Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - NacrtU prioritetne ciljeve spada i održavanje i poboljšanje kvaliteta rada i pouzdanosti postojeće elektroprenosne idistributivne mreže i dalji razvoj tih sistema i mreža. Elektroenergetski sistem <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> bio je dio jedinstvenogtehničko-tehnološkog elektroenergetskog sistema bivše SFRJ, te je u skladu sa njim i građen. Izgrađena je osnovnaelektroenergetska mreža napona 400 kV, 220 kV i 110 kV i odgovarajuća distributivna mreža koja omogućava da seskoro sva naselja u Crnoj Gori (osim teško pristupačnih sela u središnjem i sjevernom dijelu) snabdijevajuelektričnom energijom. Mrežom dalekovoda napona 400 kV i 220 kV, sa objektima koji su u pogonu, uključene supostojeće elektrane, ostvarena je veza sa elektroenergetskim sistemima u okruženju. U tom smislu započeta jerealizacija dalekovoda 400 kV Podgorica-Elbasan. Izgradnja novih izvora podrazumijeva definisanje koridora zaizgradnju dalekovoda odgovarajućeg naponskog nivoa koji će povezivati te izvore sa elektoenergetskim sistemom.Mreža dalekovoda napona 110 kV i 35 kV (u opštinama sa manjom potrošnjom električne energije), uz odgovarajućetrafostanice, predstavlja osnovnu razvodnu mrežu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Zbog toga što mnoga područja i gradovi u Crnoj Gori(posebno oni sa jednostranim napajanjem), nemaju kvalitetno snabdijevanje električnom energijom, neophodan jedalji razvoj prenosne i distributivne mreže.U pogledu zaštite životne sredine veliki značaj će imati intenzivnija proizvodnja hidroelektrične energije, predviđenagasifikacija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, veće korišćenje novih i obnovljivih izvora energije i razvoj centralizovanih sistemasnabdijevanja toplotnom energijom.Potrebno je podsticati razvoj naučno-istraživačkih, obrazovnih, projektantskih i radnih organizacija i njihovomosposobljavanju, da savremenim naučnim, stručnim i tehnološkim dostignućima prate razvoj energetike, uz stalnopovećanje energetske efikasnosti.2.6.3. Prostorni koncept razvoja hidrotehničke infrastruktureProstorni koncept razvoja hidrotehničke infrastrukture obuhvata korišćenje voda, zaštitu voda i slivova iprečišćavanje voda.Snabijevanje vodom stanovništva.- U ovoj oblasti cilj je snabdijevanje kvalitetnom vodom cjelokupnoggradskog stanovništva i oko 90% seoskog stanovništva, putem javnih vodovoda. Do ovog cilja se dolazi smanjivanjemgubitaka i racionalizacijom potrošnje, korišćenjem lokalnih izvorišta podzemnih i površinskih voda, obezbjeđenjemnedostajuće količine vode u Južnom regionu putem fazne realizacije Regionalnog sistema dovođenjem voda izbasena Skadarskog jezera u skladu sa Master planom vodosnabdijevanja opština Craogorskog primorja i opštineCetinje, kao i flaširanjem kvalitetne vode u cilju ostvarivanja komercijalnih efekata u korišćenju voda.Snabdijevanje vodom industrije. - Za tehnološke potrebe industrijskih korisnika, neophodno je gdje je god tomoguće, obezbjediti snabdijevanje zahvatanjem prvenstveno površinskih voda. Preporučuje se primjena recirkulacijei korekcije u tehnološkim procesima, u cilju racionalizacije potrošnje vode.Korišćenje vode za navodnjavanje.- Za kvalitetno i za poljoprivredu namjenjeno zemljište neophodno jeomogućiti navodnjavanje na oko 80% površine i odvodnjavanje suvišnih voda sa oko 50% površine. Usitnjenostpoljoprivrednog zemljišta predstavlja ograničavajući faktor za razvoj hidrotehničkih sistema. Mjerama eventualnihbudućih komasacija zemljišta, smanjuje se prethodno isakazano ograničenje.Ribarstvo.- Razvoj ribarstva treba uskladiti sa očuvanjem i unaprjeđenjem režima voda u vodotocima i jezerima, asve u sklopu opšteg očuvanja i unaprjeđenja životne sredine u Republici.Hidroenergetika.-Kroz planiranu izgradnju strategije razvoja energetike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, odrediće se ključni energetskiobjekti u domenu obnovljenih i neobnovljenih energetskih izvora. Preporučuje se da HE potencijal dobije mjesto uskladu sa definisanom strategijom održivog razvoje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.Korišćenje voda za urizam, sport i rekreaciju.- Stvaranje uslova za efikasnije korišćenje kopnenih vodnihresursa (mora, jezera, rijeka, potoka), i njihovog okruženja za turizam, sport i rekreativne namjene.Zaštita voda.- Zaštita i unaprjeđenje kvaliteta površinskih i podzemnih voda i voda priobalnog mora do nivoapropisanih klasa kvaliteta je glavni zadatak. Obavezno je uvažavanje kriterijuma kvaliteta efluenta naselja uzavisnosti od vrste i karaktera prirodnog recipijenta, a efluenta industrija i kod upuštanja u javne kanalizacije.Otpadne vode naselja treba tretirati u zavisnosti od veličine naselja i vrste (osjetljivosti), recipijenta. Potrebno jeizgraditi postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u slivovima izvorišta voda za piće, Skadarskog jezera i Bokakotorskog zaliva, kao i u područjima zaštićenih prirodnih dobara (nacionalni parkovi i rezervati prirode). Neohodnoje priključenje najmanje 80% stanovništva <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na javne kanalizacione sisteme. Sva urbana naselja sa prekoStrana 142
