tamo izigrani i da oko tih saveznih financija,izvanbudžetske bilance federacije postoje neke stavke koje nisučiste i jasne, a koje mislim da stvarno postoje. Zastupnici nemajutu čistu izvanbudžetsku bilansu federacije.Prema tome što se dešava? Ne može, uzmimo, svaka republikavoditi svoju carinsku politiku, da carinskim stopama opterećujeuvoz opreme ili bilo kojeg drugog artikla, nego federacijanormira zaštitu privrede kao takve, ali je carina ne izvorni prihodfederacije, nego se ona pojavljuje kao izvorni prihod republikeodnosno općine. (<strong>Horvat</strong>: Ćemu to?) Evo čemu, jer je ondapozicija ravnopravnija. Evo iznijet ču vam jedan primjer.Hrvatska nema automobilske industrije. Srbija je ima, imaje Slovenija, ima je nešto BiH. Kroz ovaj sistem uvijek je interesSrbije da carina bude što veća. Vidjeli ste čak da je bio otporIzvršnog vijeća Srbije nakon ovog smanjenja carine od 50 na 40posto.Dr BRANKO HORVAT: Ma čekajte, interes mene i vas kaopotrošača tih automobila je da carina bude što manja.Dr VLADIMIR VESELICA: Medjutim, kada ja kupim automobilja plaćam carinu koja je direktni prihod saveznog budžeta.No, druga je stvar, ako je već industrija tako zastupljena, ako jecarina prihod one republike gdje se automobil kupuje, onda jepozicija Hrvatske ista kao Srbije.Dr BRANKO HORVAT: Ali mene ne interesira pozicija Hrvatskei Srbije, mene interesira moj džep, ja neću da plaćam tajautomobil skuplje. I u tom pogledu imam isti interes kao i svakiSrbin. Svaki Srbin ima interes da dobije jeftin automobil. Briganjega za ono što ima tamo 1000 radnika u Kragujevcu. (Veselica:ima 120.000 koji su kooperanti.) Dobro, ima ih više.Dr VLADIMIR VESELICA: J a vam govorim da vi nećetedobiti radnika da on glasa za ovo, mislim radnika »Crvenezastave«.89
Dr BRANKO HORVAT: Pa i ne treba mi, ja hoću jugoslavenskoggradjanina da glasa. U tome je osnovna razlika izmedjunaših stavova.Dr VLADIMIR VESELICA: Sasvim je jasno da svaki gradjaninhoće da kupi automobil po nižoj cijeni, da carina bude 10-12posto kao što je uobičajena u svijetu. Ali ja sam u drugoj poziciji,ako je carina prihod republike i općine, jer onda i grad Zagrebima koristi od te carine.Dr BRANKO HORVAT: Ali ne interesira mene grad Zagreb.Dr VLADIMIR VESELICA: Ali kao gradjanin ja tu ostvarujemsvoj interes. Druga je stvar pozicija Zagreba kad on od brutonaplate prihoda budžeta i fondova daje drugima preko 20 posto.Dr BRANKO HORVAT: To isto tvrdi Beograd. Tu brigu nekabrinu grad Beograd i grad Zagreb, a ja kao potrošač brinem briguda imam što jeftinije snabdijevanje i kao potrošač hoću da imammogućnost direktnog političkog predstavništva na onim punktovima,gdje se te odluke donose. To danas nemam i s forsiranjemovih nacionalnih momenata ni u buduće to neću imati, jer ćeuvijek netko umjesto mene donositi odluke. A ja sam taj koji hoćeda donosi odluke, a ne neko moje rukovodstvo. To je osnovnismisao samoupravljanja. Bez toga samoupravljanje se svodi nademagošku frazu.Samo dajte da se vratimo natrag. Mi smo u »Bijeloj knjizi«predložili jedan mnogo efikasniji mehanizam.Dr VLADIMIR VESELICA: J a se ne slažem s osnovnimkonceptom kako ste vi zamislili taj mehanizam.Dr BRANKO HORVAT: Taj mehanizam se sastoji u ovome,da onaj koji je oštećen treba da dobije kompenzaciju. I ako suoštećene radne organizacije u Hrvatskoj ...Dr VLADIMIR VESELICA: Kako mislite, da li teritorijalnoili granski?Dr BRANKO HORVAT: Ni teritorijalno ni granski, negoradne organizacije. Ako je ta radna organizacija locirana uHrvatskoj pa je obeštećena onda je automatski i Hrvatska obeštećena.A principe obeštećivanja neće ni jugoslavensko rukovodstvoda nam diktira, jer onda oni sve svoje politikantske motive u toubace i izadje van sasvim deseta stvar. Nego, to treba da radiarbitraža, jedna društvena arbitraža, koja treba da ima statusustavnog suda za ekonomska pitanja.Dr VLADIMIR VESELICA: Mi smo stvorili masu arbitrarnihorgana u federaciji, koji nisu dali nikakvih efekata, oko bilo kojegpitanja. (<strong>Horvat</strong>: Nismo stvorili ni jedan, koji smo stvorili?) Evo,sada smo stvorili jedan oko ispitivanja anonimnog kapitala u90jsaveznim bankama. (<strong>Horvat</strong>: Kakav je to arbitrarni organ?) Toje par eksperata.Dr BRANKO HORVAT: To su eksponenti politikantskihstruktura, to nije nikakav arbitražni organ. Molim vas, kada jeustavni sud donio jednu odluku koju je republika promijenila?Dr VLADIMIR VESELICA: Ja samo mislim da kompenzacijanema svog rezona... na konceptu modernih tržišnih odnosa iodnosa s inozemstvom i respektirajući ovaj kriterij jednog dijelasredstava za ubrzani razvoj republika. Imamo mi i sada kompenzaciju.Ja sam čitao onaj stav što je pisao Nikola Minčev u »NovojMakedoniji« »Za čiste račune«, gdje se obično pod kompenzacijommisli samo na domicilne cijene i domicilne mehanizme, aliako se govori o kompenzaciji onda ona mora uključiti u sebe svesegmente privrednog sistema. To znači za mene je kompenzacijai devizni kurs. Ali mislim da je za nas povoljnija situacija dajedan mehanizam dobro funkcionira ako priznamo devizamatržni karakter. Meni onda ne treba kompenzacija.Dr BRANKO HORVAT: Ne možemo mi to priznati u jednomovakvom kaosu kakvog imamo. To ne može funkcionirati. Patakva jugoslavenska <strong>privreda</strong> bi se sutra raspala sa slobodnimtržištem deviza. (Veselica: Nije točno.) Sutra će se raspasti.Pročitajte samo jedno pismo u posljednjoj »Eko.nomskoj politici«.Lijepo je čitalac pokazao da bi to značilo jedan takav inflacionipritisak u ovoj zemlji, da bi ona eksplodirala.Mi moramo stvoriti konvertibilni dinar.Dr VLADIMIR VESELICA: Kako ćemo ga stvoriti? Jedno suparolaški ciljevi, a od toga ništa. Mi sada ponovno imamorazvojnu koncepciju Jugoslavije do 1975. i treba postići konvertibilnostdinara. Medjutim, znam da se konvertibilnost dinara nepostiže parolama, niti nekim ne znam kako suptilnim mehanizmom,ukoliko se devizi ne prizna onaj valer kojega daje tržište.To je najdemokratskije.Dr BRANKO HORVAT: Mi najprije moramo zavesti red unašoj privredi, da bi se ona mogla svojim vlastitim mehanizmomuključiti u vanjsku privredu, a ne da joj stalno trebaju nekakvepoštapalice. Bez toga nema konvertibilnog dinara, a bez konvertibilnogdinara nema slobodnog raspolaganja devizama. To jeelementarno. A mi taj red nismo zaveli zato jer je reformom bilainaugurirana naopaka ekonomska politika, poreska politika jebila gotovo imbecilna. Ovakav porez na dohodak ne postojinigdje u svijetu s ovom inflacijom budžeta i svim onim što jedalje bilo. Fiskalne politike nije bilo, monetarna politika dovelaje do stagnacije, pa u takvoj situaciji što je i moglo da se desi?91
- Page 7 and 8: 1.RAZDOBLJE1967-1972
- Page 9 and 10: ska istraživanja 2 o tome već pod
