PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - Nacrtkapaciteti brodogradilišta (C), slikoviti ambijenti Luštičkih sela sa neizgrađenim prostorima za razvoj turizma(pjeskovite plaže i kamenite obale), tradicionalne poljoprivredne proizvodnje mediteranskog tipa, fortifikacijskiobjekti na Arzi i Lastavici, oslobođeni kompleksi koji se više ne koriste u vojne svrhe (D).Prioriteti razvoja: funkcija turizma sa zdravstvenom komponentom i intenzivna poljoprivreda (A); funkcijekulturnog i uslužnog centra i cjelogodišnji turizam (B); proizvodne funkcije vezane za brodogradilište, proizvodnozanatstvo i stanovanje (C), turizam i specijalizovana poljoprivreda (D).Ograničenja: U Njivicama, Igalu i Sutorinskom polju: strogo ograničiti bilo kakve industrijske funkcije i ograničitidalju ekspanziju komercijalnog turizma; ograničiti sve programe razvoja (uključujući stanovanje) u zonizdravstvenog centra; u Sutorini, sprovoditi samo programe koji su strogo povezani sa obrađivanjem zemljišta ikorišćenjem u sportsko rekreativne svrhe, bez izgradnje objekata za stanovanje.U Herceg Novom: ograničiti lociranje novih industrijskih postrojenja; izmjestiti postojeće aktivnosti industrijskogkaraktera u područje C; ograničiti dalje povećanje gustine stambenom i turističkom izgradnjom.Na potezu Zelenika - Bijela: ograničiti razvoj luke Zelenika na djelatnosti koje ne ugrožavaju elemente životnesredine i u istom smislu ograničiti dalji razvoj brodogradilišta Bijela.Na poluostrvu Luštica: ograničiti izgradnju objekata koji na bilo koji način mogu ugroziti visoku vrijednostprirodnog i kulturnog pejzaža i režim korišćenja Luštice kao planiranog spomenika prirode.Konflikti: U čitavoj podzoni postoji konflikt između izgrađenosti i nivoa koncentracije raznih funkcija, s jedne, ivisokog seizmičkog hazarda, s druge strane, kao i konflikt između ograničenog prostora i potreba za ekspanzijom imodernizacijom saobraćajnog sistema (uključujući kontinuiranu pješačku komunikaciju od Igala do Zelenikeugroženu sadržajima kupališta).U Igalu i Sutorinskom polju prisutni su: konflikti između izuzetne privlačnosti područja za intenzivan,multifunkcionalan razvoj i zahtjeva zdravstvenog centra; konflikt između arhitektonskih ambicija i vrijednostiprirodnog pejzaža i konflikt interesa i prioriteta između zdravstvenog i komercijalnog turizma.U Herceg Novom sagledani su: konflikt između već postojeće gustine izgrađenosti i očekivanja turista, u pogleduambijentalnih vrijednosti i vrijednosti pejzaža; turistički smještajni kapaciteti i stambena izgradnja, nasuprotkapacitetu plaža; konflikt između trendova daljeg rasta i postojećeg ograničenja prostora; razni konflikti usvakodnevnom djelovanju prioritetnih funkcija, prouzrokovani preizgrađenošću na pojedinim lokalitetima.U podzoni Zelenika i Bijela prepoznati su: konflikt Luke Zelenika sa naseljskom, saobraćajnom i turističkominfrastrukturom, kao i zaštitom životne sredine; konflikti između već razvijenih funkcija brodogradilišta, zaštiteživotne sredine i turizma; konflikt između pejzaža i ambijenta Boke i razvoja industrije na obalnoj liniji i konfliktširokih razmjera između opštih potreba za zaštitom jedinstvenih kvaliteta sredine i štetnih industrija.Pragovi: U čitavoj podzoni, nedostatak zemljišta za razvoj i potreba da se dio planirane stambene izgradnje locirana nižim padinama brda, zahtijevaće suštinsko prestruktuiranje sistema komunalne infrastrukture. Najkritičnijifunkcionalni prag je vodosnabdijevanje, kao i neadekvatna putna mreža, uključujući tranzitnu saobraćajnu liniju -Jadransku magistralu. Dok se ne riješe saobraćajni problemi, treba razmotriti opravdanost realizacije svih važnijihprojekata.Zahtjevi okruženja: Puna zaštita lokalne mikroklime, do čije promjene može doći zbog veće gustine izgradnje, ipromjene prostornih karakteristika Sutorinskog polja i zaštita lokalne sredine od zagađivanja vazduha i buke (A);zaštita i revitalizacija Starog grada i drugih kulturnih i arhitektonsih obilježja (B); zaštita od buke i zagađenja oddjelatnosti brodogradilišta i luke, kao i kontrola odlaganja otpadnih materija (C); formiranje Nacionalnog parka„Orjen” uz odgovarajuću saradnju sa susjednim opštinama i državama; zaštita morske vode od zagađenja (A, B i C).Kontrola seizmičkog rizika, tehničkih akcidenata i elementarnih nepogoda zahtijeva ispunjenjeodređenih uslova: poboljšanje pristupačnosti, organzovanje otvorenih prostora i izolacionih pojaseva, evakuisanjeopasnih aktivnosti i skladišta zapaljivih materijala i eksploziva iz područja, ograničavanje izgradnje novih objekata —bez istovremenog stvaranja susjednih otvorenih površina; projektovanje objekata i zgrada u skladu sa zahtjevimajednostavnosti i otpornosti na zemljotrese; izradu planova pripremljenosti za slučaj zemljotesa i uspostavljanjesistema i mehanizma pripremljenosti, što je, obzirom na povredljivost urbanog sistema cijele Boke Kotorske,posebno važno.Strana 157