Prostorni plan Republike <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> do 2020. godine - Nacrt2000 stanovnika treba da imaju uređaje za tretman otpadnih voda. Neophodno je uspostavljanje zona sanitarnezaštite na svim korišćenim i potencijalnim izvorištima.2.6.4. Prostorni koncept upravljanja otpadomUpravljanje otpadom je privredna djelatnost koja je danas podvrgnuta velikim razvojnim promjenama.Odgovarajućim sistemima treba obezbijediti potpunu pokrivenost čitave teritorije. Prioritet ima: smanjivanjekoličine otpada; ponovna upotreba („recikliranje”) otpada; kontrola na izvoru potencijalno opasnog otpada; iuklanjanje („gašenje”) neuređenih odlagališta.Odlaganje otpada vrši se na prostorno racionalan način, na prihvatljivim lokacijama i uz uvažavanje zahtjeva zaštiteživotne sredine. Konkretne lokacije biće provjerene i definisane izradom Detaljnog prostornog plana za svih sedammeđuopštinskih deponija.Treba definisati posebne prostore za sakupljanje, odnosno primarno deponovanje čvrstog komunalnog otpada, takoda se formiraju zaokružena funkcionalna područja, sa sastavnim centrima za upravljanje otpadom. Područja seodređuju na osnovu odgovarajućeg broja potencijalnih korisnika, homogene unutrašnje transportne veze, što kraćerazdaljine i postojećeg sistema odlaganja, odnosno upravljanja otpadom.Prioritet ima sanacija postojećih, mahom neodgovarajuće uređenih odlagališta otpada koje predstavljaju najvećuopasnost kao potencijalni izvor zagađenja. Programima treba predvidjeti preduzimanje odgovarajućih ekološkotehničkihmjera, kako bi se spriječilo potencijalno zagađivanje prirodnih resursa, kao i sanaciju prostora, u okvirukoje treba predvidjeti odgovarajuću novu namjenu za sanirani prostor.Opasni i drugi otpad.- Nisko i srednje radioaktivan otpad odlaže se i tretira u skladu sa propisima o zaštiti odjonizirajućeg zračenja i međunarodnim konvencijama i ugovorima, čija je potpisnica Crna Gora. U skladu sameđunarodnim smjernicama, lokacije se definišu kroz istraživanje varijanti, uz pomno ocenjivanje opcija sastanovišta uticaja na životnu sredinu i urbani razvoj, ekonomskih efekata i socijalne i opšte društvene prihvatljivosti.Izbor lokacije sprovodi se na osnovu iscrpnih i obuhvatnih ekspertskih ocjena, uz intenzivno uključivanje najširejavnosti.Sistem sakupljanja čvrstog komunalnog otpada podrazumjeva organizovano selektivno prikupljanje otpada iobuhvata kontejnere za čvrsti komunalni otpad iz domaćinstva i preduzeća, opremu sa vozilima za primarno isekundarno sakupljanje, organizaciju, formiranje timova radnika za sakupljanje. Planskim unaprjeđenjem iadekvatnom primjenom sistema predviđa se povećanje stope prikupljanja svake godine, tako da bi u narednih 10godina u urbanim područjima bila sakupljena sva količina otpada, a u ruralnim 75%. Tako da se može računati saprosječnom pokrivenošću od 92%.Planirana je sljedeća mreža međuopštinskih deponija za selektivno sakupljanje i tretman otpada:−−−−−−−−−−−Međuopštinske deponije za opštine: 1. Bar i Ulcinj, 2. Kotor Tivat i Budvu (uz mogućnost priključenje HercegNovog), 3. Herceg Novi, 4. Podgorica, Danilovgrad i Cetinje, 5. Nikšić, Plužine i Šavnik, 6. Pljevlja i Žabljak, 7.Kolašin, Mojkovac i Bijelo Polje i 8. Berane, Rožaje, Andrijevica i Plav.Međuopštinski reciklažni centri predviđeni su u: Baru, Podgorici, Nikšiću, Mojkovcu, Beranama i PljevljamaPretovarne i transfer stanice za sakupljanje čvrstog komunalnog otpada predviđene su u svim opštinskimcentrima izuzev: Bara, Herceg Novog, Podgorice, Nikšića, Berana, Mojkovca i Pljevalja.Centri za kompostiranje predviđeni su u Baru, Podgorici i Mojkovcu.Deponije medicinskog otpada predviđaju se u Kotoru, Podgorici, Nikšiću i Beranama.Deponije opasnog otpada iz domaćinstava predviđaju se u Baru, Herceg Novom, Podgorici, Nikšiću, Beranamai Pljevljima.Deponije građevinskog otpada, šuta i materijala iz otkopa predviđaju se u svim opštinskim centrima.Deponovanje mulja iz fekalnih otpadnih voda predviđa se u svim opštinskim centrima.Deponovanje mulja iz industrijskih otpadnih voda predviđaju se u Ulcinju, Baru, Kotoru, Herceg Novom,Podgorici, Nikšiću, Beranama i Pljevljima.Deponovanje vozila van upotrebe predviđa se u Baru, Podgorici, Nikšiću, Beranama i Pljevljima.Deponovanje životinjskog otpada predviđa se u Baru, Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju i Pljevljima.Predviđanja proizvodnje čvrstog komunalnog otpada za 2015. godinu je 266.000 t/god.Strana 143