PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

Prostorni plan Republike Crne Gore do 2020. godine - NacrtKulturaRazvijanje kulture kao sastavnog dijela životne sredine podrazumijeva jačanje osnovnih poluga kulturnog života.Segmenti kulturne osnove, koje treba unaprijediti i razvijati su unaprjeđivanje kulture slobodnog vremena,kultivisanje i humanizacija radnog i životnog ambijenta, razvijanje i afirmacija nacionalne i kulture svih naroda inarodnosti Crne Gore, stvaranje povoljnijih uslova za razvoj kulturnih djelatnosti i usluga kulture na teritorijiRepublike, širenje i sadržajno obogaćivanje kulturno-umjetničkog amaterizma i međunarodne saradnje u ovojoblasti, i na kraju, ali ne manje važno - očuvanje prirodne i kulturne baštine.Fizička kulturaRazvoj oblasti fizičke kulture treba povezati i uskladiti sa zdravstvenim standardom, humanizacijom uslova života irada, povećanjem radne i obrazovne sposobnosti stanovništva i akcijama koje se preduzimaju za prevenciju bolestizavisnosti kod mladih.Razvoj mreže objekata fizičke kulture činiće osnovu razvoja vrhunskog sporta, a prioritet treba staviti na sportskeaktivnosti mladih. Kao nosioce razvoja ove djelatnosti treba odrediti škole, fakultete, sportske klubove i organizacije .Potrebno je omasoviti članstvo u sportskim klubovima, podići standard pojedinih sportskih aktivnosti, naročito uvrhunskom sportu. Treba proširiti i produbiti bazu fizičke kulture, tako što bi se potpuno obuhvatio uzrast djece iomladine od 7 do 19 godina (svih nivoa vaspitanja i obrazovanja), ali i studenti (generacija od 19 do 25 godina).Fizička kultura bi trebalo da obuhvati i veći procenat stanovništva između 25 i 55 godina.ZdravstvoCilj razvoja zdravstva je ostvarivanje sveobuhvatne, kontinuirane i efikasne zdravstvene zaštite koja će bitipristupačna svim kategorijama stanovništva. Kao prioriteti se izdvajaju sprječavanje i rano otkrivane bolesti, brzo iefikasno liječenje i rehabilitacija oboljelih.Dovršavanjem izgradnje mreže zdravstvenih objekata, dopunjenih širenjem privatne ljekarske prakse u gradovima imjesnim područjima, pružiće se efikasnija zdravstvena zaštita. U ovome, prioritet treba dati primarnoj zdravstvenojzaštiti, sa naglaskom na razvoj kućnog liječenja.Zdravstvenu djelatnost Crne Gore ubuduće treba razvijati kao integralni dio evropskog zdravstvenog sistema.Sistem zdravstvenih ustanova mora da bude zasnovan na povezivanju, udruživanju i podjeli rada.Socijalna i dječja zaštitaSistem i praksu zaštite potrebno je prilagoditi standardima predviđenim evropskim zakonodavstvom, ekonomskimmogućnostima Crne Gore, demografskim promjenama, promjenama u životnom standardu, ubrzanoj urbanizaciji isl.Potrebno je stvoriti nove oblike zaštite djece i starih lica (zbog očekivanog porasta ovih grupa i promjena u navikamaživota), ali i podići nivo zaštite ranjivih kategorija stanovništva, (u skladu sa međunarodnim standardima iočekivanim demografskim promjenama). Za bolju socijalnu zaštitu je neophodno naći načine za postizanje višegstepena socijalne sigurnosti materijalno neobezbijeđenih lica i metode koje bi ubrzale razvoj savremenih oblikapreventivne socijalne zaštite onog dijela stanovništva, koji neće biti u stanju (zbog prirodnih uzroka) da radomostvari minimum životnih potreba.Uz izmjene načina i uloge savjetodavnog rada institucionalne i vaninstitucionalne socijalne zaštite, treba definisatiodgovarajuću nacionalnu strategiju koja će biti izrađena kroz saradnju i pomoć međunarodnih agencija iorganizacija, Vladinih organa, nevladinih organizacija i drugih.Neophodan je ubrzan razvoj ustanova i službi za socijalnu zaštitu, a naročito u oblasti preventivne zaštite isprječavanja uzroka nastajanja socijalne potrebe, jer je primjetan trend rasta staračkih domaćinstava i osiromašenjavelikog broja stanovnika.Strana 102