Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrtje veći dio investicija usmjeren na bazne, kapitalno intenzivne industrije sa niskom stopom vraćanja uloženihsredstava.Sjeverni region čine razvojne zone formirane u dolinama Lima, Tare, Ćehotine, Pive i Ibra sa kontaktnimplaninskim područjima. Poljoprivreda je, iako angažuje značajan dio stanovništva, nedovoljno razvijena, a ostaliprirodni resursi još uvijek nijesu dovoljno aktivirani. Koncentracije stanovništva su ostvarene u nekoliko urbanihcentara formiranih u dolinama pomenutih rijeka.Pored razvojnih zona, koje obuhvataju urbanizovane i poljoprivredne oblasti, u strukturi uređenja prostoraprepoznata su su područja na kojima se zasniva ekološka ravnoteža prostora i to:− područja suštinski važna za održavanje i zaštitu hidroloških uslova (slivna područja podzemnih voda, izvorištaglavnih rijeka, vododjelnice i zaštitni pojasevi oko jezera i vodnih akumulacija);− područja od uticaja na miroklimatske uticaje (planinski vijenci i veliki šumski kompleksi);− područja zaštićena zbog svojih izuzetnih ambijentalnih vrijednosti i ljepote pejzaža;− podučja značajna za zaštitu divljači;− koridori kroz koje se obezbeđuje kontinuitet eko-sistema, oslobođeni intenzivnih ljudskih aktivnosti.Čvorišta ekosistema činiće posebno zaštićene oblasti sa statusom nacionalnih i regionalnih parkova. To su:Lovćen, Biogradska Gora, Durmitor i Skadarsko Jezero, te određeni djelovi Prokletija, kao nacionalni parkovi; iOrjen, Komovi, Maganik, Sinjajevina sa Šarancima, Maglić, Bioč i Volujak, Ljubišnja, i Turjak sa Hajlom, kaoregionalni parkovi.Crnogorski dio Jugoistočnih Dinarida pretežno se nalazi u sjevernom dijelu Republike i učestvuje u velikombiokoridoru Jugoistočnih Dinarida („Dinarski luk”) koji se proteže od Alpa do Prokletija i Šarsko-Pindskog masiva. Uzoni Prokletija ovaj biokoridor se povezuje sa, takođe, velikim regionalnim biokoridorom koji je nazvan „Green Belt”.Ovaj koridor je područje počev od sjeverne granice Hrvatske prema Mađarskoj, granicom bivše SFRJ premaRumuniji, Bugarskoj i Albaniji do kraja granice <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa Albanijom na moru. Zbog specifičnog režima korišćenjau prošlosti, ovaj pojas je postao utočište i koridor značajan za biodiverzitet. Ovim koridorima se pridružuje, od ranijepoznat kao značajan, i biokoridor primorskih planina Orjen – Lovćen – Rumija.Većina oblasti čvorišta ekosistema uključena je u dva već pomenuta primarna ekološka koridora. Četvrti koridorformira se pravcem Orjen - Pusti Lisac - Maganik – Sinjajevina - Kovren.Sekundarni koridori, koji razdvajaju funkcionalne cjeline povećavaju prirodnu otpornost sistema prema negativnimefektima ljudske aktivnosti.Integrisanost prostora će se prema redosljedu prioriteta ostvarivati kroz izgradnju krupnih infrastrukturnihkoridora, koji su ključni generatori ravnomjernog razvoja i povezivanja svih struktura u prostorni sistem, kao i krozpromjenu odnosa u dinamici razvoja između urbanih i ruralnih područja.Izgradnjom krupnih infrastrukturnih koridora (saobraćaj, energetika, TT. ) izvršiće se integracija Južnog,Središnjeg i Sjevernog regiona formiranjem dva transferzalna koridora:− Bar - Podgorica - Mateševo - Berane – Boljari;− Risan - Nikšić - Žabljak - Pljevlja.Unutar regionalno povezivanje razvojnih zona, izvršiće se formiranjem koridora:− Sjeverni region: Pljevlja - Bijelo Polje – Berane – Rožaje, Kolašin – Boan – Šavnik;− Središnji region: Plužine – Nikšić – Podgorica;− Južni