PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore
PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore
PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrt1.3.2.3. Tehnički infrastrukturni sistemiSistemi tehničke infrastrukture treba da doprinesu razvoju policentrične mreže gradova i drugih naselja i njihovomkvalitetnijem razvoju. Infrastrukturni sistemi treba da povežu urbana i seoska područja ali i nacionalne, regionalne ilokalne infrastrukturne mreže sa evropskim mrežama, odnosno sa mrežama u neposrednom regionu.Razvoj privredne javne infrastrukture treba usmjeriti u zajedničke koridore, uz uvažavanje ograničenja kojaproizilaze iz zahtjeva za očuvanje biološke raznovrsnosti, prirodnih vrijednosti i zaštite prirodnih resursa i kulturnognasljeđa.Saobraćajnu infrastrukturu treba razvijati kroz:− povećanje sigurnosti i bezbjednosti saobraćaja na postojećoj putnoj mreži;− dogradnja nedostajuće putne mreže radi bolje integracije prostora <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>;− povezivanje na mrežu panevropskih multimodalnih koridora;− poboljšati kvalitet postojeće željezničke mreže, kvalitet prevoznih usluga i kapacitet željezničkemreže;− Potrebno je povećati opseg domaćeg i međunarodnog vodnog saobraćaja (pomorskog, jezerskog irječnog), kao i pomorske veze između pristaništa za domaći saobraćaj;− u razvoju vazduhoplone infrastrukture treba uspostaviti međunarodni aerodrom u Podgorici (klase 4E),aerodrom u Tivtu (klase 4D ) i aerodroma Berane, Žabljak, Nikšić i Ulcinj (najmanje klase 3C)Ostale saobraćajne siteme poput žičara, biciklističkih i pješačkih puteva, treba razvijati na mjestima gdje nijemoguće uspostaviti druge saobraćajne podsisteme, zbog reljefa i vremenskih uslova, kao i na mjestima kojima bi sena ovaj način podigla atraktivnost turističke ponude. Prioritet u postavljanju žičara treba da imaju planinskituristički centri, kao i specifične industrijske, šumarske i rudarske lokacije, odnosno objekti. Biciklističke stazetreba da postoje u gradovima i turističkim područjima, a mreže pješačkih puteva treba planirati u turističkimpodručjima tako da budu povezane sa mrežom biciklističkih staza.Telekomunikacionu infrastrukturu (satelitska mreže, mreže fiksne i mobilne telefonije, govorne mreže, mrežeradio-televizijske difuzije (emisije) i mreže kablovske televizije ) treba razvijati kao jedan od glavnih generatorarazvoja na svim nivoima, a naročito na lokalnim i regionalnim, kao i za potrebe zaštite i odbrane.Poštansku mrežu treba održavati i poboljšavati sa ciljem dostizanja visokog kvaliteta svih segmenata mreže.Uspostaviti informacioni sistem o prostoru, kao dio informacionog sistema Elektronska vlada.Energetsku infrastrukturu je potrebno razvijati kroz funkcionalno i prostorno objedinjene sisteme: proizvodnjaelektrične energije, prenos, transformacija i distribucija, sitem gasovoda, mreža objekata za skladištenje derivata,centralni sistem toplifikacije i dr. Sve planove i druge razvojne dokumente u ovoj oblasti treba praviti polazeći odsaznanja o tome da Crna Gora raspolaže ograničenim energetskim resursima (naročito u odnosu na do sadarazvijenu privrednu strukturu) te da korišćenje treba da bude racionalno i efikasno. Prednost treba dati obnovljivimi djelimično obnovljivim energetskim resursima. U kontrolisanju negativnih efekata, prednost treba da imaneutralizacija, odnosno smanjivanje čvrstih čestica i polutanata iz grupa SO2 i Nox.Hidrotehnička infrastruktura treba da obezbijedi: snabdijevanje vodom gradskog stanovništva i 90%seoskog stanovništva, snabdijevanje tehnološkom vodom industrije, vodu za navodnjavanje kvalitetnog i zapoljoprivredu namijenjenog zemljišta, odvodnjavanje suvišnih voda sa oko 50% površine, ribarstvo, hidroenergetiku,korišćenje voda za turizam, sport i rekreaciju.Zaštita i unaprjeđenje kvaliteta površinskih i podzemnih voda i voda priobalnog mora treba da budena nivou propisanih klasa kvaliteta. U skladu sa tim potrebno je obezbijediti tretman komunalnih i industrijskihotpadnih voda. Neophodno je uspostavljanje zona sanitarne zaštite na svim korišćenim i potencijalnim izvorištima.Potrebno je preduzeti mjere zaštite od velikih voda kao što su bujice, poplave, kao i od abrazije, erozije i dr.Odgovarajućim sistemom upravljanja otpadom treba obezbijediti potpunu pokrivenost čitave teritorije, pričemu prioritet treba da ima: izgradnja sanitarnih deponija, smanjivanje količine otpada; ponovna upotreba(„recikliranje”) otpada; kontrola na izvoru potencijalno opasnog otpada; i uklanjanje („gašenje”) neuređenihodlagališta.Strana 103