PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - NacrtU skladu sa svim navedenim, predložena je osnovna mreža marina u Crnoj Gori sa oko 2000 vezova:Dvije velike servisne marine bi uz dovoljno velik kapacitet trebale nautičarima da pruže sve potrebne sadržaje.Jedna takva lokacija je postojeća marina u Baru. Drugu takvu marinu bi bilo najbolje locirati u području Tivta, pomogućnosti na lokaciji sadašnjeg Remontnog zavoda, a tek ukoliko to nije moguće na lokalitetu Bonići.Četiri standardne marine bi trebalo da zadovolje potrebe nautičara na ostalim ključnim lokacijama. U tom sekontekstu izdvaja lokacija na rtu Kobila kao najsjevernija, Liman u Ulcinju, kao najjužnija lokacija, Bigovo iKumbor.Tri specijalne marine odnose se na lokacije za koje , pretpostavlja se, postoji razmjerno veliki interes nautičara, alije zbog određenih ekoloških ograničenja potreban krajnji oprez pri planiranju izgradnje. To se naročito odnosi nanajjužniju i zbog jedinstvenosti okruženja veoma atraktivnu lokaciju Ada Bojana, jer bi tu potencijalna marina moglaugroziti bogatu ptičju faunu i tok rijeke Bojane. Iz sličnih je razloga veoma osjetljiv i lokalitet Buljarica.Iako manje, zbog zatvorenosti zaliva i statusa Svjetske baštine UNESCO-a veoma je osjetljiva i lokacija Kotor. No, tase činjenica može iskoristiti i kao prednost, jer bi marina uz stari istorijski grad Kotor mogla biti jedna od rijetkih uCrnoj Gori koja ima uslove za orijentaciju u većoj mjeri na ekskluzivnu („VIP”) nautičku potražnju. To onda možeznačiti i potencijalno veće prihode nego što bi mogla da ostvari veća „masovna” marina, koja bi mogla da budeprepoznata i kao zagađivač životne sredine.Lokacije koje bi trebalo da pružaju samo usluge komercijalnog vezivanja trebalo bi razvijati duž cijeleobale. Među njima posebnu ulogu ima Budva koja, slično kao i Herceg Novi, predstavlja gradsku luku u kojoj jeključan problem konflikt u korištenju prostora. Tome treba dodati i prostore koji su djelimično uređeni za prihvatnautičkih plovila i nautičara u postojećim lukama Risan, Kotor i Kalimanj-Tivat.Komercijalni vezovi su predviđeni u privezištima, kao posebno izgrađenim i uređenim prostorima za privezplovila, uz turističke komplekse i sadržaje. Predviđene lokacije su: Njivice, Lazaret - Meljine, Zelenika, Glavati -Prčanj, Bonići - Župa, Rose, ostrvo Sveti Nikola, Perazića do i na potezu Rt Đerane – Port Milena.U funkciju nautičkog turizma moguće je uključiti, kroz pažljivu revitalizaciju, mandraće i stara pristaništa u Boki.Revitalizacijom i opremanjem pristaništa u Rijeci Crnojevića i Virpazaru stvoriće se uslovi razvoja nautičkog turizmana Skadarskom jezeru.Prioritet treba dati sadržinskom opremanju postojećih nautičkih punktova koji se nalaze u sastavu izgrađenih ioperativno osposobljenih djelova obale, kao što su Kotor, Tivat, Bar i Budva. Čini se najhitnijim kompletiranjeizgradnje marine unutar prostora luke Bar, jer je već obavljen veliki dio radova.Na Primorju postoje izgrađeni sportsko rekreacioni kapaciteti i uslovi koji, uz dodatna ulaganja,modernizaciju i proširenja, te usmjerenjem na sportski menadžment, mogu biti izvanredna komplemenarnadjelatnost ekoturizmu i odnose se na avanturističke sportove, aktivno i rekreativno bavljenje sportovimaVažan dio turističke ponude su kupališta, kao mjesta za sunčanje, kupanje i ostale oblike rekreacije.Planira se dalje uređenje dijelova gradskih obala u Boki Kotorskoj na potezu Igalo - Kamenari, kroz Risan i Dobrotu,na potezima Muo - Prčanj - Stoliv Lepetani - Župa te Đuraševići - Krašići. Tu se misli na adaptaciju postojećih igradnju novih ponti i mandraća, kao i postavljanje pontona.Po pitanju gradskih kupališta na području otvorenog mora (Budva, Bečići, Petrovac, Sutomore, potez Žukotrlica -Topolica) predviđa se proširenje zaleđa kroz veće uključivanje zelenih i slobodnih površina sa pratećim sadržajima ivodenim zabavnim parkovima.U skladu sa razvojem novih turističkih kapaciteta na spoljnoj obali mora, predviđaju se adekvatni kupališni sadržaji -Luštica, zaliv Trašte i Bigova, Donji Grbalj, potez Sveti Stefan - Petrovac, Maljevik, potezi Veliki pijesak - StariUlcinj, Valdanos - Ulcinj, zona Pinješa. Dio ovih kupališta može imati i izletnički karakter.Kao najjači izletnički kupališni punkt u zalivu predviđa se Kalardovo, a na otvorenom moru ostrvo Sveti Nikola,preko puta Budve, sa nizom kupališnih jedinica. Ostala mala ostrva i školjeve je moguće uključiti u izletničkeprograme, bez izgradnje objekata na njima.Strana 126