- Page 11 and 12: Donja masna linija prikazuje stvarn
- Page 13 and 14: Prilično je poznato da se mnoge mj
- Page 16 and 17: 2. EKONOMSKA NAUKA I PRIVREDAA. KRA
- Page 19 and 20: Medjutim, ako imate seckanje »iz k
- Page 21 and 22: 1iUz rizik da se moj odgovor na ova
- Page 23 and 24: Predsjednika svake godine objavljuj
- Page 25 and 26: Kako će se malo kasnije vidjeti iz
- Page 27 and 28: tekstilnoj i u automobilskoj indust
- Page 29 and 30: privrednog objekta. U svim takvim s
- Page 31 and 32: 3. DVIJE POLEMIKEA. ILUSTRATIVNI DI
- Page 33 and 34: lakcente i bez prejudiciranja drugi
- Page 35 and 36: nemoguće je a da se ne vodi račun
- Page 37 and 38: Brionskog plenuma. A slobodna razmj
- Page 39 and 40: lKad je reforma koncipirana kao da
- Page 41 and 42: lse afirmira kao ličnost u svakom
- Page 43 and 44: kursa koji je prisutan u Jugoslavij
- Page 45: ska. Sramota je svih naših savezni
- Page 49 and 50: Dr VLADIMIR VESELICA: Ni u jednoj z
- Page 51 and 52: Dr BRANKO HORVAT: Ne može. Tako du
- Page 53 and 54: 4. INTERNA MEMORANDAA. TEZE O PRIVR
- Page 55 and 56: politike u jedan efikasan program z
- Page 57 and 58: C. PRIMJEDBE U VEZI S PREDNACRTOM P
- Page 59 and 60: izmijenile. Uslijed toga propisi se
- Page 61 and 62: lIfinanciranja u visini od 75 % pro
- Page 63 and 64: Na p~smo do danas nisam dobio odgov
- Page 65 and 66: lGraf. 1. Lančani indeksi industri
- Page 67 and 68: ~:'li !'ija. " a. "" "1:1 .>< .> oC
- Page 69 and 70: Značajan instrument ekonomske poli
- Page 71 and 72: Jugoslavija se pred rat nalazila u
- Page 73 and 74: već zadovoljene, i u kome je svaki
- Page 75 and 76: kontroliraju svoje društvene odnos
- Page 77 and 78: mislim da bi i tu mogli ekonomisti
- Page 79 and 80: esursi bili neiskorišteni - s jedn
- Page 81 and 82: Čini mi se da mi moramo znati kakv
- Page 83 and 84: Medjutim, ono što je sad za nas ka
- Page 85 and 86: zadatak reforme je, ako hoćete, po
- Page 87 and 88: globalno ocenjivali spoljnotrgovins
- Page 89 and 90: istraživanje te pojave tri godine,
- Page 91 and 92: B. HORVAT: Nije to samo politički
- Page 93 and 94: a faktički inflacionu, što bi za
- Page 95 and 96: neproduktivni dodatak koji živi od
- Page 97 and 98:
Instituta za ekonomiku investicija,
- Page 99 and 100:
3. Treća konsekvenca, koju sam hti
- Page 101 and 102:
mjerama za koje se unaprijed znalo
- Page 103 and 104:
2.RAZDOBLJE1974-1983
- Page 105 and 106:
jednu integrisanu teoriju ciklusa r
- Page 107 and 108:
- iako izbijanje u prvi front razvi
- Page 109 and 110:
l Ivalutu. Šta znači to što neki
- Page 111 and 112:
azvoja s brzim porastom produktivno
- Page 113 and 114:
lAko je stopa rasta niska, onda pri
- Page 115 and 116:
kretanja i ovog sadašnjeg stanja,
- Page 117 and 118:
Da li mi treba da čekamo to vrijem
- Page 119 and 120:
izgradnji donesen zakon, odnosno č
- Page 121 and 122:
privrede. I da takav defektni insti
- Page 123 and 124:
na jedan minimalan obim, gde je pri
- Page 125 and 126:
Vrlo malo! Baš u ovom Ekonomskom i
- Page 127 and 128:
Zato jer je politički sistem onemo
- Page 129 and 130:
stvuju.u r~d~ skupa. S. o~zirom na
- Page 131 and 132:
adničke klase prije rata i pribli
- Page 133 and 134:
Savezno izvršno vijeće nema šta
- Page 135 and 136:
inovacija u našem privrednom siste
- Page 137:
C. Od reforme do (promašaja) ekono