PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - NacrtSpecijalne kupališta se predviđaju na lokacijama od posebnog interesa ili značaja - plaže namjenjene za nudizam(ispod Pećina kod Njivica, Arza - Mirišta, Jaz, Crvena glavica, Ada Bojana, manji skroviti punktovi u produženjujavnih ili hotelskih plaža), plaže za korišćenje ljekovitog blata (Igalo, Ulcinj...).U okviru Vodoprivredne osnove Crne Gore (2001.), analizom postojećeg stanja navedeno je moguće povećanje 47plaža sa ukupnom dužinom od 32 km, sa ukupnom površinom od 830.050 m 2 i zbirnom procjenom opterećenosti od82.390 osoba. Povećanje ovih kupališta u budućnosti je usko povezano sa izgradnjom novih turističko smještajnihkapaciteta i one će se formirati i opremati istovremeno sa građenjem novih turističkih objekata. Tako se na osnovupostojećeg stanja i procjena povećanja postojećih i izgradnje novih kupališta dobija ukupna maksimalna dužina odoko 100 km odnosno oko 270 ha, što daje jednovremeni broj kupača od 270.000.Kompaktnost neprekidne linije teritorije Morskog dobra daje mogućnost uspostavljanja dugolinijskih biciklističkopješačkihtrasa.Za biciklističke potrebe, predlažu se tri zone u priobalju, duž čijih obala se pružaju pješačko-biciklističke staze, a kojepružaju specifične usluge:− Elitna: Paštrovići (Budva, Pržno, Sveti Stefan, Rijeka Reževića, Petrovac);− Morska: Luštica (Rose, Žanjice, Bigovo);− Sportska: Tivatski zaliv (Tivat - okolina, zaliv i nizina).Mogu se izdvojiti četiri zone u kojima se ovi sportovi mogu upražnjavati sa vrlo malim intervencijama:− Tivat - uređeni (a zapostavljeni) predjeli Lučice i Župe koji uz revitalizaciju napuštenih objekata mogu postatiizuzetno jaka zona ponude Crne Gore;− Budva - Petrovac - mnoštvo uređenih pješačkih staza duž obala;− Sutomore - Bar - izgrađene staze duž cijele obale pogodne za bicikliste;− Ulcinj - Ušće Bojane - kilometarska pješčana obala za kondicioni trening pješaka i sportista svih vrsta ukombinaciji sa plivanjem, veslanjem, ronjenjem.Uređenost ovih terena treba svakako usmjeriti ka punom korišćenju, kroz aktuelnu evropsku akciju EuroVelo, jer suvećinom u okviru Mediteranske trase broj 2.02.4.3.2. Sjeverni i Središnji regionNa osnovu ranije pomenutih kriterijuma, u razvoju planinskog turizma izdiferencirane su sljedeća turističkapodručja: Durmitora, Bjelasice i Komova, Moračkih planina, Prokletija, između dolina Tare i Ćehotine i primorskihplanina (Orjen i Lovćen).U turističkom području Durmitora treba:− Podržati postojeću skijašku infrastrukturu (Mali Štuoc, Savin kuk, Javorovača);− Izgraditi žičare, skakaonice i skijališta na padinama Šljemena i Ivice (prema Bukovici), što bi omogućiloskijanje za oko 10 do 12 hiljada skijaša;− Predvidjeti do kraja planskog perioda nivo turističke ponude od oko 6000 turističkih smještajnih jedinica -ležaja u svim kategorijama smještajnih kapaciteta;− Planirati razvoj skoro svih vidova savremenog ljetnjeg i zimskog turizma i turističke rekreacije;− Planirati, u pivsko-komarničkoj zoni, u drugoj fazi razvoja, nakon adekvatnog infrastrukturnog opremanja,maksimum turističke ponude od oko 2000 ležaja, a razvoj turizma čvrsto povezati sa proizvodnjom hrane imale privrede;− U mikrozoni opštine Šavnik razviti turističku ponudu agroturističkog tipa, kao i sportsko-rekreativni, lovni iribolovni turizam, a procijenjeni maksimum kapaciteta, u svim vrstama smještaja, je od oko 1000 ležaja;− Planirati, za cijelu zonu (Žabljak, Šavnik, Plužine), maksimum kapaciteta od oko 9000 ležaja, od čega suosnovni 5089 ležaja (57%, 3, 4 i 5 zvijedica), a komplementarni 3911 ležaja (43%), u čemu područje Žabljakatreba da učestvuje sa dvije trećine.Turističko područje Bjelasice i Komova treba da prihvati programe koji će zadovoljiti sljedeće motiveturističke tražnje:Strana 127