Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrtfunkcionalnom pogledu, mreža će imati sljedeće službe: 1) Lokalne, u selima, mjesnim zajednicama ipreduzećima, biće zastupljene u svim djelovima opština (kao organizacioni djelovi zdravstvenih ustanova). 2)Opštinske funkcije, tj. domovi zdravlja, privatne ordinacije i apoteke, funkcionisaće u svim opštinskimcentrima.3) Republička i međuopštinske službe (opšte bolnice), sa sjedištima na Cetinju, u Baru, Kotoru,Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama i Pljevljima. 4) Međuregionalna i republička služba, sa sjedištem u Igalu,Risnu, Kotoru, Nikšiću i Podgorici. 5) Republički Klinički centar u Podgorici. 6) Visokoškolske ustanove uzdravstvu, tj. Medicinski fakultet u Podgorici, i naučno-istraživačke organizacije (Institut za zdravlje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>u Podgorici, Institut „Dr Simo Milošević” u Igalu). U pogledu proširivanja mreže, biće povećani kapacitetisamo nekih postojećih stacionarnih zdravstvenih ustanova i dopunskih objekata u nekim domovima zdravlja.− Do 2020. godine (a i kasnije), osnovna (primarna) zdravstvena zaštita. Potrebno je postaviti u osnovsistema (sa naglaskom na razvoj kućnog liječenja). Ovu zaštitu ostvaruju domovi zdravlja i dispanzeri, anosioci su izabrani ljekari, specijalisti opšte i urgentne medicine, ostali specijalisti i prateće medicinskoosoblje.U narednom periodu intenzivno će se proširivati privatna ljekarska praksa u gradovima, a otvaraće se i privatneordinacije i u mjesnim područjima.Tabela 25. - Stanje i predviđanje nekih pokazatelja razvoja zdravstvene zaštite <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>Stanje u 2003. Prognoza zaSelektivni pokazatelji/godina2020.Opšte bolnice 8 8Stacionari 6 7Specijalne bolnice 6 6Ljekari 1184 2980Stomatolozi 266 930Farmaceuti 103 520Zdravstveni radnici (viši, srednji, niži) 4170 6105Bolesničke postelje 4077 4800Živorođeni na 1000 stanovnika 13,6 13,0Umrli na 1.000 stanovnika 9,2 8,5Umrla odojčad na 1000 živorođenih 11,0 7,0Mrtvorođenih na 100 živorođenih 0,5 0,52.5.6. Prostorni koncept razvoja socijalne i dječje zaštiteU zbrinjavanju i zaštiti svih kategorija, prednost će imati gradovi sa najvećim brojem lica za određenu kategoriju.U dječjoj zaštiti, prednost će imati osnivanje/izgradnja jaslica, vrtića i zabavišta, prioritetno u gradovima gdje je većibroj zaposlenih žena.Tabela 26. - Stanje i predviđanje nekih pokazatelja razvoja socijalne zaštite <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>Selektivni pokazatelji/godina Stanje u 2003. Prognoza za 2020.Korisnici prava penzijsko-invalidskog osiguranja- Penzioneri 89.235 115.000Ustanove za socijalnu zaštitu 7 12- Korisnici 41.859 51.150Ustanove za djecu i omladinu (ukupno) 6 9- Za djecu lišenu roditeljskog staranja 1 2- Za ometene u psihofizičkom razvoju 4 5- Za vaspitno zapuštenu djecu 1 2Ustanove za zbrinjavanje odraslih 1 3Ustanove za zbrinjavanje samohranih majki - 1Objekti za odmor i rekreaciju djece, omladine 3 5Objekti za rekreaciju za penzionere, invalide rada i ostale invalide 3 5Ustanove za stručni i socijalni rad 10 13Samački hoteli za privremeno zbrinjavanje porodica u stanju socijalne potrebe - 5Strana 134
Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrt2.6. Prostorni koncept razvoja tehničkih infrastruktura sistema2.6.1. Prostorni koncept razvoja saobraćajne infrastrukturePlanirani sistem saobraćaja doprinijeće realizaciji ciljeva prostornog razvoja, posebno onih u dijelu dostizanjaravnomjernijeg regionalnog razvoja, unutrašnje integracije i integracije u međunarodnu saobraćajnu mrežu. Sistemće poboljšanjem regionalnih i međuopštinskih veza, kao i lokalne pristupačnosti omogućiti konsolidovanje,disperziju i diverzifikaciju privrednih aktivnosti, pa time i negativne trendove u demografskim kretanjima.Dominantan doprinos u uspostavljanju planiranog koncepta prostornog razvoja daće drumski saobraćaj, uključujućii organizovani gradski i prigradski prevoz koji svojom fleksibilnošću i gustom mrežom integriše sva naselja i značajnelokalitete. Željezničkim