PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - NacrtPored navedenih ekoloških i razvojnih problema, potrebno je istaći i:− Teškoće u očuvanju mediteranskog bio-geodiverziteta, u prvom redu zbog nekontrolisane izgradnje objekata,kao i nedozvoljene sječe vegetacije u pojedinim djelovima primorja, koja mora biti isključivo u okvirimasanitarne i/ili ekološki dozvoljive granice;− Krivolov na moru, naročito najkvalitetnijih vrsta, dobija prijeteće razmjere (gubljenje dijela biološkogdiverziteta akvatorija). Neophodno je hitno preduzimanje zakonom predviđenih sankcija i drugih mjera, sajedne, kao i stimulativnih mjera usmjerenih ka promjeni strukture izlova, sa druge strane;− Visok seizmički rizik, koji iziskuje preduzimanje mjera predviđenih za njegovo smanjivanje;− Nedostatak pijaće i tehničke vode (tj. vode za komunalne i tehnološke potrebe), u uslovima visoke zapuštenostisistema za vodosnabdijevanje, velikog gubitka vode na mreži;− Nedovoljan tretman kanalisanih otpadnih voda i problemi zagađivanja akvatorija, naročito u Boki Kotorskoj iluci u Baru;− Opasnost i rizik od šumskih požara, koja nalaže održavanje, odnosno uvođenje sistema zaštite koja bi bilaznatno efikasnija od postojeće, a naročito na najugroženijim područjima (okolina Herceg Novog, Kotor injegova okolina, Luštica, Donji Grbalj, okolina Budve i Petrovca, okolina Bara i dr.);− Znatno zaostajanje pomorskog saobraćaja za potrebama, a u tome naročito priobalne plovidbe (dok sumeđunarodne pomorske veze razvijene jedino sa Italijom);− Nedovoljna revitalizacija starih urbanih jezgara i otklanjanje posljedica zemljotresa iz 1979. godine;− Pojave netradicionalnih arhitektonskih i urbanih formi u izgradnji i uređenju naselja i drugog prostora.Ako ne budu preduzete odgovarajuće prostorno-planske, urbanističke i mjere zaštite životne sredine, treba očekivatisljedeće konflikte u prostoru ovog područja:− Dalje degradiranje akvatorija i djelova obale u Boki Kotorskoj, kao posljedica ulivanja netretiranih komunalnihotpadnih voda, industrijskih otpadnih voda i otpadnih voda iz hotelskih kompleksa, ekološki štetnih postupaka(na primjer, u Bijeloj i Tivtu), havarija tankera nafte i drugih saobraćajnih sredstava, nekontrolisanog bacanjačvrstog otpada, neizgrađenosti lučke infrastrukture (međunarodnih luka, marina i brodogradilišta) za prihvatbalastnih i ostalih otpadnih voda i čvrstog otpada i roba u transportu sa brodova koje mogu ugroziti životnusredinu i td;− Izgrađenost građevinskih objekata (kolektivnih ili individualnih, turističkih i ostalih) u Budvi, Bečićima,Svetom Stefanu i na djelovima barske i ulcinjske obale, posljedično nastavlja veliku antropopresiju na prostor uljetnjim mjesecima i izostajanje regulisanja zagađivanja vode, tla i vazduha, buke i dr.− Opasnost od izlivanja naftnih derivata u akvatorij i opasnost od eksplozija i požara (skladište naftnih derivataLipci u Boki Kotorskoj i uz Luku Bar)− Ekološki rizik od zagađivanja vazduha u barskom području, kao posljedica dovoza i odvoza, pretovara iskladištenja pojedinih materija (boksita, sintermagnezita, aditiva za KAP i dr.)− Opasnost od neregulisanih klizišta (na primjer u području Herceg Novog, Babin Do u Budvi )− Neprilagođenost izgradnje seizmičkom riziku− Iako je reaktiviranje sela u primorskom pobrđu (i primorskom zaleđu) još sporo i ne toliko rašireno, u većembroju tih sela počinje nagla izgradnja, mahom bez usmjeravanja i kontrole. Kako je riječ o naseljima i prostorukoji su od najvećeg značaja za očuvanje i povećavanje atraktivnosti crnogorskog primorja u skoroj budućnosti ina dugi rok, prije svega putem selektivnog razvoja alternativnih i komplementarnih oblika najkvalitetnijeg i uzto veoma isplativog turizma, to iziskuje hitno preduzimanje odgovarajućih mjera, a u prvom redu izraduplanskih programa i projekata razvoja, uređenja i ekološke zaštite tih naselja (prostora). Ako to ne budeurađeno, moguće je da nastanu brojni konflikti u aktiviranju, odnosno korišćenju ovog prostora, sa jedne, kao ida komparativne prednosti šireg područja obale budu ubrzano smanjivane, sa druge strane (Luštica, DonjiGrbalj, sela u Paštrovićima, sela u zaleđu Barske rivijere).− Neusklađenost između nove izgradnje i zahtijeva zaštite prirodnog i kulturnog nasljeđa.3.9.2. Središnji regionSredišnji region se srijeće sa velikim i brojnim razvojnim i prostorno-ekološkim problemima.Migracije stanovništva i deagrarizacija su karakteristične za ovo područje, i javljaju se u ruralnim naseljimasjeverozapadnog dijela. Može se reći da je deagrarizacija i depopulacija prisutna u svim djelovima ruralnog područja,izuzev Zetske ravnice, a sa druge strane, u toku je snažan proces doseljavanja stanovništva u Podgoricu, kao i rastprigradskih naselja.Strana 85