PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore
PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore
PROSTORNI PLAN REPUBLIKE CRNE GORE ... - Vlada Crne Gore
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrtefikasno i efektivno. Na taj način, sistematski bi se prišlo rješavanju tri ključna problema: 1) Nedovoljne seizmičkesigurnosti pretežnog dijela fonda postojećih objekata. 2) Nedovoljnog uvažavanje zahtjeva zemljotresne otpornosti isigurnosti prilikom promjene namjene, nadgradnje i rekonstrukcije objekata. 3) Nedostatka adekvatne zakonske itehničke regulative, primjerene savremenim konceptima seizmičke evaluacije i ojačanja ovih objekata, kao inedostatka prostornih i urbanističkih planova u kojima se ovaj problem riješava na adekvatan način.Makro i mikrozoniranje i kartiranje vulnerabiliteta (zasnovanog na adekvatnim istraživanjima). Pored korišćenjadrugih uobičajenih karata, u planiranju zemljotresne zaštite na urbanom nivou, obavezno treba koristiti i: 1) Mapeseizmičkog makro i mikrozoniranja pratećih seizmički indukovanih geoloških hazarda (za pojave likvifakcije, odrona,klizišta i dr). 2) Mape seizmičkog vulnerabiliteta zgrada i drugih objekata komunalne infrastrukture, koje adekvatnoprikazuju sadašnje stanje, primjenom savremenih metodologija istraživanja u ovim oblastima.Kao osnovna područja integralnog pristupa smanjenju seizmičkog rizika, mogu se označiti:− Utvrđivanje seizmičkog rizika i njegovog prihvatljivog nivoa.− Aseizmičko projektovanje i izgradnja objekata i infrastrukturnih sistema.− Prostorno-urbanističko planiranje u seizmičkim uslovima.− Mitigacija (ublažavanje) seizmičkog rizika kroz zakonodavno i institucionalno-organizaciono prilagođavanje.− Pripremljenost na zemljotres, u širem i savremenom značenju.− Korišćenje integrisanog informacionog sistema sa bazom podataka o prostoru i izgrađenoj sredini (GIS&IS).2.12. Osnove zaštite od interesa za odbranu2.12.1. Odbrana i zaštitaPrema projekciji budućeg razmještaja kompleksa za potrebe snaga bezbjednosti <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> predviđa se smanjenjeopsega površina i njihovo prestrukturiranje za civilne potrebe urbanizacije.Smjernice za organizaciju budućeg razvoja prilagođavanja potrebama odbrane i zaštite odnose se uglavnom na opšteuslove i uslove planiranja mjera zaštite.Opšti uslovi obuhvataju uređenje teritorije za potrebe odbrane i zaštite od raznovrsnih izazova, rizika i prijetnji,obezbjeđenje prostornih uslova za funkcionisanje kompleksa u kojima se nalaze objekti od posebnog značaja zaodbranu i zaštitu, te uređenje posebnih prostora – rezervacije lokacija za potrebe Vojske.Infrastruktura se prilagođava potrebama odbrane i zaštite prema kriterijumima datim u odgovarajućoj studiji SS-AE.Uslovi planiranja mjera zaštite obuhvataju sljedeće grupe mjera:− Smanjenje povredivosti urbanističkih i građevinskih sadržaja− Brza revitalizacija sadržaja nužnih za život i rad, odbranu i civilnu zaštitu− Obezbjeđenje zahtjeva za uspješnu realizaciju mjera civilne zaštite, s naglaskom na preventivni karakter.Prostornim planovima utvrđuju se urbanističko-tehnički uslovi izgradnje skloništa, potrebe usklonišnom prostoru, vrsti skloništa, kapacitet, otpornost, mikrolokaciju, mirnodopska namjena, položaj u odnosuna površinu tla i dr. Obim zaštite skloništa je od neposredne zavisnosti utvrđenog stepena zaštite određenoggradskog naselja i ekonomskih mogućnosti. Prema tome, pri planiranju skloništa treba imati u vidu da su opštine uCrnoj Gori, u odnosu na procjenu ugroženosti i povredljivosti prostora, sa aspekta zaštite, svrstane u tri kategorije,što je značajno sa aspekta određivanja vrste i otpornosti skloništa. Preporučuje se „isključivo” planiranjedvonamjenskih skloništa i to: u opštinama prve kategorije skloništa osnovne zaštite otpornosti od 100 kPa do 200kPa, druge kategorije skloništa osnovne zaštite od 100 kPa i opštine treće kategorije, jednostavnija skloništa samanjim stepenom zaštite, tzv. dopunska skloništa i zakloni.Kroz prostorno i urbanističko planiranje treba razriješiti problematiku lokacije zbornih mjesta prihvata, odnosnomjesta prikupljanja stanovništva predviđenog za evakuaciju, propusnu moć i vrste saobraćajnica koje će koristiti zapotrebe prevoza kod evakuacije, uređenje teritorije i druge sadržaje koji će pratiti planska rješenja.Radiološko-hemijsko-biološka zaštita (RHB) uspostavlja se kroz razvijenu saobraćajnu mrežu za brzu evakuaciju saprostora ugroženog RHB agensima, lokacija zdravstvenih i drugih ustanova za prihvat i hospitalizacijuStrana 149