Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - NacrtMeđuopštinska deponijaMeđuopštinski reciklažni centarSlika 3. – Međuopštinske deponije za čvrsti komunalni otpad i reciklažni centriPostojeća situacija u oblasti komunalnog otpada može se poboljšati širenjem teritorija sa kojih se sakuplja otpad, kaoi povećanjem broja kontejnera za sakupljanje otpada, te uvođenjem kontejnera za selektivno sakupljanje papira,kartona, metala, stakla, plastike i organskih materijala. Neophodno je nabaviti veći broj transportnih sredstava iformirati mreže međuopštinskih deponija za tretman i deponovanje sakupljenog otpada. Na kraju, neophodno jeizgraditi zvanični sistem za recikliranje otpada i sav proces početi donošenjem srednjoročnih i dugoročnih planova,ali i obezbijediti njihovu realizaciju.2.7. Područja i zone od javnog interesaOd javnog interesa su sva područja koja su zaštitćena nacionalnim, regionalnim i međunarodnim dokumentima, kaoi ona koja su to postala na osnovu donešenih zakonskih regulativa (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o nacionalnimparkovima, Zakon o planiranju i uređenju prostora, Rješenje o upisu u centralni registar zaštićenih objekata prirode)Područja od javnog interesa su: nacionalni parkovi; regionalni parkovi; morsko dobro; područja pod zaštitomUNESCO ( Svjetski rezervat biosfere, Svjetsko prirodno i kulturno nasljeđe); područja obuhvata urbanih naseljaGUP-ova; koridori infastrukturnih sistema (autoputevi, brze saobraćajnice, željezničke pruge, dalekovodi, i dr.);akumulacije, brane i prateći objekti; obale rijeka, jezera i mora.Zone od javnog interesa su: posebni prirodni predjeli, rezervati prirode, spomenici prirode, zaštićeni objektikulturnog nasljeđa, rudarski reviri i ležišta (ugalj, boksit, olovo, cink...), izvorišta pitke vode, aerodromi, luke ipristaništa, slobodne carinske zone i zone za odbranu zemlje, kao i sve one u kojima se nalaze objekti od javnoginteresa.2.8. Koncesiona područjaPrirodni resursi i druga državna – nacionalna dobra, mogu biti davana na koncesiono korišćenje ako je to od interesaza razvoj privrede, standarda građanja, ili iz nekog drugog interesa. Te interese određuju nadležni državni organi,kao i uslove pod kojima se može ostvariti koncesiono pravo. U pogledu uslova korišćenja prostora kocensionar imasva prava i obaveze kao i svi ostali investitori odnosno privredni subjekti.Prirodni resursi koji imaju potencijalnu ekonomsku vrijednost, ili koji obezbjeđuju sredstva za život, kao što sudrvna građa, minerali, nafta, vode, biljni i životninjski svijet, obilježja čovjekovog okruženja koja služe za dobrobitStrana 144
Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrtzajednice ili u rekreativne svrhe, kao što su parkovi - mogu se dati na koncesiono korišćenje na određeno vrijeme,kao i javne usluge.Javne usluge su projekat ili bilo koja vrsta usluga koju obično finansira ili vrši javni sektor, kao što su elektrane,autoputevi, luke, aerodromi, kanali, brane, hidroelektrane, vodosnabdijevanje, navodnjavanje, telekomunikacije,željeznice i željeznički transport, sistemi transporta, stambene djelatnosti, državne zgrade, turistički projekti, pijace,gradska čistoća, obrazovne i zdravstvene ustanove, kao i druge usluge koje <strong>Vlada</strong> može da odredi.2.9. Koncept zaštite životne sredine i kulturnog nasljeđa (osnove zaštite prirodne ikulturne baštine)2.9.1. Koncept zaštite kulturne baštineNajznačajnija karakteristika budućeg prostornog razvoja <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> trebalo bi da bude integralni pristup zaštitiprirodne i kulturne baštine.Područja nacionalnog značaja definisana su na osnovu broja, strukture i kvaliteta građevinskog nasljeđa;prepoznatog kulturnog nasljeđa; kvaliteta etnografskog prostora; očuvanosti prostora; i prostornog identiteta ireprezentativnosti konkretnog područja na nivou <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.Poseban kulturni i simboličan značaj ima more, odnosno morski akvatorij <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, pa njegova zaštita, čuvanje iodrživo korišćenje treba da imaju prioritet.Nužno je napraviti veoma značajan iskorak na polju integralne zaštite prirodne i kulturne baštine, što je danaspraktično jedinstven pojam. Zaštiti prirodne i kulturne baštine pridodaju se različite forme tradicionalnog načinaživota, kao integralni dio graditeljske baštine i prirodnog ambijenta.Nemoguće je razdvojiti kulturni pejzaž i arhitektonski ambijent. Naprotiv, insistiranje na integralnom pristupudoprinosi uvećanju značaja sveukupnog prostora, autentičnih vrijednosti pejzaža, koji je i tvorevina ljudskih ruku, idrugih kategorija kulturne baštine, kao resursa održivog razvoja. Uređenje pejzaža je odraz civilizacijskog razvoja,njegovog nivoa, društvenog uređenja, orografskih i klimatskih karakteristika i najbitniji uslov za opstanakekosistema. Štiteći i unaprjeđujući autentični kulturni pejzaž i ambijent, omogućava se integralna zaštita prostornihcjelina i pojedinačnih kompleksa i objekata sa svojstvom kulturne baštine.Istorijski gradovi <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, kao dio kulturnog nasljeđa čine njegov najreprezentativniji dio, pa samim tim i veomaznačajan resurs prostornog razvoja Republike. Velika spomenička vrijednost i potencijal starih gradova leži i uraznovrsnosti kulturnih dobara koje posjeduju.Stara urbana jezgra sadrže, osim urbanističkih vrijednosti, brojne kategorije arhitektonskog nasljeđa, pokretnispomenički fond, objekte i prostore s očuvanom prvobitnom dispozicijom i namjenom. Upravo je pitanje održavanjaautentične, ili izbora odgovarajuće nove perspektivne i kompatibilne namjene, jedno od krucijalnih u postupkuzaštite i revitalizacije starih urbanih jezgara.Naprotiv, neadekvatan izbor namjene u praksi posljedično povlači degradiranje spomeničkih vrijednosti i izlaženje izželjenog okvira revitalizacije i integralne zaštite.O neodgovarajućoj i nepoželjnoj prenamjeni prostora koja je uslovila drastično preoblikovanje spomeničke cjeline igubljenje brojnih izvornih atraktivnih karakteristika najbolje svjedoči danas Stari grad Budva, (previše uslužnihdjelatnosti u nesrazmjeri sa drugim funkcijama, nove namjene u preoblikovanim prostorima sa brojnim izlozima,reklamama, prizemlja izmijenjenih otvora, podova i drugih elemenata enterijera).2.9.2. Preporuke i mjere za zaštitu kulturnog nasljeđaObzirom na zabrinjavajuće stanje u kome se kulturna baština nalazi, kao i na konstataciju da je njeno dalje očuvanjedovedeno u pitanje najčešće neodgovornim odnosom različitih subjekata, potrebno je preduzeti odgovarajuće mjereza formiranje kvalitetne i na savremenim osnovama sazdane dokumentacije o kulturnoj baštini. Pored toga,neophodno je stvoriti uslove za preduzimanje potrebnih istraživanja spomenika i posebno arheoloških lokalitetaStrana 145