region: Herceg Novi - Budva - Bar.Značajnu nadopunu integracije prostora čini i predviđena izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih regionalnihputeva.Promjena odnosa u dinamici razvoja između urbanih i ruralnih područja, ostvaruje se jačanjemmeđuopštinske saradnje u funkcionisanju razvojnih zona i regiona, čime se postiže veća integrisanost struktureuređenja prostora od postojeće, i to kroz:− osnivanje mreže lokalnih servisnih centara, posebno poljoprivrednih, povezanih sa sistemom otkupa iaktivnim učešćem prehrembene industrije i turističke privrede;− unaprjeđenje male privrede i turizma.Strana 110
Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - NacrtPored neophodne međuopštinske saradnje, vezane za razvoj infrastrukture, servisnih centara, zaštite i unaprjeđenjaprirodne sredine, integracija strukture uređenja prostora na nivou Republike a naročito Sjevernog regionapretpostavlja:− razvoj turističkih kapaciteta, uz angažovanje primorskih turističkih preduzeća;− podsticanje razvoja poljoprivrede i njene optimalne strukture, kako bi se došlo do suštinskog poboljšanja ubilansu hrane u Republici;− podsticanje razvoja proizvodnih djelatnosti u skladu sa prirodnim i ljudskim resursima područja (npr.koordiniranje programa razvoja u drvnoj industriji, sa fokusom na viši nivo prerade i sl.)− unaprjeđenje sistema tehničke infrastrukture, prije svega energetske, hidrotehničke, TT i druge.Preko Luke Bar, kao logističkog centra za razvoj trgovačke i proizvodne djelatnosti, ostvariće se integracija saneposrednim okruženjem (npr. južnim dijelom Bosne i Hercegovine, Srbije i sjeverne Albanije). Treba stvoriti usloveza uspostavljanje putničke i izletničke plovidbe Skadarskim jezerom i rijekom Bojanom, u okviru međunarodnesaradnje sa Albanijom, uz poštovanje uspostavljenih režima zaštite životne sredine.2.2. Projekcija stanovništva i njegovog razmještaja u prostoruOsnovni cilj demografske politike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, koju treba definisati posebnom strategijom, je ublažavanje negativnihdemografskih kretanja u posljednjih 20 godina, a naročito u pogledu regionalne raspodjele stanovništva.Korišćenjem metoda ekstrapolacije (1991. - 2003. godine) i kombinovanog analitičkog metoda (linearni i paraboličnitrend), urađena je projekcija stalnog stanovništva <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2021. godine.Tabela 15. - Projekcija stanovništva <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 2021. god.Godina Br. stanovnika2021. 685.000Tabela 16. - Projekcija stalnog stanovništva <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> po opštinamaGradsko Prisutno2003. god.stanovništvo stanovništvo –(stanje) 2003. god 2021. godGradskostanovništvo –2021. godAndrijevica 5785 1073 4720 1610Bar 40.037 17.347 53.170 34.990Berane 35.068 11.776 36.310 15.450B. Polje 50.284 15.883 52.750 34.020Budva 15.909 13.585 20.210 18.630Danilovgrad 16.523 6737 17.750 8790Žabljak 4204 1937 4950 3190Kolašin 9949 2989 9800 4470Kotor 22.947 13.176 19.180 15.090Mojkovac 10.066 4120 7100 3250Nikšić 75.282 58.212 75.530 63.130Plav 13.805 5319 19.680 11.230Plužine 4272 1494 2850 1530Pljevlja 35.806 21.741 32.880 24.360Podgorica 169.132 140.262 198.710 177.450Rožaje 22.693 9121 28.590 12.520Tivat 13.630 10.200 16.440 13.570Ulcinj 20.290 10.828 27.850 17.670H. Novi 33.034 21.685 37.670 33.700Cetinje 18.482 15.353 16.450 15.320Šavnik 2947 570 2400 770UKUPNO 620.145 383.408 684.990 510.740Strana 111