PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - Nacrtplanova, ne uvažavajući principe zaštite, prilikom tretmana postojećeg stanja, uglavnom nameću rješenja zalegalizaciju bespravne gradnje, neprimjerene dogradnje i nadgradnje objekata, a infrastrukturna i druga razvojnarješenja naselja sa zaštićenim cjelinama ili spomeničkim jedinicama pretpostavljaju njihovom ambijentalnomizgledu i skladu.Na zaštitu pojednih spomeničkih cjelina, jedinica, sakralnih objekata i arheoloških lokaliteta, nepovoljno utiče to štonijesu određene granice njihove zaštićene okoline. Kod arheoloških lokaliteta ovaj problem je u toliko veći, jer aktomo proglašenju, nijesu utvrđene njegove granice. Najdrastičniji primjeri su lokalitet arheološkog nalazišta Dukljapreko kojega prelazi željeznička pruga Podgorica – Nikšić i Stari grad Kotor uz čije je zidine provučena Jadranskamagistrala.Postojeća rješenja o arheološkim istraživanjima i iskopavanjima nijesu cjelovita, a pitanje podvodne arheologije jepraktično neuređeno.Posebnu opasnost i nadolazeći problem za nepokretnu kulturnu baštinu, a naročito za zaštićeno područje Kotora,predstavlja sve veća i nekontrolisana urbanizacija koja može da ugrozi vrijednosti zbog kojih je Kotor uvršten naListu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Aktivnosti i mjere koje u smislu predupređivanja negativnih trendovatreba preduzeti, definisaće „Menadžment plan zaštićenog područja Kotora”, čija je izrada u toku.Iako je u Crnoj Gori period institucionalne zaštite spomenika kulture relativno dug, zaštiti crnogorske tradicionalneruralne arhitekture (sela, kuća, kula, ekonomskih objekata i odgovarajućih ruralnih ambijentalnih cjelina) nijeposvećeno dovoljno prostora, iako je ova kategorija kulturne baštine veoma značajna.Objekti koji su već decenijama zaštićeni, a imaju vrijednosti tradicionalnog narodnog graditeljstva, primarno suzaštićeni kao istorijski spomenici i memorije na znamenite ličnosti naše prošlosti (mlin Crnojevića, rodne kućedinasta Petrovića, narodnih heroja i sl.). Izuzetak od navedenog je Kula Redžepagića u Plavu, Kula Camovića uVuksanlekićima i naselje Vranjina na obali Skadarskog jezera.Kulturni pejzaž, kao posebni segment nepokretne kulturne baštine, Zakonom nije definisan i zaštićen.3.9. Sintezna ocjena stanja po regionima3.9.1. Južni regionBrojni razvojni i prostorno-ekološki problemi Južnog regiona nameću potrebu da se što prije pristupi traženjuodgovora i pristupanju konkretnim aktivnostima za njihovo rješavanje.Velika sezonska antropopresija prostora, potencirana uskošću primorskog pojasa i njegovom lošomkomunikacijskom povezanošću sa zaleđem, jedan je od glavnih problema. Slijedi pretjerana suprastrukturna, aponegdje i infrastrukturna izgrađenost. Južni region je preopoznat po nelegalnoj izgradnji. Intezitet izgradnje upojedinim djelovima već dobija sve odlike tzv. „zaziđivanja” obale, što bi, nastavi li se dosadašnjim intezitetom,vodilo konačnom gubitku atraktivnosti obalnog područja.Pored problema nelegalne gradnje i njegovih posljedica, postoji i veliki broj nerješenih pitanja u oblasti tehničkeinfrastrukture, a u prvom redu vezanih za drumski saobraćaj. Generalno uzevši, stanje nije povoljno, čime je veomaotežavano povezivanje obale sa djelovima turističkog zaleđa: (a) Nedostatak obilaznica oko gradova/naselja na obalipredstavlja veliki problem u turističkoj sezoni. (b) Nedovoljna je i mreža lokalnih saobraćajnica u zaleđu, uz to velikidio postojeće mreže čine nekvalitetni i nedovoljno održavani putevi. (c) Regionalne saobraćajnice ne zadovoljavaju nibrojem ni kvalitetom, pri čemu izgradnja planiranih novih i rekonstrukcija postojećih znatno kasni. (Dio navedenihproblema riješen je izgradnjom tunela Sozina i rekonstrukcijom tunela Vrmac koja je u toku).Tehnički parametri željezničke pruge Beograd - Bar su substandardni, naročito mjereno očekivanim širenjemdjelatnosti i prometa Luke Bar, što iziskuje rehabilitaciju pruge. Nekompletirana je infrastruktura za pješačkisaobraćaj, a mreža energetske infrastrukture je preopterećena u pojedinim djelovima primorja. Stanjetelekomunikacione i poštanske infrastrukture je relativno povoljno (iako i ovu mrežu treba modernizovati, radipovećanja standarda življenja domicilnog stanovništva Primorja, nivoa usluga koje se pružaju gostima i opštegdoprinosa razvoju kvalitetnijih oblika turističke ponude).Strana 84