12.07.2015 Views

Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Dr BRANKO HORVAT: Pa i ne treba mi, ja hoću jugoslavenskoggradjanina da glasa. U tome je osnovna razlika izmedjunaših stavova.Dr VLADIMIR VESELICA: Sasvim je jasno da svaki gradjaninhoće da kupi automobil po nižoj cijeni, da carina bude 10-12posto kao što je uobičajena u svijetu. Ali ja sam u drugoj poziciji,ako je carina prihod republike i općine, jer onda i grad Zagrebima koristi od te carine.Dr BRANKO HORVAT: Ali ne interesira mene grad Zagreb.Dr VLADIMIR VESELICA: Ali kao gradjanin ja tu ostvarujemsvoj interes. Druga je stvar pozicija Zagreba kad on od brutonaplate prihoda budžeta i fondova daje drugima preko 20 posto.Dr BRANKO HORVAT: To isto tvrdi Beograd. Tu brigu nekabrinu grad Beograd i grad Zagreb, a ja kao potrošač brinem briguda imam što jeftinije snabdijevanje i kao potrošač hoću da imammogućnost direktnog političkog predstavništva na onim punktovima,gdje se te odluke donose. To danas nemam i s forsiranjemovih nacionalnih momenata ni u buduće to neću imati, jer ćeuvijek netko umjesto mene donositi odluke. A ja sam taj koji hoćeda donosi odluke, a ne neko moje rukovodstvo. To je osnovnismisao samoupravljanja. Bez toga samoupravljanje se svodi nademagošku frazu.Samo dajte da se vratimo natrag. Mi smo u »Bijeloj knjizi«predložili jedan mnogo efikasniji mehanizam.Dr VLADIMIR VESELICA: J a se ne slažem s osnovnimkonceptom kako ste vi zamislili taj mehanizam.Dr BRANKO HORVAT: Taj mehanizam se sastoji u ovome,da onaj koji je oštećen treba da dobije kompenzaciju. I ako suoštećene radne organizacije u Hrvatskoj ...Dr VLADIMIR VESELICA: Kako mislite, da li teritorijalnoili granski?Dr BRANKO HORVAT: Ni teritorijalno ni granski, negoradne organizacije. Ako je ta radna organizacija locirana uHrvatskoj pa je obeštećena onda je automatski i Hrvatska obeštećena.A principe obeštećivanja neće ni jugoslavensko rukovodstvoda nam diktira, jer onda oni sve svoje politikantske motive u toubace i izadje van sasvim deseta stvar. Nego, to treba da radiarbitraža, jedna društvena arbitraža, koja treba da ima statusustavnog suda za ekonomska pitanja.Dr VLADIMIR VESELICA: Mi smo stvorili masu arbitrarnihorgana u federaciji, koji nisu dali nikakvih efekata, oko bilo kojegpitanja. (<strong>Horvat</strong>: Nismo stvorili ni jedan, koji smo stvorili?) Evo,sada smo stvorili jedan oko ispitivanja anonimnog kapitala u90jsaveznim bankama. (<strong>Horvat</strong>: Kakav je to arbitrarni organ?) Toje par eksperata.Dr BRANKO HORVAT: To su eksponenti politikantskihstruktura, to nije nikakav arbitražni organ. Molim vas, kada jeustavni sud donio jednu odluku koju je republika promijenila?Dr VLADIMIR VESELICA: Ja samo mislim da kompenzacijanema svog rezona... na konceptu modernih tržišnih odnosa iodnosa s inozemstvom i respektirajući ovaj kriterij jednog dijelasredstava za ubrzani razvoj republika. Imamo mi i sada kompenzaciju.Ja sam čitao onaj stav što je pisao Nikola Minčev u »NovojMakedoniji« »Za čiste račune«, gdje se obično pod kompenzacijommisli samo na domicilne cijene i domicilne mehanizme, aliako se govori o kompenzaciji onda ona mora uključiti u sebe svesegmente privrednog sistema. To znači za mene je kompenzacijai devizni kurs. Ali mislim da je za nas povoljnija situacija dajedan mehanizam dobro funkcionira ako priznamo devizamatržni karakter. Meni onda ne treba kompenzacija.Dr BRANKO HORVAT: Ne možemo mi to priznati u jednomovakvom kaosu kakvog imamo. To ne može funkcionirati. Patakva jugoslavenska <strong>privreda</strong> bi se sutra raspala sa slobodnimtržištem deviza. (Veselica: Nije točno.) Sutra će se raspasti.Pročitajte samo jedno pismo u posljednjoj »Eko.nomskoj politici«.Lijepo je čitalac pokazao da bi to značilo jedan takav inflacionipritisak u ovoj zemlji, da bi ona eksplodirala.Mi moramo stvoriti konvertibilni dinar.Dr VLADIMIR VESELICA: Kako ćemo ga stvoriti? Jedno suparolaški ciljevi, a od toga ništa. Mi sada ponovno imamorazvojnu koncepciju Jugoslavije do 1975. i treba postići konvertibilnostdinara. Medjutim, znam da se konvertibilnost dinara nepostiže parolama, niti nekim ne znam kako suptilnim mehanizmom,ukoliko se devizi ne prizna onaj valer kojega daje tržište.To je najdemokratskije.Dr BRANKO HORVAT: Mi najprije moramo zavesti red unašoj privredi, da bi se ona mogla svojim vlastitim mehanizmomuključiti u vanjsku privredu, a ne da joj stalno trebaju nekakvepoštapalice. Bez toga nema konvertibilnog dinara, a bez konvertibilnogdinara nema slobodnog raspolaganja devizama. To jeelementarno. A mi taj red nismo zaveli zato jer je reformom bilainaugurirana naopaka ekonomska politika, poreska politika jebila gotovo imbecilna. Ovakav porez na dohodak ne postojinigdje u svijetu s ovom inflacijom budžeta i svim onim što jedalje bilo. Fiskalne politike nije bilo, monetarna politika dovelaje do stagnacije, pa u takvoj situaciji što je i moglo da se desi?91

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!