saobračajem će se vršiti daljinska distribucija ljudi i roba. Pomorski saobraćaj će imati uloguuvezivanja u međunarodne privredne tokove prevozom tereta i putnika, kao i uspostavljanja privrednih aktivnosti uslobodnim lučkim zonama. Jezerski i rječni saobraćaj biće prvenstveno u funkciji turizma i rekreacije. Vazdušnisaobraćaj će omogućiti lakšu dostupnost Crnoj Gori putnicima-posjetiocima (turistima) iz inostranstva i timeublažiti hendikep zbog njene pozicije u Evropskoj saobraćajnoj mreži.2.6.1.1. Koncept razvoja putne mrežeImajući u vidu pokazatelje i ciljeve postojećeg razvoja <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, kao i uloge koju ima putna mreža u ostvarenjuistih, a s obzirom na postojeće stanje putne mreže i očekivane saobraćajne tokove do 2020. godine, kao i predloženogkoncepta prostornog razvoja, definisan je koncept putne mreže <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. U tom konceptu kao dominantne osovineu razvojnim koridorima su magistralni putevi na dva transverzalna i tri longitudinalna pravca. Istočni transverzalnipravac Bar-Podgorica-Kolašin-Mojkovac-Bijelo Polje-Srbija, funkcioniše kao dio Jadranske magistrale. Ukonačnom, na ovom pravcu će funkcionisati budući autoput Bar-Podgorica-Mateševo-Andrijevica-Berane-Boljari,paralelno sa rekonstruisanim postojećim magistralnim putem, koji će pri izgradnji elektrana na Morači bitidjelimično izmješten, te poprimiti rang regionalnog puta na dionici Smokovac-Manastir Morača-Kolašin.Zapadni transverzalni pravac Risan-Nikšić-Žabljak-Pljevlja treba završiti izgradnjom nedostajućih dionica.Južni longitudinalni pravac duž primorja funcioniše kao dio Jadranske magistrale. Ulcinj-Herceg Novi ćefunkcionisati kao magistrala za brzi motorni saobraćaj sa međunarodnim priključcima na Debelom Brijegu premaHrvatskoj i u području Sukobina prema Albaniji. Postojeća saobraćajnica ostaće u funciji lokalnog povezivanjapriobalnih naselja. Središnji longitudinalni pravac funcioniše kao magistralni put na pravcu Božaj (granicaAlbanije)-Podgorica-Danilovgrad-Nikšić-Plužine-Šćepan Polje (granica BiH), sa priključcima Nikšić-Trebinje,Nikšić-Bileća i Nikšić- Gacko.Sjeverni transverzalni pravac Šula (granica Bih)-Pljevlja-Bijelo Polje-Berane-Rožaje-Bać (granica Srbija) trebazavršiti rekonstrukcijom regionalnog u magistralni put dionica Šule-Gradac i Pljevlja-Bijelo Polje.Kao posljedica regionalne evropske inicijative, kaja je djelimično realizovana dionicima autoputeva u Hrvatskoj iAlbaniji, anlizirani su koridori kroz Crnu Goru. Priključne tačke biće definisane međudržavnim sporazumima <strong>Crne</strong><strong>Gore</strong>, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije. Kao polazišta za opredjeljenje predložen je koridor (jedan od trirazmatranih u prethodnom Prostornom planu, a predložen Studijskom osnovom) na pravcu širi rejon Nudola premaBosni i Hrvatskoj, Grahovo–Čevo–Podgorica – širi rejon Božaja prema Albaniji. Trasa je opredijeljena na osnovukriterijuma minimalne povredljivoste terena, zaštite životne sredine, pozitivnosti uticaja na uspostavljenu mrežunaselja i saobraćajnica. Predložena trasa prolazi kroz rijetko naseljen i bezvodni kraj. Autoput će prvenstveno bitu ufunkciji tranzitnog međunarodnog saobraćaja i pospješiće prateće djelatnosti (trgovina, skladištenje i druge usluge) aznačajno popraviti međunarodni položaj <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i povećati dostupnost turističke ponude.Buduću mrežu sačinjavaju: 10A. Koridori budućih autoputeva su:− Dionica autoputa Beograd – južni Jadran kroz Crnu Goru: Boljare-Andrijevica-Mateševo-Bratonožići-zapadnaobilaznica Podgorice-Tanki rt-Bar− Dionica autoputa od veze sa autoputem Beograd - Bar do granice sa Srbijom (Kosovo i Metohija): Andrijevica– Murino – Čakor - Bjeluha.− Dionica Jadransko – jonskog autoputa: granica sa Bosnom i Hercegovinom (u rejonu Trebinja) – Čevo –Podgorica (sjeverna obilaznica – potrebno detaljnije istraživanje trase) – Božaj (granica sa Albanijom).10 Vidi projekcije - List br.3 u grafickim prilozima.Strana 135