12.07.2015 Views

PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrt1.3.2.3. Tehnički infrastrukturni sistemiSistemi tehničke infrastrukture treba da doprinesu razvoju policentrične mreže gradova i drugih naselja i njihovomkvalitetnijem razvoju. Infrastrukturni sistemi treba da povežu urbana i seoska područja ali i nacionalne, regionalne ilokalne infrastrukturne mreže sa evropskim mrežama, odnosno sa mrežama u neposrednom regionu.Razvoj privredne javne infrastrukture treba usmjeriti u zajedničke koridore, uz uvažavanje ograničenja kojaproizilaze iz zahtjeva za očuvanje biološke raznovrsnosti, prirodnih vrijednosti i zaštite prirodnih resursa i kulturnognasljeđa.Saobraćajnu infrastrukturu treba razvijati kroz:− povećanje sigurnosti i bezbjednosti saobraćaja na postojećoj putnoj mreži;− dogradnja nedostajuće putne mreže radi bolje integracije prostora <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>;− povezivanje na mrežu panevropskih multimodalnih koridora;− poboljšati kvalitet postojeće željezničke mreže, kvalitet prevoznih usluga i kapacitet željezničkemreže;− Potrebno je povećati opseg domaćeg i međunarodnog vodnog saobraćaja (pomorskog, jezerskog irječnog), kao i pomorske veze između pristaništa za domaći saobraćaj;− u razvoju vazduhoplone infrastrukture treba uspostaviti međunarodni aerodrom u Podgorici (klase 4E),aerodrom u Tivtu (klase 4D ) i aerodroma Berane, Žabljak, Nikšić i Ulcinj (najmanje klase 3C)Ostale saobraćajne siteme poput žičara, biciklističkih i pješačkih puteva, treba razvijati na mjestima gdje nijemoguće uspostaviti druge saobraćajne podsisteme, zbog reljefa i vremenskih uslova, kao i na mjestima kojima bi sena ovaj način podigla atraktivnost turističke ponude. Prioritet u postavljanju žičara treba da imaju planinskituristički centri, kao i specifične industrijske, šumarske i rudarske lokacije, odnosno objekti. Biciklističke stazetreba da postoje u gradovima i turističkim područjima, a mreže pješačkih puteva treba planirati u turističkimpodručjima tako da budu povezane sa mrežom biciklističkih staza.Telekomunikacionu infrastrukturu (satelitska mreže, mreže fiksne i mobilne telefonije, govorne mreže, mrežeradio-televizijske difuzije (emisije) i mreže kablovske televizije ) treba razvijati kao jedan od glavnih generatorarazvoja na svim nivoima, a naročito na lokalnim i regionalnim, kao i za potrebe zaštite i odbrane.Poštansku mrežu treba održavati i poboljšavati sa ciljem dostizanja visokog kvaliteta svih segmenata mreže.Uspostaviti informacioni sistem o prostoru, kao dio informacionog sistema Elektronska vlada.Energetsku infrastrukturu je potrebno razvijati kroz funkcionalno i prostorno objedinjene sisteme: proizvodnjaelektrične energije, prenos, transformacija i distribucija, sitem gasovoda, mreža objekata za skladištenje derivata,centralni sistem toplifikacije i dr. Sve planove i druge razvojne dokumente u ovoj oblasti treba praviti polazeći odsaznanja o tome da Crna Gora raspolaže ograničenim energetskim resursima (naročito u odnosu na do sadarazvijenu privrednu strukturu) te da korišćenje treba da bude racionalno i efikasno. Prednost treba dati obnovljivimi djelimično obnovljivim energetskim resursima. U kontrolisanju negativnih efekata, prednost treba da imaneutralizacija, odnosno smanjivanje čvrstih čestica i polutanata iz grupa SO2 i Nox.Hidrotehnička infrastruktura treba da obezbijedi: snabdijevanje vodom gradskog stanovništva i 90%seoskog stanovništva, snabdijevanje tehnološkom vodom industrije, vodu za navodnjavanje kvalitetnog i zapoljoprivredu namijenjenog zemljišta, odvodnjavanje suvišnih voda sa oko 50% površine, ribarstvo, hidroenergetiku,korišćenje voda za turizam, sport i rekreaciju.Zaštita i unaprjeđenje kvaliteta površinskih i podzemnih voda i voda priobalnog mora treba da budena nivou propisanih klasa kvaliteta. U skladu sa tim potrebno je obezbijediti tretman komunalnih i industrijskihotpadnih voda. Neophodno je uspostavljanje zona sanitarne zaštite na svim korišćenim i potencijalnim izvorištima.Potrebno je preduzeti mjere zaštite od velikih voda kao što su bujice, poplave, kao i od abrazije, erozije i dr.Odgovarajućim sistemom upravljanja otpadom treba obezbijediti potpunu pokrivenost čitave teritorije, pričemu prioritet treba da ima: izgradnja sanitarnih deponija, smanjivanje količine otpada; ponovna upotreba(„recikliranje”) otpada; kontrola na izvoru potencijalno opasnog otpada; i uklanjanje („gašenje”) neuređenihodlagališta.Strana 103

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!