Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrt−−−−−−−−Usklađivanje planova razvoja pojedinih djelatnosti sa opredeljenjima Prostornog plana Republike, uzdosljedno poštovanje zahtjeva za zaštitu životne sredine i kriterijuma za smanjivanje seizmičkog rizika. Uskladu sa tim, nužno je prije otpočinjanja realizacije nekih krupnih objekata, a posebno objekata iz oblastikapitalne infrastrukture (saobraćaja i energetike), izvršiti studijska istraživanja opravdanosti i izvodljivostitakvih opredeljenja, ne samo sa aspekta društveno-ekonomske opravdanosti, nego i sa aspekta cjelishodnostiprostornog razmještaja tih objekata i njihovog uticaja na životnu sredinu;Izdvajanje u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave, saglasno opredeljenjima iz ovog Plana,građevinskih, poljoprivrednih i šumskih zemljišta i utvrđivanje uslova za njihovo uređenje i korišćenje. Uokviru tako definisanih namjena prostora, u prostornim planovima jedinice lokalne samouprave trebaprecizno odrediti: zone zaštite prirode, zone sa specifičnim namjenama, zone intenzivne poljoprivrede, zoneintenzivnog turizma i rekreacije, kao i zone od interesa za odbranu;Sprovođenje opredjeljenja iz ovog Plana treba da prati usaglašavanje odnosno izmjene i dopune propisakojima se uređuju uslovi i način korišćenja prostora, a posebno propisa o poljoprivrednom zemljštu, šumama,građevinskom zemljištu, o zaštiti prirode, voda i morskom dobru;Realizovanje opredjeljenja ovog Plana u velikoj mjeri zavisi od aktivnosti i ostvarene saradnje svih organa iinstitucija, koje operativno i kompetentno učestvuju u procesu realizacije Plana;Isto tako od posebnog je značaja kontinuitet planskog procesa, kao i činjenica da prostorne planove rade samospecijalizovane institucije kojima je to osnovna djelatnost i koje su u stanju da kod pripreme i izrade tihplanova, primjenom naučnih metoda, obezbijede trajnu vrijednost i kvalitet planova;Mjere ekonomske politike na noviou Republike, moraju biti u funkciji realizacija opredjeljenja ovog plana.Njima je, prije svega potrebno obezbijediti ravnomjeran regionalni razvoj, prvenstveno kroz brži razvojSjevernog regiona i sela;Inventarisanje prostora i formiranje jedinstvenog informacionog sistema su bitne pretpostavke savremenogplaniranja, organizacije i kontrole realizacije razvoja prostora, što zahtijeva odgovarajuće prilagođavanje,kadrovsku i tehničku osposobljenost organa i institucija za uspješno i kvalitetno obavljanje ovih poslova;Smanjenje seizmičkog rizika, primjenom aseizmičkog urbanističkog planiranja, projektovanja i građenja.Za ostvarivanje PPRCG-a kao projekta održivog razvoja jako je važan redosljed realizacije pojedinih sektorskihprograma u relizaciji definisanih prioriteta.Od infrastrukturnih projekata republičkog značaja treba realizovati autoput Virpazar-Podgorica-Mateševo,magistralni put Risan – Nikšić – Žabljak - Pljevlja, magistralni put Herceg Novi – Trebinje, obilaznice Primorskihgradova po trasi magistrale za brzi motorni saobraćaj i po usaglašavanju sa susjedima izgradnja Jadransko-jonskogautoputa. Poslije završetka rekonstrukcije pruge Podgorica – Nikšić, koja je u toku, treba izvršiti rekonstrukcijupruge Bar – Bijelo Polje, kao i rehabilitaciju pruge Podgorice - Skadar. Za potrebe kvalitetnijeg snabdijevanje vodomCrnogorskog primorja potrebno je završiti Regionalni vodovod. U Pljevljima, Podgorici i Nikšiću radi poboljšanjakvaliteta vazduha potrebno je preduzeti mjere kontrole emisije gasova iz industuskijskih postrojenja TE Pljevlja,KAP-a i Željezare Nikšić. U cilju smanjenja deficita električne energije neophodno je u skladu sa Strategijomenergetske efikasnosti sprovesti mjere racionalizacije potrošnje električne energije, a zatim u skladu sa Strategijomrazvoja energetike sprovesti aktivnosti na otpočinjanju izgradnje HE na Morači (Andrijevo, Raslovići, Milunovići iZlatica), HE Komarnica i II blok TE Pljevlja. Kao prva etapa u sprovođenju PPRCG do 2008. godine treba uraditirevizije ili izrade Prostornih planova opština i revizije Prostornih planova područja posebne namjene.Kao prve projekte u okviru razvoja Sjevernog regiona i njegovog povezivanja sa ostalim razvijenijim regionima<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> predlažu se unaprjeđenja saobraćajnog povezivanja putevima: Pljevlja – Žabljak - Nikšić (rekonstrukcijaregionalnog puta Pljevlja – Žabljak i izgradnja magistralnog puta Žabljak – Duži-Most preko Komarnice-veza namagistralni put Nikšić-Plužine u mjestu Živa) sa priključkom za Šavnik; Pljevlja – Bijelo Polje (rekonstrukcijaregionalnog u magistralni put Pljevlja – Bijelo Polje). Na zaštiti Tare i životne sredine Mojkovca treba završiti radovena sanaciji i konzervaciji jalovišta rudnika Brskovo.U Središnjem regionu zbog značaja zaštite Skadarskog jezera i kvaliteta životne sredine u Bjelopavlićkoj i Zetskojravnici kao i Cetinjskog polja treba realizovati uređaje za prečišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih vodaNikšića, Danilovgrada, Podgorice i Cetinja, kao i regionalnu sanitarnu deponiju čvrstog otpada u Podgorici.U Južnom regionu sve izraženiji problem ugrožavanja kvaliteta životne sredine u Boki Kotorskoj treba rješavatizavršavanjem integralnog kanalizacionog sistema i dispoziciju otpadnih voda iz Zaliva. Zbog unapređenjaprekogranične saradnje i podrške turizmu Boke Kotorske treba izgraditi magistralni put Herceg Novi – Trebinje. Ucilju rješavanja uskih grla na postojećoj magistrali izgraditi obilaznice Primorskih gradova po trasi magistrale za brzimotorni saobraćaj.Strana 152
Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrt3.3. Smjernice za korišćenje zemljišta i zemljišna politikaZemljište je osnovni prirodni resurs Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Planski zadatak je racionalno korišćenje, što ujednopodrazumijeva i njegovo očuvanje, zaštitu i unaprjeđenje.Neophodna je zaštita poljoprivrednog i šumskog zemljišta, pejzaža, posebno zemljišta na teriotoriji nacionalnih iprirodnih parkova slivova, izvorišta, vodotoka a posebno njihovih graničnih djelova, svih obalnih područja jezera imora, arheoloških nalazišta, kulturnog nasljeđa i ne manje važno, potrebno je zaštititi i produktivno zemljište uurbanim i ruralnim naseljima;U cilju korišćenja prostora, potrebno je odrediti smjernice za očuvanje prostora i korišćenje:− Prostora za provlačenje krupne infrastrukture;− Zemljišta za korišćenje i eksploataciju rudnih nalazišta;− Gradskog građevinskog zemljišta za razvoj gradova;− Prostora za energetske i vodoprivredne akumulacije.Unaprjeđenje zemljišta je neophodno izvršiti u cilju njegovog daljeg korišćenja i zaštite. Prioritet u smislurevitalizacije i sanacije ima zemljište iskopa, jalovišta, kamenoloma i pozajmišta građevinskog materijala, kao i onodevastirano erozijama i bujicama. Na zagađenom zemljištue je neophodno izvršiti sve mjere daljeg sprječavanja togpocesa.Zemljišna politika je prerogativ države, kako u oblasti ostvarivanja nacionalne (državne) prostorne politike (naprimjer, kroz urbanističko ili regionalno planiranje), tako i u oblasti uređenja odnosa na tržištu. Za njenu aktivnupolitiku odlučujuće je važno da javni sektor, tj. država i lokalne zajednice, ostane vlasnik najvećeg dijelagrađevinskog (urbanog) zemljišta koje je potrebno za razvoj privrede i društvene infrastrukture. U Crnoj Gori jošnema zaokružene i konzistentne zemljišne politike, a za određivanje svega što treba da bude sadržaj te politike(osnovni principi, ciljevi, instrumenti, institucionalna podrška i dr.) neophodno je preduzeti sljedeće:− Izvesti analizu stanja i trendova na području uređenja prostora, prometa, upravljanja i gazdovanja zemljištem;− Identifikovati, opisati i analizirati moguće ciljeve zemljišne politike;− Identifikovati i definisati opšte i posebne instrumente koje bi bilo moguće upotrijebiti za dostizanjeopredijeljenih ciljeva zemljišne politike;− Proučiti izvodljivost i efikasnost različitih mjera i instrumenata u odnosu na postavljene ciljeve, ocjenomdruštvenih oportunitetnih troškova i koristi.Većinu navedenih zadataka treba da obave nadležni državni organi i organi lokalne vlasti, na osnovu nezavisnih inepristrasnih ekspertskih uvida i ocijena kompetentnih stručnih i naučno-istraživačkih institucija i organizacija.Prije toga, međutim, neophodno je da se hitno priđe formiranju odgovarajuće državne evidencije (ili više njih),odnosno podataka koji su neophodni za vrednovanje postojećeg fonda nekretnina. Ovdje prioritet ima sređivanjezemljišnog katastra, katastra objekata i drugih evidencija o nekretninama, jer bez toga nije moguće efikasnoodlučivanje o ulaganjima u prostor i upravljanje građevinskim zemljištem.3.4. Smjernice i postavke za izradu prostornih planova opština i generalnihurbanističkih planovaU skladu sa projekcijama razvoja i konceptom organizacije uređenja i korišćenja prostora Republike do 2020.godine, utvrđene su smjernice i postavke za izradu prostornih planova opština i generalnih urbanističkih planova.Prostorne planove opština i Generalne urbanističke planove centara lokalnih zajednica treba donijeti u skladu saZakonom do 2008. godine, a njhovu razradu sprovesti urbanističkim planovima detaljne razrade, vodeći računa oveličini zahvata primjerenoj specifičnostima i atraktivnostima konkretnih prostora.3.4.1. Politike za prostorni razvoj <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>Saglasno konceptu policentričnog modela organizacije i regionalne diferencijacije strukture, smjernice i postavke zaizradu prostornih planova opština koje pripadaju Južnom, Središnjem i Sjevernom regionu, Planom su definisanekao politike, koje obuhvataju: namjenu površina i distribuciju aktivnosti; mrežu naselja i distribuciju stanovništva; izaštitu i unaprjeđenje prirodne sredine. Integracija regiona vrši se zajdničkom javnom infrastrukturom (autoputevi,Strana 153