PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - Nacrtkako bi formirana dokumentacija počivala na pouzdanim podacima. Prikupljanje i formiranje dokumentacije oizvršenim arheološkim istraživanjima za potrebe izrade Arheološke karte Crne Gore, njena izrada i mjere kadigitalizaciji dokumentacije o kulturnoj baštini su koraci koji vode kompletnijoj zaštiti kulturnog nasljeđa.Regulisanje pitanja zaštite podvodnih arheoloških lokaliteta jedan je od primarnih zadataka, s obzirom na njihovutrenutnu potpunu nezaštićenost. Lokalne vlasti bi trebalo da pri izradi urbanističkih planova obavezno uključe inadležne službe koje se bave zaštitom kulturne baštine. Svim registrovanim i novoproglašenim spomenicima jepotrebno utvrditi i granice zaštićenog područja, a sve one koji nijesu privedeni namjeni i koji se nalaze u ruševnomstanju sanirati i revitalizovati.Nekontrolisana gradnja ugrožava kulturno nasljeđe, pa je potrebno uvesti mjere za zaštitu tradicionalne arhitekture,definisati definisati kulturni pejzaž i obezbijediti preduzimanje i drugih mjera zaštite, koje su uskladu sa usvojenimprincipima i savremenim standardima.2.9.3. Koncept zaštite prirodne baštineKoncept zaštite prirodne baštine je zasnovan na primjena modela održivog razvoja, koji u pojedinim prostorima CrneGore mora uvijek biti specifičan, usklađen sa lokalnim uslovima i zasnovan na nosivim karakteristikama prostora.Razvoj mora biti kompatibilan s ekološkim karakteristikama prostora i mora ih unaprijeđivati, a prostorni iurbanistički planovi na svim nivoima moraju biti zasnovani na očuvanju kvaliteta životne sredine.Pritom je neophodno da se smanji devastacija prostora (kontrolom rizičnih aktivnosti), a da se zadrži postojeći nivoučešća antropogenog prostora (eventualno povećanje se uslovljava saniranjem odgovarajućeg dijela u postojećemprostoru). Na kraju, mora da obezbijedi saniranje degradiranih i ugroženih područja.Radi razrješavanja konflikata između prirodne baštine i razvojnih projekata obezbijediće se:− Primjena raspoloživih mehanizama kojima se procjenjuju uticaji na životnu sredinu i posebno zaštićenuprirodnu baštinu;− Prostorno lociranje velikih razvojnih kapaciteta i projekata (tzv. „krupna infrastruktura” – putevi, vodovodi,cjevovodi, željezničke pruge, deponije za otpad, vodene akumulacije i dr.) van zaštićenih područja prirode,posebno onih koja imaju međunarodni značaj;− Sanacija degradirane i ugrožene životne sredine.2.9.4. Preporuke i mjere za zaštitu prirodne baštinePreduslov za postizanje održivog razvoja je efikasna zaštita prirodne baštine, što se može postići uz povećanjenacionalno zaštićenih područja prirode kojima se efikasno upravlja. Pri identifikaciji zaštićenih područja koriste seevropske tioplogizacije staništa koja su značajna za zaštitu (EMERALD, Natura 2000), vodeći računa da se obuhvatesvi reprezentativni ekosistemi. Revizija statusa postojećih zaštićenih područja prirode, i imenovanje upravljača za svekategorije zaštićenim područja prirode i definisati optimalni model upravljanja (uključujući participativni pristup) zaodgovarajuće nacionalne kategorije zaštićenih područja su koraci u mjerama zaštite prirodne baštine.Prilikom sprovođenja aktivnosti za postizanje gore navedenih ciljeva, radiće se i na efikasnijem sprječavanjugubljenja biodiverziteta.2.9.5. Dugoročna projekcija zaštićene prirodne baštine – mreža zaštićenih područja prirodeIako je postojećom mrežom zaštićenih područja prirode obuhvaćen značajan broj prepoznatih centara biodiverziteta,u cilju daljeg jačanja njihove zaštite pristupiće se, fazno, ustanovljavanju novih zaštićenih područja prirode.Predlozi dugoročne projekcije novih zaštićenih područja prirode daju se po sljedećim kategorijama zaštite:Rezervati prirodePostojeća mreža rezervata prirode treba da bude redefinisana u skladu sa nalazima revizije zaštićenih područjaprirode, a kao prioritetna područja se predlažu Skadarsko jezero i Ulcinjsko primorje koje treba posmatratiStrana 146