PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - NacrtKonflikti: Vodeći konflikt se javlja između visoke atraktivnosti aluvijalnih ravnih površina duž plaže (Slovenskaplaža, Jaz, Bečići) za razvoj turističkog smještaja i lokalno najvećeg nivoa seizmičkog hazarda u području. Prepoznatje i konflikt između interesa turističkih organizacija da imaju visoku koncentraciju turista u svakom novomhotelskom naselju i u zoni kao cjelini, s jedne, i očekivanja i želje turista da uživaju u pejzažu i u kontaktu saprirodom, s durge strane. Osim ovog, javlja se konflikt između trendova agresivnog, novog razvoja (u blizini Staroggrada Budve i Svetog Stefana) i zahtjeva za zaštitom autentičnog pejzaža.Pragovi: Postojeći izvori za snabdijevanje vodom su nedovoljni, čak za sadašnje potrebe. Najvažniji funkcionalniprag je kapacitet Jadranske magistrale koja je duž čitavog ovog područja pretvorena u primarnu naseljskusaobraćajnicu. Prilaz sa sjevera ograničen je uskim grlom u Boki Kotorskoj. U samoj zoni, već se nameće potreba zaizgradnjom puta kojim bi se zaobišlo priobalno urbanizovano područje. Za privođenje namjeni i izgradnju turističkihkapaciteta potrebno je izvršiti melioracije močvarnog zemljišta u dijelu aluvijalnih ravni Jaza i Buljarice. Specifičniprag je nedostatak radne snage za razvoj prioritetne funkcije.Zahtjevi okruženja: Zaštita pejzaža čitave zone, posebno maslinjaka; zaštita mora od zagađivanja; zaštita irevitalizacija značajnog kulturnog nasljeđa u zaleđu.Kontrola seizmičkog rizika, tehničkih akcidenata i elementarnih nepogoda: Prilagođavanje izgradnjenovih i rekonstrukcije postojećih turističkih i naseljskih struktura nivou seizmičkog hazarda, uvažavajući prihvatljiviseizmički rizik. Ovo podrazumijeva punu primjenu svih urbanističko-arhitektonskih i konstruktivnih mjera u ciljusmanjenja seizmičke povredljivosti objekata.Preduslov: Rješavanje pitanja snabdijevanja vodom i kanalisanja otpadnih voda i iniciranje izgradnje brzesaobraćajnice Crnogorskog primorja.Razvojna zona: BARSKO - ULCINJSKO PRIMORJEPojas najjužnijeg dijela Crnogorskog primorja sa Barskim i prostranim Ulcinjskim poljem. Čina ga dvije podzone Bari Ulcinj.Podzona BARResursi i potencijali: Izgrađeni kompleks Luke Bar sa pratećim sadržajima, formirane društvene funkcije, servisi iopremljenost zone; gravitaciono područje, oslonjeno na izgrađenu željezničku prugu i magistralni pravac kroz tunelSozinu; raspoloživo zemljište za ekspanziju lučkih funkcija i razvoj industrije; prostor za marinu; nekolikopjeskovitih plaža i pristupačni djelovi niske kamenite obale, kao i uz njih izgrađeni smještajni turistički kapaciteti;poljoprivredno zemljište na terasama (za proizvodnju maslina, agruma i dr.), razvoj agrošumarstva, rasadničkaproizvodnja, istorijsko nasljeđe, obuhvatajući Stari Bar.Prioriteti razvoja: Luka Bar, industrija (u oblastima proizvodnje opreme za nautičke aktivnosti, proizvodnjeprehrambenih artikala i dr.) sa slobodnom industrijskom zonom, nautički i kupališni turizam, morsko ribarstvo,poljoprivreda mediteranskog i subtropskog karaktera.Ograničenja: Razvoj turističkih kapaciteta u uticajnoj zoni Luke i industrijskih aktivnosti, ograničiti na potrebetranzitnog turizma. Ograničiti industrijske djelatnosti u skladu sa potrebama očuvanja životne sredine i prekomjernuizgradnju stambenih i turističkih objekata u priobalju i sprječavanje „zaziđivanja” obale.Konflikti: Najvažniji konflikt javlja se između kvaliteta prirodnog i urbanog ambijenta, s jedne, i proširenihindustrijskih i lučkih funkcija, s druge strane. Pri rješavanju ovog konflikta, prioritet treba dati potrebama Luke iindustrije, što je uslovljeno izradom odgovarajućih obrazaca prostornog razvoja i primjenom efikasnih mjerakontrole od zagađivanja. Prepoznat je i konflikt između Jadranske magistrale i urbanih funkcija.Pragovi: Ograničena količina slobodnog zemljišta za razvoj Luke i urbani razvoj; potreba za novim kompleksnimsistemom vodosnabdijevanja, kada se planirane funkcije prošire; potreba za sistemom za prečišćavanje otpadnihvoda; proširenje sistema javnog saobraćaja, povezujući Bar sa područjima koja imaju potencijal radne snage.Strana 160