PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - NacrtU PPRCG definisana su tri regiona, koji se izdvajaju po prirodnim karakteristikama, načinu korišćenja i uređenjaprostora, privrednim aktivnostima i različitim komparativnim prednostima za razvoj: 1) Južni region (opštineHerceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj). 2) Središnji region (opštine Podgorica, Danilovgrad, Nikšić iCetinje). 3) Sjeverni region (opštine Plužine, Šavnik, Žabljak, Pljevlja, Mojkovac, Kolašin, Bijelo Polje, Berane,Andrijevica, Plav i Rožaje). Planom predviđena regionalna izdiferenciranost potvrdila se samo jednim dijelom.Predviđeni demografski rast urbanog stanovništva ostvaren je samo u Središnjem regionu, u nešto manjoj mjeri i uJužnom regionu, dok je Sjeverni region dodatno smanjio svoje učešće u ukupnom broju stanovnika (uprkos dolaskuizbjeglica i raseljenih lica). U Središnjem regionu formira se urbano-ruralni kontinuum na pravcu Tuzi – Podgorica –Danilovgrad – Nikšić, i na pravcu Podgorica – Cetinje – Budva. U Južnom regionu već je poodmaklo formiranjeplanski predviđene konurbacije gradova.U pogledu društveno-ekonomskog razvoja, regionalne razlike su povećane. I ovdje najviše zaostaje Sjeverni region,čije opštine raspolažu neznatnim dijelom prihoda od koncesija na sirovine, što je zapravo njihov jedini stabilniprihod. (Od 2004. godine opštine raspolažu i prihodima od poreza na nekretnine.)Društvene djelatnosti.- Osim za nauku, u svim drugim oblastima društvenih djelatnosti većinom su ostvarenapredviđanja iz Izmjena i dopuna Plana (1997). Veliki problem, međutim, ostaje regionalna (prostorna)neravnomjernost u mreži usluga.Ekosistem kao komponenta prostorne strukture.- U PPRCG određena su područja na kojima se zasnivaekološka ravnoteža prostora Crne Gore, sa sljedećim specijalnim funkcijama: 1) Područja suštinski važna zaodržavanje i zaštitu hidroloških uslova (slivna područja, izvorišta glavnih rijeka i zaštitni pojasevi oko jezera i vodnihakumulacija). 2) Područja važnih mikroklimatskih uticaja (planinski vijenci i veliki šumski kompleksi). 3) Područjaposebnih ambijentalnih vrijednosti. 4) Područja značajna za zaštitu flore i faune, posebno rijetkih, endemskih iugroženih vrsta. 5) Koridori koji povezuju različite zaštićene zone, nacionalne i regionalne parkove, koji su čvorištaekosistema.Planirani sistem primarnih i sekundarnih ekoloških koridora, međutim, još uvijek nije uspostavljen na neophodnimnivoima: 1) U institucionalnom pogledu, nijesu utvrđene nadležnosti i mjere za realizaciju planskih opredjeljenja zaformiranje ekoloških koridora, kao i kontrola tih mjera. 2) U planskom pogledu, kasni izrada PPPN za ekološkekoridore, a usklađivanje sa planovima nižeg reda na konkretnom prostoru nije dovoljno koordinisano. 3) Uoperativnom, izostaje prostorno, pejzažno i drugo uređivanje područja ekoloških koridora.Integritet prostorne strukture.- U PPRCG (1986) i Izmjenama i dopunama (1997), predviđena je većaintegrisanost strukture uređenja prostora Republike. Osnovne poluge ovakvog koncepta trebalo je da budu: 1)Poboljšanje tehničke infrastrukture. 2) Osnivanje mreže subopštinskih servisnih centara. 3) Unaprjeđenje maleprivrede i turizma. Evidentno je da ovi ciljevi nijesu ostvareni.Povezanost sa susjednim područjima.- Ocjena ostvarivanja: 1) U izmjenama i dopunama PPRCG (1997)naglašeno je da‚ u periodu koji je obuhvaćen Planom (do 2000. godine), neće biti moguće obezbijediti značajnijepoboljšanje veza između Crne Gore i okruženja, pa time ni potpuno aktiviranje kapaciteta Luke Bar, što se kasnije iostvarilo. 2) I dalje ostaje poseban i veoma složen problem regulacije Skadarskog jezera i rijeke Bojane. 3) U toku jeformiranje turističkih zona u području Durmitora i Bjelasice, dok je za osnivanje Nacionalnog parka „Prokletije”neophodna saradnja sa Srbijom i Albanijom. 4) Razrješenje statusa Kosovu i Metohiji je preduslov za uspostavljanjenormalnih saobraćajnih veza sa ovim dijelom Republike Srbije, te sa Grčkom, Makedonijom, Bugarskom i dalje.Otvorenost ka postplanskom razvoju.- U PPRCG i Izmjenama i dopunama, posebno je naglašena neophodnoststrogog rezervisanja prostora za realizaciju projekata koji nijesu mogli biti započeti do 2000. godine, zbogekonomskih teškoća tokom devedesetih godina. Istaknuta je potreba čuvanja koridora definisanih za razvojsaobraćajnica, prostora za hidroakumulacije, zona ležišta ruda i mineralnih sirovina i područja za razvojpoljoprivrede i turizma. Ove planske postavke samo su djelimično realizovane, ali nijesu napuštene.1.3. Privredni razvojRealizovan je veoma mali broj strateških ciljeva PPRCG iz 1986. godine i Izmjena i dopuna iz 1997. godine: 1) Od1989. do 1995. godine BDP je prepolovljen, naglo se povećao broj nezaposlenih, narasla je tzv. siva ekonomija,drastično opao životni standard većeg dijela stanovništva, nije došlo do ublažavanja teritorijalnih razlika urazvijenosti, već do njihovog povećanja, intenzivirane su migracije iz Sjevernog u Središnji i Južni region, raspoloživiStrana 4