PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - NacrtJužni region je orjentisan na proizvodnju južnog voća (agrumi), ranog povrća, maslina, cvijeća, ljekovitog bilja,sadnog materijala subtropskih kultura, te ribolova i marikulture.Za zone intenzivne poljoprivrede je potrebno sačuvati oko 8900 ha u Vladimirskom i Ulcinjskom polju (oko 8900ha), kao i oko 3000 ha u djelovima Grbaljskog, Mrčevog i Tivatskog polja, Treba razriješiti potencijalne konfliktevezane za širenje industrije u Grbaljskom polju i sprovesti melioracione radove.U ravničarskom dijelu Središnjeg regiona koji čini Zetsko-bjelopavlićka ravnica, treba sačuvati za intenzivnuproizvodnju oko 33.000 ha. Na njima treba proizvoditi povrće i voće, duvan, mlijeko i meso u zaleđu, te razvijatiuzgoj ribe. Realizacija koncepta, pored regulisanja širenja Podgorice i drugih gradskih naselja, kao i određivanjazona stambene izgradnje na ruralnom području, zahtijeva definisanje režima korišćenja i zaštite zemljišta napodručju Ćemovskog polja, Bjelopavlića i Zete, posebno priobalne zone Skadarskog jezera.U brdsko planinskom dijelu središnjeg regiona treba sačuvati za intenzivnu proizvodnju oko 7500 ha Nikšićkompolju i Župi, Grahovskom polju. Ostatak od oko 8800 ha uglavnom ekstenzivnih pašnjaka koristiti za proizvodnjumesa i mlijeka, krompira, živinarstvo, i pčelarstvo, te sakupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova razvoj stočarstva.Prostor na području Gornje Tare, Polimlja, plavsko - gusinjske kotline i doline Ibra i Čehotine treba orjentisati naproizvodnju mlijeka, mesa, vune, krompira, uzgoj ribe te sakupljanje šumskih plodova. Za visokoplaninske pašnjakei stočarsku proizvodnju koristiti platoe Sinjajevine, Durmitora, Pivske planine, Stožca i Lole, površinu od oko 64.000ha. U narednom planskom periodu, pored ulaganja u infrastrukturu i podrške razvoju seoskog turizma, posebno sezahtjeva izgradnja odgovarajućih sistema za vodosnabdijevanje. U Polimlju na prostoru doline rijeke Lima iLjuboviđe, treba sačuvati oko 19.000 ha za potrebe intenzivne poljoprivredne proizvodnje prvenstveno: žitarica,mesa i mlijeka, voća i povrća, te uzgoj ribe. Realizacija koncepta zahtijeva, prije svega, intenziviranje stočarstva nabazi mini farmi u individualnom sektoru i neophodnu podršku razvoju seoskog turizma. U području plavskogusinjskekotline i područje Ibarske doline, za intenzivniji razvoj poljoprivrede treba sačuvati oko 19.000 ha saorjentacijom na proizvodnju mesa, mlijeka, vune, krompira i uzgoj ribe. Hidromelioracionim radovima trebasačuvati visokokvalitetna dolinska zemljišta ugrožena erozijom i bujicama. Na Pljevaljskoj površi i područjuKosanice, na oko 9000 ha poljoprivrednog zemljišta, potrebno je fokusirati se na razvoj stočarstva.ŠumarstvoZa naredni period od 15 godina, planirano je podizanje novih šuma sa prioritetetom pošumljavanja obešumljenihzemljišta u većim kompleksima i sanacija previše iskorišćenih prirodno-ekonomskih šuma sa razgrađenomstrukturom. U smislu zaštite životne sredine, treba pošumljavati zemljišta ugrožena erozijom i plavljenjem, kao i uokolini gradskih naselja, radi unaprjeđenja lokalne mikroklime i pejzažnog izgleda; Biološka i ekološka stabilnost ćese osigurati njegom postojećih mladih šuma i šumskih kultura. Pounjavanje prirodnog podmlatka na površiniposječenih šuma će osiurati uspostavljanje prekinutog roka organske produkcije drveta.Planovima gazdovanja šumama predvidjeti takvu godišnju sječu, kojom se doprinesi poboljšanju stanja šuma ipribližavanju optimalnom stanju. Pored korišćenja drvne mase iz šuma se koriste znatne količine drugih šumskihproizvoda: jestive gljive, ljekovito bilje, šumsko sjeme i plodovi.Planira se povećanje otvorenosti šuma izgradnjom novih šumskih puteva i rekonstrukcijom postojećih u sladu sauslovima staništa. Šumski putevi značajno doprinose razvoju poljoprivrede, turizma i lovstva, te prilikom njegoveizgradnje treba usaglasiti i interese drugih korisnika.2.4.3. Prostorni koncept razvoja turizmaCentralno mjesto u izboru povlašćenih oblasti razvoja u Crnoj Gori, svakako pripada održivom turizmu. Zbogizuzetnih prirodnih pogodnosti, propulzivnosti i profitabilnosti u sve masovnijim turističkim tokovima u svijetu, ovaoblast se nameće kao jedna od osnovnih u dugoročnoj razvojnoj strategiji Crne Gore.Usvajajući i primjenjujući osnovne razvojne strategije, definisane u Master planu za razvoj turizma (2001.), turizamće kao privredna grana biti u stanju da obezbijedi promet u direktnim uplatama u visini od 500.000.000 eura do2010, i milijardu eura do 2020. godine.Dinamika i obim turističkog razvoja.- Prema Master planu za razvoj turizma, strateški cilj je da se povećakapacitet na 50.000 hotelskih ležaja do 2010, da bi se udvostručio do 2020. godine, kako bi se realizovao ekonomskiStrana 123